https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Farsa 2026-09-06T14:55:57Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Farsa&diff=181300&oldid=prev 2021-10-01T01:40:47Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Farsa&#039;&#039;&#039;--&gt;{{dz}}<br /> &#039;&#039;&#039;Farsa&#039;&#039;&#039; ([[Francuski jezik|franc.]] &#039;&#039;farce&#039;&#039;), naziv za lakrdiju, šaljivu scensku igru, odnosno lakomislenu i vulgarnu [[Komedija|komediju]].{{fusg|1}}<br /> <br /> ==Farsa kao književna i kazališna vrsta==<br /> Farsa je kratak, veseo [[Kazalište|kazališni]] komad u kojemu je humor grub, drastičan i jeftin. Riječ &#039;&#039;farce&#039;&#039; značila je u [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] najprije nadjev, sjeckano [[meso]], [[povrće]], [[žitarice]], [[kruh]], [[začin]] itd. kojim se punila pečena živad; kasnije ona počinje [[Metafora|metaforički]] označavati scenski »začin«, tj. različite bufonerije, burleske, harlekinade i slično, koje su se kao međuigra umetale u [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Crkvena drama|crkvena prikazanja]], da bi se razbila monotonija njihove naivno-otužne [[Biblija|biblijske]] i [[Hagiografija|hagiografske]] tematike.{{fusg|2}} Srednjovjekovno je poluliturgijsko kazalište ograničeno na određeno doba godine, vezano uz crkvene blagdane, i nije repertoarnih obilježja. U nas se taj tip predstava što ga nazivamo &#039;&#039;prikazanje&#039;&#039; (&#039;&#039;skazanje&#039;&#039;) razvio iz pučkih pobožnosti, zatim tzv. »plačeva« i dijaloških pjesama u [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Organizirani oblici profanoga [[Mim|mima]] pretvaraju se postepeno u posebni segment srednjovjekovnoga kazališta. Tako nastaju &#039;&#039;farse&#039;&#039;, &#039;&#039;sotije&#039;&#039;, &#039;&#039;intermezzi&#039;&#039; i dr. Profesionalni [[Glumac|glumci]] crpu svoje teme iz svakodnevnog života, prikazujući u farsama drastično-naturalističkim načinom [[Brak|bračne]] peripetije, sudsku praksu itd.{{fusg|3}} [[Marin Držić]], [[Molière]], [[Carlo Goldoni]], [[Johann Nestroy]], [[Eugène Labiche]] i [[Georges Feydeau]] svojim su se farsama svrstali među najpoznatije pisce ove književne i kazališne vrste.<br /> <br /> ==Farsa u liturgijskoj glazbi== <br /> Farsa ([[Latinski jezik|lat.]] &#039;&#039;farcire&#039;&#039; = popuniti, ispuniti) je u starokršćanskoj [[Glazba|glazbi]] bio naziv za jednu od mnogih vrsta tzv. &#039;&#039;tropiranja&#039;&#039;. Pod tropiranjem se razumijeva umetanje novih tekstovnih odlomaka, a katkad i novih melodija, u službene liturgijske tekstove. Takvi se umetci susreću od [[9. stoljeće|9.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]].{{fusg|4}} Tropirali su se gotovo svi dijelovi ordinarija i proprija [[Misa|mise]] te [[Brevijar|časoslova]]. Budući da su se tropi usklađivali s formom i stilskim značajkama [[Gregorijanski napjev|gregorijanske melodije]] kojoj su dodani, a prilagođavali su se i ukusu vremena, to je nastao čitav niz oblika. Srednjovjekovni pisci i crkveni glazbenici su ih pored općenitije oznake &#039;&#039;tropus&#039;&#039; nazivali i &#039;&#039;laudes&#039;&#039;, &#039;&#039;laudes festivae&#039;&#039; (jer su se tropi pjevali većinom za većih, svečanijih služba), zatim &#039;&#039;farsa&#039;&#039;, &#039;&#039;neuma&#039;&#039;, &#039;&#039;versus&#039;&#039; (kasnije &#039;&#039;versus intercalares&#039;&#039;), &#039;&#039;prosa&#039;&#039;, &#039;&#039;prosula&#039;&#039; itd.