Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wp+}}' u '{{HIEpoveznice}}'

2025-05-20T01:30:53Z

Zamjena teksta - '{{wp+}}' u '{{HIEpoveznice}}'

←Starija inačica		Inačica od 20. svibanj 2025. u 01:30
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Europski sud za ljudska prava'''-->{{~~wp+~~}}		<!--'''Europski sud za ljudska prava'''-->{{HIEpoveznice}}

	'''Europski sud za ljudska prava (ESLJP)''' ([[engleski\|eng.]] '''''European Court of Human Rights (ECHR)''''', [[francuski\|fr.]] '''''Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)''''') je sudska institucija [[Vijeće Europe\|Vijeća Europe]], osnovana [[1959.]] godine, za zaštitu prava i sloboda koje se jamče [[Europska konvencija o ljudskim pravima\|Europskom konvencijom o ljudskim pravima]] ([[1950.]]).		'''Europski sud za ljudska prava (ESLJP)''' ([[engleski\|eng.]] '''''European Court of Human Rights (ECHR)''''', [[francuski\|fr.]] '''''Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)''''') je sudska institucija [[Vijeće Europe\|Vijeća Europe]], osnovana [[1959.]] godine, za zaštitu prava i sloboda koje se jamče [[Europska konvencija o ljudskim pravima\|Europskom konvencijom o ljudskim pravima]] ([[1950.]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T11:50:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{wp+}}

'''Europski sud za ljudska prava (ESLJP)''' ([[engleski|eng.]] '''''European Court of Human Rights (ECHR)''''', [[francuski|fr.]] '''''Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)''''') je sudska institucija [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], osnovana [[1959.]] godine, za zaštitu prava i sloboda koje se jamče [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europskom konvencijom o ljudskim pravima]] ([[1950.]]).

Sud je postao stalna institucija zaštite [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u Europi [[1. studenoga]] [[1998.]] godine, kada je stupio na snagu ''Protokol 11.'' Europske konvencije o ljudskim pravima. Prije uvođenja ovog protokola, sudsku funkciju je, osim Suda, obavljala i Europska komisija za ljudska prava ([[1954.]]). Protokol je ukinuo Komisiju, ali je ona nastavila s radom do [[31. listopada]] [[1999.]] godine radi okončanja tekućih postupaka. U prve tri godine samostalnog postojanja Europskog suda za ljudska prava, broj sporova je uvećan za oko 130%. Tijekom 1998. godine bilo je evidentirano 5.979 predmeta, a 2001. godine 13.858.

Pitanje reforme sudskog sustava otvoreno je [[2000.]] godine, pa je ''Protokol 14.'' predložen kao mehanizam rasterećenja Suda i unapređenja njegove efikasnosti. Protokol predviđa prijenos nadležnosti s vijeća na suce pojedince, smanjenje broja članova vijeća, pooštravanje uvjeta za pokretanja međunarodnih sporova.

Sjedište Suda nalazi se u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]].

== Suci ==
[[Sudac|Suce]] bira [[Parlamentarna skupština]] [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] na vrijeme od 9 godina, a broj sudaca (47) odgovara broju članica Vijeća Europe.

== Organizacija i nadležnost ==

Organizacija, sastav i nadležnost Suda uređeni su [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europskom konvencijom o ljudskim pravima]] i Poslovnikom Suda (eng. ''Rules of Court'') , koji je na snazi od [[2005.]] godine.

[[Sud]] u punom sastavu bira [[predsjednik]]a, dva potpredsjednika i predsjednike odjela na vrijeme od tri godine. Predsjednik predstavlja Sud i upravlja sudskom upravom. Na plenarnoj [[sjednica|sjednici]], suci, sukladno ravnopravnoj geografskoj, spolnoj i pravnoj zastupljenosti, formiraju najmanje četiri odjela.

Sud odlučuje u odboru od tri suca, [[vijeće|vijeću]] od sedam sudaca ili Velikom vijeću od 17 sudaca. U sastav odbora ulaze suci istog odjela, a funkcija odbora traje dvanaest mjeseci. Sedmočlano sudsko vijeće čine suci istog odjela i predsjednik odjela. Veliko vijeće bira se na tri godine i sastoji se od 17 sudaca u koje spadaju predsjednik i potpredsjednici suda, predsjednici vijeća i 3 rezervna suca.

Odbori odlučuju o prihvatljivosti predstavke, vijeće o biti spora, a Veliko vijeće o tumačenju [[konvencija|Konvencije]] ili [[Protokol]]a i o odlukama vijeća neusklađenim sa sudskom praksom. Odluke se donose većinom glasova. [[Sudac]] ima pravo na izdvojeno mišljenje ako se u cjelini ili djelomično ne slaže sa većinskom odlukom. Ako su glasovi podijeljeni, glasuje se ponovno, a ako se situacija ponovi, odluku donosi predsjednik. Za glasovanje u odborima mjerodavna je većina prisutnih sudaca, a za glasovanje u vijeću i [[Veliko vijeće|Velikom vijeću]] većina od ukupnog broja sudaca. Suzdržavanje od glasovanja nije dopušteno u konačnom odlučivanju o prihvatljivosti predstavke ili biti pravne stvari.

== Postupak ==
Inicijalni akt za pokretanje spora pred Sudom je [[predstavka]] (eng. ''Application''). Predstavke su sredstva kojima se traži zaštita u slučaju da države potpisnice Europske konvencije o ljudskim pravima i članice Vijeća Europe krše [[Ljudska prava|ljudska prava i slobode]].

Individualne predstavke Sudu upućuju pojedinci, grupe osoba ili [[nevladine organizacije]], a međudržavne predstavke zemlje članice [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. Predstavke se dostavljaju na posebnoj tiskanici, koja sadrži podatke o Sudu, podnositelju predstavke, državi koja je prekršila obvezu preuzetu [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europskom konvencijom]], činjenicama i dokazima kršenja ljudskih prava.

Rasprava je pismena, ali Sud može odlučiti da se vodi usmeni postupak radi izvođenja određenih dokaza. Stranka koja ne može platiti troškove postupka ima pravo na besplatnu pravnu pomoć. Besplatnu pravnu pomoć osigurava Sud osobi koje priloži dokaze o nedostatku financijskih sredstava za isplatu sudske naknade.

Suđenje se obavlja u sjedištu Suda, u [[Strasbourg|Strasbourgu]], s tim da se neke radnje mogu obavljati i izvan sudske zgrade, Strasbourga i [[Francuska|Francuske]], ako to nalažu potrebe postupka.

Presuda postaje pravomoćna ako se stranke odreknu zahtjeva za iznošenje predmeta pred [[Veliko vijeće]] ili ako, po proteku roka od tri mjeseca, ne zahtijevaju da se predmet uputi Velikom vijeću. Pravomoćna odluka objavljuje se i prosljeđuje Vijeću ministara Vijeća Europe koji nadzire izvršenje pravomoćnih presuda.

Stranka nezadovoljna ishodom sudskog spora može, u roku od 12 mjeseci, od Vijeća zahtijevati tumačenje ili preispitivanje presude. Preispitivanje se može tražiti zbog naknadnog otkrivanja činjenica koje nisu bile poznate Sudu i stranci u vrijeme donošenja odluke, a mogle su bitno utjecati na sadržaj meritorne odluke.

Pravomoćne i izvršne sudske odluke postaju izvor prava, odnosno osnova svih budućih odlučivanja.

{{Ljudska prava}}
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Europsko pravo]]
[[Kategorija:High-tech arhitektura]]

Europski sud za ljudska prava - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wp+}}' u '{{HIEpoveznice}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica