WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T05:20:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Bioenergy europe.jpg|alt=|mini|250x250px|Europska udruga za biomasu]]
'''Europska udruga za [[Biomasa|biomasu]] poznata''' kao '''AEBIOM''' je neprofitna, međunarodna organizacija osnovana pod vodstvom francuskog senatora Michela Soupleta 1990. godine sa sjedištem u [[Bruxelles]]u.<ref>{{Citiranje časopisa|title=AEBIOM rebrands to Bioenergy Europe {{!}} Biomassmagazine.com|url=http://biomassmagazine.com/articles/15466/aebiom-rebrands-to-bioenergy-europe|accessdate=2018-12-12}}</ref> Udruga čiji je trenutni predsjednik Didzis Palejs okuplja oko 40 udruga i 90 tvrtki, kao akademske i istraživačke institute iz cijele [[Europa|Europe]]. Cilj udruge je promovirati proizvodnju [[Energija|energije]] iz biomase u svim svojim oblicima. Udruga surađuje sa European Pellet Council (EPC) te International Biomass Torrefaction Council (IBTC). Te suradnje stvorene su zahvaljujući unutarnjoj dinamici njihovih članova. Danas ove dvije suradnje okupljaju stručnjake za [[Energija|energiju]] dobivenu iz [[Biomasa|biomase]] i predstavnike tvrtki iz cijele [[Europa|Europe]] te su bitan dio unutarnje organizacije Europske udruge za biomasu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://bioenergyeurope.org/about-us/about/|title=About us|work=Bioenergy Europe|language=en-US|accessdate=2018-12-12}}</ref> Udruga upravlja i sa dva međunarodna certifikata za drvna goriva. ENplus® certificira kvalitetu peleta i GoodChips® koji ima za cilj jamčiti drvnu sječku i kvalitetu [[goriva]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=ENplus - Home|url=https://enplus-pellets.eu/en-in/|accessdate=2018-12-12}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://bioenergyeurope.org/activities/european-ongoing-projects/goodchips-wood-chips-certification/|title=GoodChips®- Wood Chip certification|work=Bioenergy Europe|language=en-US|accessdate=2018-12-12}}</ref>
{| class="wikitable"
|Ime
|Europska udruga za biomasu
|-
|Tip
|Međunarodna organizacija
|-
|Akronim
|AEBIOM
|-
|Osnovana
|1990. godine
|-
|Sjedište
|Bruxelles, Belgija
|-
|Status
|Aktivan
|-
|Predsjednik
|Didzis Palejs
|-
|Članstvo
|40 udruga i 90 tvrtki
|-
|Web-stranica
|https://bioenergyeurope.org/
|}
<br />
== Misija ==
Misija europske udruge za [[Biomasa|biomasu]] može se sažeti u šest ključnih ciljeva:

# pratiti zakonodavni razvoj na području [[Energija|energije]] dobivene iz biomase na razini [[Europska unija|EU]]
# prodiskutirati sa političarima EU mogućnosti i zabrinutosti razvoja energije dobivene iz biomase
# razvijati, produbiti i širiti znanje o uporabi [[Biomasa|biomase]] za dobivanje energije iz znanstvenih, tehnoloških, ekonomskih, socijalnih, pravnih i političkih perspektiva relevantnih na europskoj razini
# promicati sve tehnologije razvijene unutar europske industrije bioenergetike
# podržati bilo koju nacionalnu ili međunarodnu inicijativu koja promiče energiju dobivenu iz biomase
# aktivno promicati ukidanje bilo kakvih tehničkih ili trgovinskih prepreka koje sprečavaju razvoj otvorenog tržišta energije dobivene iz biomase na europskoj razini.

== Vladavina ==
Sve aktivnosti udruge upravlja Glavna skupština (General Assembly), Upravni odbor (Board of Directors) i Osnovna grupa (Core Group). Svako tijelo ima određenu ulogu i određene zadatke kojima se bave te zajedničkim radom doprinose uspjehu te ugledu udruge.<ref>{{Citiranje weba|url=https://bioenergyeurope.org/about-us/governance/|title=Governance|work=Bioenergy Europe|language=en-US|accessdate=2018-12-12}}</ref>

=== Glavna skupština ===
Glavnu skupštinu čine svi članovi i imaju sljedeće dužnosti:

# pregledati i odobriti godišnje izvješće koje daje Upravni odbor
# pregledati i odobriti račune, bilance i proračun
# izabrati jednog ili više revizora od članova koji izvješćuje Generalnoj skupštini o financijskoj odgovornosti u proteklom razdoblju
# odrediti članarinu na prijedlog Upravnog odbora
# odobriti i komentirati aktivnosti Upravnog odbora i odlučiti o bilo kojoj aktivnosti Europske udruge za [[Biomasa|biomasu]]
# izabrati predsjednika među svim članovima
# izabrati do 17 dodatnih članova za Upravni odbor za mandat od 2 godine
# odlučiti o izmjenama statuta