{{fusg|5}} [[Tridentski sabor|Tridentski koncil]] je ukinuo praksu tropiranja.<br /> <br /> ==Farsa u svjetovnoj glazbi== <br /> Krajem [[18. stoljeće|18.]] i početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] je u [[Italija|Italiji]], točnije u [[Venecija|Veneciji]] bila vrlo popularna &#039;&#039;farsa&#039;&#039; ili &#039;&#039;farsetta&#039;&#039;, podvrsta komične [[Opera|opere]]. Bile su to uglavnom šaljive jednočinke, katkada i s kraćim [[Balet|baletnim]] prizorima. Izvodile su se u venecijanskom kazalištu San Moisè (Teatro San Moisè), često u vrijeme poznatoga karnevala. Njemački skladatelj [[Johann Simon Mayr]], koji je živio i djelovao u sjevernoj Italiji, pored brojnih je vokalnih i koncertnih instrumentalnih djela te »ozbiljnih« opera napisao i tridesetak farsa. [[Gioachino Rossini]] je također napisao nekoliko farsa, od kojih se neke još i danas izvode: &#039;&#039;La cambiale di matrimonio&#039;&#039; (&#039;&#039;Bračna mjenica&#039;&#039;, 1810.), &#039;&#039;L’inganno felice&#039;&#039; (&#039;&#039;Uspješna obmana&#039;&#039;, 1812.), &#039;&#039;La scala di seta&#039;&#039; (&#039;&#039;Svilene ljestve&#039;&#039;, 1812.), &#039;&#039;L’occasione fa il ladro&#039;&#039; (&#039;&#039;Prilika čini lopova&#039;&#039;, 1812.), &#039;&#039;Il Signor Bruschino&#039;&#039; (&#039;&#039;Gospodin Bruschino&#039;&#039;, 1813.) i &#039;&#039;Adina&#039;&#039; (1818.).<br /> <br /> ==Literatura==<br /> #[[Ivona Ajanović|Ajanović, Ivona]]: „TROP”, u: Kovačević, K. (ur.), &#039;&#039;[[Muzička enciklopedija]]&#039;&#039;, Zagreb: JLZ, 1977., sv. 3, str. 605-606.<br /> #[[Josip Andreis|Andreis, Josip]]: &#039;&#039;Povijest glazbe&#039;&#039;, Zagreb: SNL, 1989., sv. 1, str. 91-96.<br /> #[[Nikola Batušić|Batušić, Nikola]]/[[Vladan Švacov|Švacov, Vladan]]: „Drama, dramaturgija, kazalište”, u: Škreb, Z./Stamać, A. (ur.): &#039;&#039;Uvod u književnost&#039;&#039;, Zagreb: Globus, 1986., str. 441-487.<br /> #Beaujean, Alfred (&#039;&#039;et al&#039;&#039;): &#039;&#039;HARENBERG OPERNFÜHRER&#039;&#039;, Dortmund: Harenberg Kommunikation, 1999., str. 712-748. <br /> #[[Bratoljub Klaić|Klaić, Bratoljub]]: &#039;&#039;Rječnik stranih riječi&#039;&#039;, Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988., str. 412.<br /> #[[Krešimir Kovačević|Kovačević, Krešimir]]: „FARSA”, u: Kovačević, K. (ur.), &#039;&#039;Muzička enciklopedija&#039;&#039;, Zagreb: JLZ, 1971., sv. 1, str. 555.<br /> #Šentija, Josip (&#039;&#039;et al&#039;&#039;): „FARSA”, u: Šentija, J. (ur.):, &#039;&#039;[[Opća enciklopedija JLZ|Opća enciklopedija]]&#039;&#039;, Zagreb: JLZ, 1977., sv. 2, str. 666.<br /> <br /> ==Bilješke==<br /> #{{fusd|1}} B. Klaić: &#039;&#039;Rječnik stranih riječi&#039;&#039;, str. 412.<br /> #{{fusd|2}} J. Šentija (&#039;&#039;et al&#039;&#039;): &#039;&#039;OPĆA ENCIKLOPEDIJA&#039;&#039;, sv. 2, str. 666.<br /> #{{fusd|3}} N. Batušić/V. Švacov: „Drama, dramaturgija, kazalište”, str. 450.<br /> #{{fusd|4}} J. Andreis: &#039;&#039;Povijest glazbe&#039;&#039;, sv. 1, str. 91. <br /> #{{fusd|5}} I. Ajanović: „TROP” (u: &#039;&#039;MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA&#039;&#039;, sv. 3), str. 605.<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Farsa}}<br /> <br /> [[Kategorija:Komedija]]<br /> [[Kategorija:Književne vrste]]<br /> [[Kategorija:Srednji vijek]]<br /> [[Kategorija:Kršćanska glazba]]<br /> [[Kategorija:Opera]]<br /> [[Kategorija:Scenska umjetnost]]</div>

WikiSysop