https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Fauna_EuropeFauna Europe - Povijest promjena2026-09-05T22:05:24ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fauna_Europe&diff=134081&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-16T10:06:34Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Fauna Europe'''-->[[Datoteka:Langaa egeskov rimfrost.jpg|mini|300px|'''Bjelogorična šuma zimi''']]<br />
'''Fauna Europe''' poznata je u svijetu zbog mnogih različitih staništa, od <br />
[[Arktička tundra|arktičke tundre]], preko [[bjelogorica|bjelogoričnih šuma]] i planinskih područja do sušnih i vrućih predjela uz [[Sredozemno more]]. Na ovom popisu nedostaju samo [[pustinja]] i [[Tropske šume|tropska šuma]]. Fauna Europe nije bogata kao nekoć. Djelovanje čovjeka na krčenju poljoprivednih i šumskih prostora, kao i širenje ljudske [[populacija|populacije]], smanjuje broj [[životinje|životinja]]. U još netaknutim šumama i [[močvara]]ma zadržala se velika raznolikost svijeta prirode. U [[proljeće]] i [[ljeto|ljeti]], kada drveće ponovo prolista i biljke procvjetaju, bjelogorične šume omogućuju život mnoštvu [[kukci|kukaca]], [[ptica]] i [[sisavac]]a, kao što su [[vjeverice]] i [[miševi]].<br />
<br />
[[Crvena lisica]] živi sama ili u malenim obiteljskom skupinama u podzemnim brlozima. Najaktivnija je noću kad lovi [[zec|zečeve]], [[glodavci|glodavce]] i [[crvi|crve]]. Može jesti i [[riba|ribu]] i [[voće]].<br />
<br />
Šuma predstavlja zaklon i izvor hrane [[Jelen loptar(dama dama)|jelenu loptaru]]. Ženke i mladi žive u malim krdima. Mužjaci imaju rogove i žive sami ili u manjim skupinama. Mužjaci i ženke sastaju se u [[jesen]] tijekom sezone [[parenje|parenja]].<br />
<br />
== Živi svijet močvara ==<br />
[[Datoteka:Fischotter Lutra lutra1.jpg|lijevo|mini|240px|[[Europska vidra]] (''Lutra lutra'')]]<br />
Europske močvare bogate su različitim živim vrstama. [[Trska]], [[rogoz]] i druge močvarne biljke osiguravaju hranu i skrovište močvarnim životinjama, kao što su [[voluhari]] i [[vidre]]. Kukci i ostali [[beskralježnjaci]] su hrana ribama i [[žabe|žabama]] kojima se pak hrane mnoge vodene ptice.<br />
<br />
[[Europski vodomar]] je ptičica koja lovi [[riba|ribu]] i ostale vodene životinje s grana duž obale [[potok]]a i [[jezera]]. Kada uoči plijen, [[vodomar]] zaroni i zgrabi ga svojim dugim, šiljastim kljunom te se vraća na granu kako bi pojeo svoj obrok.<br />
<br />
[[Vidre]] su snažni plivači i prilagođeni brzinoma kretanja u vodi. Tijelo vidre je duguljasto i aerodinamičnog oblika, a njezino [[krzno]] je vodootporno i ima plovne kožice na nogama. Vidre love pod vodom i hvataju plijen poput riba, [[Vodene ptice|vodenih ptica]] i žaba. Jednako su pokretne i na tlu, a love [[Voluhari|voluhare]] i druge životinje što žive uz obalu.<br />
<br />
[[Vodeni voluhari]] su dobri plivači. Grade tunele na obalama jezera i sporih rijeka. Ti tuneli imaju komore za spremanje hrane i gnijezđenje, te ulaze koji se otvaraju iznad i ispod vode.<br />
<br />
[[Zelena žaba]] živi u [[bare|barama]] i jezerima, ponekad izlazi noću i hrani se na kopnu. Svojim dugim i ljepljivim jezikom lovi kukce. Veći plijen, poput [[daždevnjak]]a i manjih riba, hvata čeljustima i ugura ih u usta nogama.<br />
<br />
== Planinski svijet ==<br />
[[Datoteka:Ours brun parcanimalierpyrenees 3.jpg|mini|desno|[[Mrki medvjed]]]]<br />
[[Alpe]] i [[Pirineji]] su najveće planine u Europi. Vegetacija se mjenja s promjenom visine; svaka zona ima svoj karakterističan živi svijet. Tijekom hladnih zimskih mjeseci, kad ponestaje hrane, životinje se spuštaju na manje visine.<br />
Ljeti [[Žutokljuna galica|galice]] žive iznad granice stablašica. Hodaju po stjenovitom tlu pretražujući [[vegetacija|vegetaciju]] i pukotine za kukcima i [[puževi]]ma. Jedre u zračnim strujama, lako odolijevajući snažnim naletima vjetra kojih ima na većim visinama.<br />
<br />
[[Muflon]] je divlja [[ovca]] koja živi u zabačenim planinskim područjima. Hrani se danju travom i drugim biljkama, a noću se odmara. Muflon ima sigurne noge i lako se kreće neravnim terenima. Kad se bore za partnericu, mužjaci odmjeravaju snage svojim glavama i rogovima.<br />
<br />
[[Mrki medvjed]]i porodica su velikih [[medvjedi|medvjeda]] koji žive u zabačenim šumovitim planinskim područjima i u tundri na krajnjem sjeveru. Nemaju prirodnih neprijatelja osim čovjeka. Zimi se mrki medvjed obično povlači u brlog gdje spava zimski san.<br />
<br />
==Živi svijet šuma četinjača ==<br />
[[Datoteka:Martes martes crop.jpg|mini|230px|desno|[[Kuna zlatica]]]]<br />
U [[Crnogorična šuma|crnogoričnim šumama]] raste zimzeleno drveće, poput [[smreka|smreke]] i [[bor]]a, a prostiru se [[Sjeverna Europa|sjevernom Europom]]. Guste su i mračne s vrlo malo prizemnih biljaka. Ljeta su u njima topla, a zime hladne s puno snijega. Mnoge životinje se hrane lišćem i sjemankama četinjača.<br />
<br />
[[Kuna zlatica|Kune zlatice]] love ujutro i navečer, a ptice, vjeverice, zečeve i [[štakori|štakore]] lociraju svojim izvrsnim [[sluh]]om i [[vid]]om.<br />
<br />
Obični ili [[crveni krstokljun]] živi u šumskoj krošnji i rijetko se viđa na tlu, osima kada slijeće piti. Njegov ukršteni kljun pruža ovoj životinji snažno oruđe za otvaranje ljusaka češera bora ili smreke. Potom sjemenke vadi jezikom.<br />
<br />
[[Arktički zec]] živi u crnogoričnim šumama i u tundri na dalekom sjeveru. Boja njegovog krzna mjenja se od smeđe ljeti do bijele zimi da bi se prikrio od grabežljivaca poput lisice.<br />
<br />
== Sredozemni živi svijet ==<br />
[[Datoteka:Bartgeier Gypaetus barbatus front Richard Bartz.jpg|mini|lijevo|[[Kostoberina]]]]<br />
[[Sredozemlje]] je područje Europe s vrućim i sušnim ljetima te blagim i vlažnim zimama. Tamo rastu aromatične biljke poput [[Majčina dušica|majčine dušice]] te drveće kao što je [[cedar]]. Mnoge životinje tamo opstaju jer se za velikih vrućina sklanjaju, dok ostale migriraju.<br />
<br />
''[[Zerynthia rumina]]'' je šareni leptir koji živi uz obale Španjolske, [[francuska|Francuske]] i [[Portugal]]a. Može se vidjeti od kraja zime, kad postaje toplije, pa do početka ljeta, kad se okončava parenje.<br />
<br />
[[Španjolski ris]] je mačka koja je nekoć živjela diljem [[španjolska|Španjolske]], danas je ograničena samo na borove šume, šiprag i pješčane dine [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]] [[Coto Donana]] na jugozapadu Španjolske. [[Ris]] se hrani zečevima i kunićima, mladim [[srna]]ma i [[patka]]ma.<br />
<br />
[[Kostoberina]] živi u planinskim predjelima. Hrani se strvinama, zajedno s kostima, koje spušta na stijene s velikih visina kako bi se razbile i izašla mekana srž.<br />
<br />
[[gušter|Obični gušter]] je česta slika na jugu Europe koji se sunča na jutarnjem suncu kako bi zagrijao svoje tijelo i bio pokretljiv u potrazi za kukcima.<br />
<br />
== Poveznice ==<br />
*[[Fauna Azije]]<br />
*[[Fauna Australije]]<br />
*[[Fauna Afrike]]<br />
*[[Fauna Sjeverne Amerike]]<br />
*[[Fauna Južne Amerike]]<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
*Illustrated family enciclopedia, str. 199, urednik; Jayne Parsons {{ISBN|953-218-106-7}}<br />
<br />
[[Kategorija:Zoologija]]<br />
[[Kategorija:Europa]]</div>WikiSysop