=== Upravni odbor ===
Upravni odbor ima najviše 18 osoba i ima sljedeće dužnosti:

# izabrati potpredsjednika među svojim članovima
# izabrati Osnovnu grupu
# pripremiti odluke Glavne skupštine na temelju savjeta Osnovne grupe
# odobriti nove članove

=== Osnovna grupa ===
Osnovna grupa se sastoji od najviše 5 osoba, uključujući predsjednika / potpredsjednika Europske udruge za [[Biomasa|biomasu]] i ima sljedeće funkcije:

# pripremiti odluke Upravnog odbora
# svakodnevno raspravljati o strateškim potezima udruge

== Politika ==

=== Emisije u zraku ===
U okviru programa Clean Air (2013), Europska komisija je uspostavila niz mjera za poboljšanje kvalitete [[Zrak|zraka]] u [[Europska unija|EU]]. Neke mjere treba poduzeti na nacionalnoj razini, a neke mjere se poduzimaju na razini EU. Da bi se poboljšala kakvoća zraka u EU, važno je da [[Država|države]] članice u potpunosti provode skup postojećih zakona. Bioenergetska [[industrija]] predana je pružanju i korištenju učinkovitih tehnologija koje u velikoj mjeri udovoljavaju zahtjevima za emisijama. Zemlje članice trebalo bi se poticati da zamijene stara i neučinkovita postrojenja modernim, visoko učinkovitim postrojenjima.

=== Održivost ===
Europska udruga [[Biomasa|biomase]] smatra da je održivost glavni čimbenik u razvoju bioenergetskog sektora u [[Europa|Europi]]. Zato ova udruga zagovara uspostavu usklađene [[Europska unija|EU]] politike održivosti čvrste biomase za [[grijanje]] i [[hlađenje]] te proizvodnju [[Električna energija|električne energije]]. U kontekstu gdje je [[energija]] dobivena iz [[Biomasa|biomase]] ključna tehnologija u EU portfelju [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]], usklađena pravila o održivosti će osigurati da se ta očekivana povećanja i dalje održe unutar održivog okvira.

Energija dobivena iz biomase predstavlja više od polovice potrošnje energije dobivene iz [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] u [[Europa|Europi]]. Očekuje se da taj udio bude održan u 2020. godini i kasnije. Iako se svi obnovljivi izvori energije moraju baviti pitanjima okoliša, održivost je specifična za sektor biomase zbog [[sirovine]] koja se koristi za [[Goriva|gorivo]]. Budući da se očekuje da će uporaba energije dobivene iz [[Biomasa|biomase]] nastaviti rasti u EU, ključno je osigurati održivu isporuku biomase.<ref>{{Citiranje weba|url=https://bioenergyeurope.org/policy/|title=Policy|work=Bioenergy Europe|language=en-US|accessdate=2018-12-12}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Biomass - Energy - European Commission|url=https://ec.europa.eu/energy/en/topics/renewable-energy/biomass|accessdate=2018-12-12}}</ref>

== Biomasa ==

=== Grijanje ===
Gledajući u detalje [[Toplina|topline]] dobivene iz [[Biomasa|biomase]] koja se koristi za [[grijanje]] stambeni sektor vodi s oko 51% potrošnje. Sektor industrijske topline dobivene iz biomase slijedi na ljestvici s udjelom od 26%, dok je taj udio za [[Toplana|toplane]] 15%. Potrošnja topline dobivene iz [[Biomasa|biomase]] u sektoru industrije ima veliku važnost u zemljama poput [[Belgija|Belgije]], [[Finska|Finske]], [[Irska|Irske]], [[Portugal|Portugala]], [[Švedska|Švedske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Zemlje s najvećim udjelom potrošnje topline dobivene iz biomase putem daljinskog grijanja ([[toplana]]) su [[Danska]], [[Litva]] i Švedska s više od 30%, dok se ova vrsta grijanja rijetko koristi u [[Irska|Irskoj]] te mediteranskim zemljama kao što su [[Španjolska]], [[Grčka]] i Portugal. Uslužni sektor (škole, bolnice i hoteli) također imaju veliki potencijal za korištenje topline dobivene iz biomase čiji je trenutni udio 5%. Korištenje topline dobivene iz biomase u uslužnom sektoru prilično je ograničeno u većini zemalja. Samo [[Njemačka]], [[Cipar]] i [[Malta]] imaju više od 20% udjela.

[[Toplina]] dobivena iz biomase predstavlja oko ¾ ukupne potrošnje [[Energija|energije]] dobivene iz [[Biomasa|biomase]]. Njemačka je vodeća zemlja u korištenju topline dobivene iz biomase s udjelom od 15%, a slijede je [[Francuska]] sa 12% te [[Švedska]] sa 10%.

Prvi izvor [[goriva]] koji se koristi za dobivanje topline iz [[Biomasa|biomase]] je čvrsta biomasa (većinom drvena biomasa) s udjelom od 91%. Zbog ekoloških i gospodarskih razloga drvena biomasa uglavnom potječe od nusproizvoda u gospodarenju [[Šuma|šumama]] te drvne industrije kao što su [[Pilana|pilane]]. Preostalih 9% potječe iz komunalnog [[Otpad|otpada]] i proizvodnje [[Bioplin|bioplina]].
{| class="wikitable"
|+
Potrošnja topline dobivene iz biomase 2015. godine
|Stambeni sektor
|51%
|-
|Industrijski sektor
|26%
|-
|Toplane
|15%
|-
|Uslužni sektor
|5%
|-
|Ostalo
|3%
|}

=== Transport ===
U [[Europska unija|EU]] [[energija]] dobivena iz [[Biomasa|biomase]] iznosi 6% ukupne potrošnje energije u transportu, dok je još 1% došao iz ostalih [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] u 2015. godini. Kod transporta neobnovljivi izvori energije su još uvijek dominantni sa udjelom od 93%. U usporedbi s 2014. godinom kad su u transportu neobnovljivi izvori energije iznosili 94% bilježi se blagi pad korištenja neobnovljivih izvora energije u transportu. U 2015. godini udio korištenja različite vrste [[biogoriva]] u transportu je bio sljedeći: 80,13% [[Biodizel|biodizela]], 18,93% biobenzina, 0.9% [[Bioplin|bioplina]] te 0,04% ostalih tekućih biogoriva.
{| class="wikitable"
|+Udio potrošnje biogoriva u transportu 2015. godine
|Biodizel
|80,13%
|-
|Biobenzin
|18,93%
|-
|Bioplin
|0,9%
|-
|Ostala tekuća biogoriva
|0,04%
|}

=== Električna energija ===
Udio [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] u električnom sektoru raste. [[Električna energija]] je sektor u kojem su obnovljivi izvori ostvarili najveći porast u posljednjem desetljeću. U 2004. godini udio električne energije dobivene iz [[Biomasa|biomase]] iznosio je 14,3%, dok je taj udio u 2015. godini iznosio 28,8%. Obnovljivi izvori električne energije poput [[Vjetar|vjetra]], [[Sunce|sunca]] i [[Hidroenergija|hidroenergije]] dovode do rasta u sektoru [[Energetika|energetike]], ali zbog svoje promjenjive prirode zahtijevaju fleksibilnu proizvodnju električne energije kako bi ih nadopunili. Većina [[Energija|energije]] dobivene iz biomase, 57,7% proizvodi se u elektranama u kojima se istovremeno proizvodi električna energija te [[toplina]] ([[kogeneracija]]). Ovo je slučaj za 22 od 28 zemalja članica [[Europska unija|EU]]. Samo [[Belgija]], [[Italija]], [[Mađarska]], [[Španjolska]], Irska i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] imaju više od 50% električne energije dobivene iz biomase u elektranama koje proizvode samo električnu energiju. Dok se u Njemačkoj i Italiji najveći dio električne energije dobivene iz biomase proizvodi u velikom broju malih i srednje velikih elektrana, Velika Britanija pokazuje alternativni model s ograničenim brojem velikih postrojenja koja koriste drvenu biomasu. Kod proizvodnje električne energije troše se kruta [[goriva]] koja čine više od polovice goriva, biomase uglavnom u obliku drvne sječke i peleta. U usporedbi s proizvodnjom [[Toplina|topline]], [[bioplin]] igra važnu ulogu u proizvodnji električne energije s više od trećine goriva u tu svrhu. Samo [[Njemačka]] predstavlja više od polovice ukupne potrošnje [[Bioplin|bioplina]] u [[Europska unija|EU]] za proizvodnju električne energije.<ref>{{Citiranje časopisa|url=https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/pdfscache/1216.pdf|accessdate=2018-12-12}}</ref>
{| class="wikitable"
|+Vrsta biomase korištena za proizvodnju električne energije 2015. godine
|Čvrsta biomasa
|51%
|-
|Bioplin
|34%
|-
|Komunalni otpad
|12%
|-
|Tekuća biogoriva
|3%
|}

== Izvori ==
{{izvori}}<br />

[[Kategorija:Obnovljiva energija]]

Europska udruga za biomasu - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica