Europska središnja banka - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:03, 13. travanj 2026.

2026-04-13T18:03:50Z

Suradnik10 u (test) 14:00, 23. studeni 2025.

2025-11-23T14:00:03Z

←Starija inačica		Inačica od 23. studeni 2025. u 14:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Europska središnja banka'''-->~~
	{{Generalni infookvir		{{Generalni infookvir
	\| name =		\| name =
Redak 51:		Redak 50:
	}}		}}
	[[Datoteka:Frankfurt_EZB-Neubau.20130909.jpg\|mini\|Sjedište Europske središnje banke]]		[[Datoteka:Frankfurt_EZB-Neubau.20130909.jpg\|mini\|Sjedište Europske središnje banke]]
	'''Europska središnja banka''' ('''ESB''', [[Engleski jezik\|eng.]] ''European Central Bank'' - '''ECB''') [[Središnja banka\|središnja je banka]] [[Eurozona\|eurozone]], [[Monetarna unija\|monetarne unije]] 19 država članica [[Europska unija\|Europske Unije]] koje su usvojile [[euro]] kao vlastitu valutu. Osnovana je u sklopu [[Ugovor iz Amsterdama\|Ugovora iz Amsterdama]] i jedna je od četiri najvažnije središnje banke na svijetu. Također je jedna od sedam [[Institucije Europske unije\|institucija Europske unije]], definiranih [[Ugovor o Europskoj uniji\|Ugovorom o Europskoj uniji]] (TEU). Temeljni kapital banke u vlasništvu je svih 27 središnjih banaka svake države članice EU-a.<ref name="capital">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Trenutačna [[Predsjednik Europske središnje banke\|predsjednica ESB-a]] je [[Christine Lagarde]], a sjedište Europske središnje banke nalazi se u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurtu]] u Njemačkoj u novoizgrađenom sjedištu u kojeg se preselila iz bivšeg sjedišta u neboderu [[Eurotower (Frankfurt na Majni)\|~~Eurotower~~]].		'''Europska središnja banka''' ('''ESB''', [[Engleski jezik\|eng.]] ''European Central Bank'' - '''ECB''') [[Središnja banka\|središnja je banka]] [[Eurozona\|eurozone]], [[Monetarna unija\|monetarne unije]] 19 država članica [[Europska unija\|Europske Unije]] koje su usvojile [[euro]] kao vlastitu valutu. Osnovana je u sklopu [[Ugovor iz Amsterdama\|Ugovora iz Amsterdama]] i jedna je od četiri najvažnije središnje banke na svijetu. Također je jedna od sedam [[Institucije Europske unije\|institucija Europske unije]], definiranih [[Ugovor o Europskoj uniji\|Ugovorom o Europskoj uniji]] (TEU). Temeljni kapital banke u vlasništvu je svih 27 središnjih banaka svake države članice EU-a.<ref name="capital">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Trenutačna [[Predsjednik Europske središnje banke\|predsjednica ESB-a]] je [[Christine Lagarde]], a sjedište Europske središnje banke nalazi se u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurtu]] u Njemačkoj u novoizgrađenom sjedištu u kojeg se preselila iz bivšeg sjedišta u neboderu [[Eurotower (Frankfurt na Majni)\|Eurotoweru]].

	Primarni cilj ESB-a je održati stabilnost cijena u [[Eurozona\|eurozoni]] i propisan je člankom 2. Statuta ESB-a.<ref name="ecbst">[http://www.ecb.int/ecb/legal/pdf/en_statute_from_c_11520080509en02010328.pdf Statute of the ECB]</ref> Njegove osnovne zadaće, utvrđene u članku 3. Statuta,<ref name="ecbst" /> su određivanje i provođenje [[Monetarna politika\|monetarne politike]] na području eurozone, vođenje deviznih financijskih operacija, briga o deviznim rezervama [[Europski sustav središnjih banaka\|Europskog sustava središnjih banaka]], održavanje infrastrukture financijskog tržišta u sustavu plaćanja [[CILJ2\|TARGET2]], te održavanje tehničke platforme (koja se trenutno razvija) za namirenje transakcija vrijednosnim papirima u Europi (TARGET2 vrijednosni papiri). Prema članku 16. Statuta,<ref name="ecbst" /> ESB ima ekskluzivno pravo odobrenja izdavanja [[Euro novčanice\|novčanica eura]]. Države članice mogu izdavati [[Kovanice Eura\|eurokovanice]], ali ESB prethodno mora odobriti iznos.		Primarni cilj ESB-a je održati stabilnost cijena u [[Eurozona\|eurozoni]] i propisan je člankom 2. Statuta ESB-a.<ref name="ecbst">[http://www.ecb.int/ecb/legal/pdf/en_statute_from_c_11520080509en02010328.pdf Statute of the ECB]</ref> Njegove osnovne zadaće, utvrđene u članku 3. Statuta,<ref name="ecbst" /> su određivanje i provođenje [[Monetarna politika\|monetarne politike]] na području eurozone, vođenje deviznih financijskih operacija, briga o deviznim rezervama [[Europski sustav središnjih banaka\|Europskog sustava središnjih banaka]], održavanje infrastrukture financijskog tržišta u sustavu plaćanja [[CILJ2\|TARGET2]], te održavanje tehničke platforme (koja se trenutno razvija) za namirenje transakcija vrijednosnim papirima u Europi (TARGET2 vrijednosni papiri). Prema članku 16. Statuta,<ref name="ecbst" /> ESB ima ekskluzivno pravo odobrenja izdavanja [[Euro novčanice\|novčanica eura]]. Države članice mogu izdavati [[Kovanice Eura\|eurokovanice]], ali ESB prethodno mora odobriti iznos.
Redak 593:		Redak 592:
	[[Kategorija:Frankfurt na Majni]]		[[Kategorija:Frankfurt na Majni]]
	[[Kategorija:Europska središnja banka]]		[[Kategorija:Europska središnja banka]]
	[[Kategorija:~~Banke~~]]		[[Kategorija:Središnje banke]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

2025-04-16T23:34:09Z

Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 16. travanj 2025. u 23:34
Redak 588:		Redak 588:
	<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>		<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
	<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>		<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
	~~{{Portal Europa}}~~
	[[Kategorija:Institucije Europske unije]]		[[Kategorija:Institucije Europske unije]]
	[[Kategorija:Ekonomske organizacije]]		[[Kategorija:Ekonomske organizacije]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T05:03:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Europska središnja banka'''-->~~{{izdvojeni članak\|travanj 2021.}}~~		<!--'''Europska središnja banka'''-->
	{{Generalni infookvir		{{Generalni infookvir
	\| name =		\| name =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T07:23:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 07:23
Redak 580:		Redak 580:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|European Central Bank}}~~
	* [http://www.ecb.europa.eu/ Europska središnja banka], službeno web mjesto.		* [http://www.ecb.europa.eu/ Europska središnja banka], službeno web mjesto.
	* [http://www.cvce.eu/collections/unit-content/-/unit/en/d5906df5-4f83-4603-85f7-0cabc24b9fe1/8940d839-ef58-464d-bbe8-72270040d689 Podrijetlo i razvoj europskih organizacija: Europska središnja banka], web stranica CVCE.eu.		* [http://www.cvce.eu/collections/unit-content/-/unit/en/d5906df5-4f83-4603-85f7-0cabc24b9fe1/8940d839-ef58-464d-bbe8-72270040d689 Podrijetlo i razvoj europskih organizacija: Europska središnja banka], web stranica CVCE.eu.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T06:07:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 06:07
Redak 225:		Redak 225:

	{\| class="wikitable"		{\| class="wikitable"
	\|+Članovi Upravnog vijeća (do siječnja 2020.)<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/decisions/govc/html/index.en.html \|title=Members of the Governing Council \|archive-url=https://web.archive.org/web/20040717041849/http://www.ecb.int/ecb/orga/decisions/govc/html/index.en.html \|archive-date=17 July 2004 \|url-status=dead \|access-date=22 September 2018}}</ref>		\|+Članovi Upravnog vijeća (do siječnja 2020.)<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/decisions/govc/html/index.en.html \|title=Members of the Governing Council \|archive-url=https://web.archive.org/web/20040717041849/http://www.ecb.int/ecb/orga/decisions/govc/html/index.en.html \|archive-date=17 July 2004 \|url-status=dead \|access-date=22 September 2018}}</ref>
	!		!
	!'''Ime'''		!'''Ime'''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-15T21:22:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2026. u 18:03
Redak 52:		Redak 52:
	'''Europska središnja banka''' ('''ESB''', [[Engleski jezik\|eng.]] ''European Central Bank'' - '''ECB''') [[Središnja banka\|središnja je banka]] [[Eurozona\|eurozone]], [[Monetarna unija\|monetarne unije]] 19 država članica [[Europska unija\|Europske Unije]] koje su usvojile [[euro]] kao vlastitu valutu. Osnovana je u sklopu [[Ugovor iz Amsterdama\|Ugovora iz Amsterdama]] i jedna je od četiri najvažnije središnje banke na svijetu. Također je jedna od sedam [[Institucije Europske unije\|institucija Europske unije]], definiranih [[Ugovor o Europskoj uniji\|Ugovorom o Europskoj uniji]] (TEU). Temeljni kapital banke u vlasništvu je svih 27 središnjih banaka svake države članice EU-a.<ref name="capital">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Trenutačna [[Predsjednik Europske središnje banke\|predsjednica ESB-a]] je [[Christine Lagarde]], a sjedište Europske središnje banke nalazi se u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurtu]] u Njemačkoj u novoizgrađenom sjedištu u kojeg se preselila iz bivšeg sjedišta u neboderu [[Eurotower (Frankfurt na Majni)\|Eurotoweru]].		'''Europska središnja banka''' ('''ESB''', [[Engleski jezik\|eng.]] ''European Central Bank'' - '''ECB''') [[Središnja banka\|središnja je banka]] [[Eurozona\|eurozone]], [[Monetarna unija\|monetarne unije]] 19 država članica [[Europska unija\|Europske Unije]] koje su usvojile [[euro]] kao vlastitu valutu. Osnovana je u sklopu [[Ugovor iz Amsterdama\|Ugovora iz Amsterdama]] i jedna je od četiri najvažnije središnje banke na svijetu. Također je jedna od sedam [[Institucije Europske unije\|institucija Europske unije]], definiranih [[Ugovor o Europskoj uniji\|Ugovorom o Europskoj uniji]] (TEU). Temeljni kapital banke u vlasništvu je svih 27 središnjih banaka svake države članice EU-a.<ref name="capital">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Trenutačna [[Predsjednik Europske središnje banke\|predsjednica ESB-a]] je [[Christine Lagarde]], a sjedište Europske središnje banke nalazi se u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurtu]] u Njemačkoj u novoizgrađenom sjedištu u kojeg se preselila iz bivšeg sjedišta u neboderu [[Eurotower (Frankfurt na Majni)\|Eurotoweru]].

	Primarni cilj ESB-a je održati stabilnost cijena u [[Eurozona\|eurozoni]] i propisan je člankom 2. Statuta ESB-a.<ref name="ecbst">[http://www.ecb.int/ecb/legal/pdf/en_statute_from_c_11520080509en02010328.pdf Statute of the ECB]</ref> Njegove osnovne zadaće, utvrđene u članku 3. Statuta,<ref name="ecbst" /> su određivanje i provođenje [[Monetarna politika\|monetarne politike]] na području eurozone, vođenje deviznih financijskih operacija, briga o deviznim rezervama [[Europski sustav središnjih banaka\|Europskog sustava središnjih banaka]], održavanje infrastrukture financijskog tržišta u sustavu plaćanja [[CILJ2\|TARGET2]], te održavanje tehničke platforme (koja se trenutno razvija) za namirenje transakcija vrijednosnim papirima u Europi (TARGET2 vrijednosni papiri). Prema članku 16. Statuta,<ref name="ecbst" /> ESB ima ekskluzivno pravo odobrenja izdavanja [[Euro novčanice\|novčanica eura]]. Države članice ~~mogu~~ izdavati [[~~Kovanice Eura\|~~eurokovanice]], ali ESB prethodno mora odobriti iznos.		Primarni cilj ESB-a je održati stabilnost cijena u [[Eurozona\|eurozoni]] i propisan je člankom 2. Statuta ESB-a.<ref name="ecbst">[http://www.ecb.int/ecb/legal/pdf/en_statute_from_c_11520080509en02010328.pdf Statute of the ECB]</ref> Njegove osnovne zadaće, utvrđene u članku 3. Statuta,<ref name="ecbst" /> su određivanje i provođenje [[Monetarna politika\|monetarne politike]] na području eurozone, vođenje deviznih financijskih operacija, briga o deviznim rezervama [[Europski sustav središnjih banaka\|Europskog sustava središnjih banaka]], održavanje infrastrukture financijskog tržišta u sustavu plaćanja [[CILJ2\|TARGET2]], te održavanje tehničke platforme (koja se trenutno razvija) za namirenje transakcija vrijednosnim papirima u Europi (TARGET2 vrijednosni papiri). Prema članku 16. Statuta,<ref name="ecbst" /> ESB ima ekskluzivno pravo odobrenja izdavanja [[Euro novčanice\|novčanica eura]]. Države članice smiju izdavati [[eurokovanice]], ali ESB prethodno mora odobriti iznos.
	[[Datoteka:Frankfurt_am_Main,_die_Europäische_Zentralbank_vanaf_die_Alte_Mainbrücke_foto5_2016-08-11_16.21.jpg\|poveznica=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Frankfurt_am_Main,_die_Europ%C3%A4ische_Zentralbank_vanaf_die_Alte_Mainbr%C3%BCcke_foto5_2016-08-11_16.21.jpg\|mini\|Frankfurt na Majni, Europska središnja banka iz Alte Mainbrückea]]		[[Datoteka:Frankfurt_am_Main,_die_Europäische_Zentralbank_vanaf_die_Alte_Mainbrücke_foto5_2016-08-11_16.21.jpg\|poveznica=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Frankfurt_am_Main,_die_Europ%C3%A4ische_Zentralbank_vanaf_die_Alte_Mainbr%C3%BCcke_foto5_2016-08-11_16.21.jpg\|mini\|Frankfurt na Majni, Europska središnja banka iz Alte Mainbrückea]]
	ESB je izravno podređena europskom zakonu, ali njezin je sastav nalik korporaciji u smislu da ESB ima dioničare i dionički kapital. Kapital ESB-a iznosi 11 milijardi eura, a drže ga nacionalne središnje banke država članica kao dioničari.<ref name="capital2">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Početno pravilo za raspodjelu kapitala utvrđeno je [[1998.]] na temelju broja stanovnika država i veličine [[Bruto domaći proizvod\|BDP-a]], ali ključ raspodjele kapitala kasnije je prilagođen novonastalim uvjetima.<ref name="capital2" /> Dionice u ESB-u nisu prenosive i ne mogu se koristiti kao zalog.		ESB je izravno podređena europskom zakonu, ali njezin je sastav nalik korporaciji u smislu da ESB ima dioničare i dionički kapital. Kapital ESB-a iznosi 11 milijardi eura, a drže ga nacionalne središnje banke država članica kao dioničari.<ref name="capital2">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Početno pravilo za raspodjelu kapitala utvrđeno je [[1998.]] na temelju broja stanovnika država i veličine [[Bruto domaći proizvod\|BDP-a]], ali ključ raspodjele kapitala kasnije je prilagođen novonastalim uvjetima.<ref name="capital2" /> Dionice u ESB-u nisu prenosive i ne mogu se koristiti kao zalog.
Redak 173:		Redak 173:
	* '''Prikupljanje podataka i''' '''statistička analiza'''		* '''Prikupljanje podataka i''' '''statistička analiza'''
	* '''Međunarodna suradnja'''		* '''Međunarodna suradnja'''
	* '''Izdavanje novčanica:''' ESB ima ekskluzivno pravo odobrenja izdavanja [[Euro novčanice\|novčanica eura]]. Države članice ~~mogu~~ izdavati [[~~Kovanice Eura\|~~eurokovanice]], ali ESB prethodno mora odobriti iznos (odmah nakon uvođenja eura, ESB je imala ekskluzivno pravo izdavati i kovanice).<ref name="BBC ECB" />		* '''Izdavanje novčanica:''' ESB ima ekskluzivno pravo odobrenja izdavanja [[Euro novčanice\|novčanica eura]]. Države članice smiju izdavati [[eurokovanice]], ali ESB prethodno mora odobriti iznos (odmah nakon uvođenja eura, ESB je imala ekskluzivno pravo izdavati i kovanice).<ref name="BBC ECB" />
	* '''Financijska stabilnost i bonitetna politika'''		* '''Financijska stabilnost i bonitetna politika'''
	* '''Nadzor banaka:''' od [[2013.]] ESB je zadužena za nadzor sistemski relevantnih banaka.		* '''Nadzor banaka:''' od [[2013.]] ESB je zadužena za nadzor sistemski relevantnih banaka.
Redak 391:		Redak 391:

	=== Kapital ===		=== Kapital ===
	ESB je izravno podređen europskom zakonu, ali njegov sastav nalik je onom korporacije u smislu da ESB ima dioničare i dionički kapital. Njegov početni kapital trebao je iznositi 5 milijardi eura<ref>Article 28.1 of the ESCB Statute</ref> a ključ za raspodjelu početnog kapitala utvrđen je [[1998.]] godine na temelju broja stanovnika i [[Bruto domaći proizvod\|BDP-a]] država članica,<ref name="capital3">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> <ref>Article 29 of the ESCB Statute</ref> ali odlučeno je da je ključ je prilagodljiv.<ref>Article 28.5 of the ESCB Statute</ref> Nacionalne središnje banke europodručja morale su u cijelosti uplatiti svoje upise u kapital ESB-a. Središnje banke zemalja koje nisu sudjelovale u programu morale su platiti 7% svojih upisa u kapital ESB-a kao doprinos njenim operativnim troškovima. Kao rezultat toga, ESB je bila popunjena početnim kapitalom od nešto manje od 4 milijarde [[Euro\|eura]]. ~~Kapital~~ drže nacionalne središnje banke država članica kao dioničari. Dionice u ESB-u nisu prenosive i ne mogu se koristiti kao zalog,<ref>Article 28.4 of the ESCB Statute</ref> a NCB su jedini upisnici i nositelji kapitala ESB-a.		ESB je izravno podređen europskom zakonu, ali njegov sastav nalik je onom korporacije u smislu da ESB ima dioničare i dionički kapital. Njegov početni kapital trebao je iznositi 5 milijardi eura<ref>Article 28.1 of the ESCB Statute</ref> a ključ za raspodjelu početnog kapitala utvrđen je [[1998.]] godine na temelju broja stanovnika i [[Bruto domaći proizvod\|BDP-a]] država članica,<ref name="capital3">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> <ref>Article 29 of the ESCB Statute</ref> ali odlučeno je da je ključ je prilagodljiv.<ref>Article 28.5 of the ESCB Statute</ref> Nacionalne središnje banke europodručja morale su u cijelosti uplatiti svoje upise u kapital ESB-a. Središnje banke zemalja koje nisu sudjelovale u programu morale su platiti 7% svojih upisa u kapital ESB-a kao doprinos njenim operativnim troškovima. Kao rezultat toga, ESB je bila popunjena početnim kapitalom od nešto manje od 4 milijarde [[Euro\|eura]]. Kapital drže nacionalne središnje banke država članica kao dioničari. Dionice u ESB-u nisu prenosive i ne mogu se koristiti kao zalog,<ref>Article 28.4 of the ESCB Statute</ref> a NCB su jedini upisnici i nositelji kapitala ESB-a.

	Trenutno kapital ESB-a iznosi oko 40 milijardi eura, a drže ga nacionalne središnje banke država članica kao dioničari.<ref name="capital4">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Udjeli nacionalnih središnjih banaka u ovom kapitalu izračunavaju se pomoću ključa koji odražava udio dotične članice u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU-a. ESB prilagođava dionice svakih pet godina i svaki put kad se promijeni broj nacionalnih središnjih banaka koji uplaćuju doprinose. Prilagodba se vrši na temelju podataka [[Europska komisija\|Europske komisije]].		Trenutno kapital ESB-a iznosi oko 40 milijardi eura, a drže ga nacionalne središnje banke država članica kao dioničari.<ref name="capital4">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html\|title=Capital Subscription\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 February 2020}}</ref> Udjeli nacionalnih središnjih banaka u ovom kapitalu izračunavaju se pomoću ključa koji odražava udio dotične članice u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU-a. ESB prilagođava dionice svakih pet godina i svaki put kad se promijeni broj nacionalnih središnjih banaka koji uplaćuju doprinose. Prilagodba se vrši na temelju podataka [[Europska komisija\|Europske komisije]].
Redak 533:		Redak 533:
	U praksi je neovisnost ESB-a vezana uz četiri ključna načela: <ref>{{Citiranje weba\|url=http://transparency.eu/ecb\|title=Transparency International EU – The global coalition against corruption in Brussels\|author=EU\|first=Transparency International\|date=28 March 2017\|work=transparency.eu\|language=en\|accessdate=5 November 2017}}</ref>		U praksi je neovisnost ESB-a vezana uz četiri ključna načela: <ref>{{Citiranje weba\|url=http://transparency.eu/ecb\|title=Transparency International EU – The global coalition against corruption in Brussels\|author=EU\|first=Transparency International\|date=28 March 2017\|work=transparency.eu\|language=en\|accessdate=5 November 2017}}</ref>

	* '''Operativna i pravna neovisnost''' : ESB ima sve potrebne nadležnosti za ispunjenje svog mandata održavanja stabilnosti ~~cijena i~~ posljedičnog upravljanja monetarnom politikom u punoj autonomiji i uz visoku razinu diskrecije. Odluke Upravnog vijeća ESB-a donose se s visokim stupnjem tajnosti i rezultati pojedinačnog glasovanja se javno ne otkrivaju (što dovodi do sumnji da članovi Upravnog vijeća glasaju po nacionalnom ključu).<ref>Friedrich Heinemann and Felix Huefner (2004) 'Is the view from the Eurotower purely European? National divergence and ECB interest rate policy', ''Scottish Journal of Political Economy'' 51(4):544–558.</ref> <ref>Jose Ramon Cancelo, Diego Varela and Jose Manuel Sanchez-Santos (2011) 'Interest rate setting at the ECB: Individual preferences and collective decision making', ''Journal of Policy Modeling'' 33(6): 804–820. [[doi:10.1016/j.jpolmod.2011.08.017\|DOI]].</ref> Uz odluke o monetarnoj politici, ESB ima pravo izdavati pravno obvezujuće propise u okviru svoje nadležnosti i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni pravom Unije, te može sankcionirati aktere ako krše zakonske odredbe utvrđene propisima Unije. Vlastita pravna osobnost ESB-a također omogućuje ESB-u sklapanje međunarodnih pravnih sporazuma neovisno o drugim institucijama EU-a i može biti strankom u pravnom postupku. ESB može i organizirati svoj unutarnji ustroj po vlastitim potrebama.		* '''Operativna i pravna neovisnost''' : ESB ima sve potrebne nadležnosti za ispunjenje svog mandata održavanja stabilnosti cijena i posljedičnog upravljanja monetarnom politikom u punoj autonomiji i uz visoku razinu diskrecije. Odluke Upravnog vijeća ESB-a donose se s visokim stupnjem tajnosti i rezultati pojedinačnog glasovanja se javno ne otkrivaju (što dovodi do sumnji da članovi Upravnog vijeća glasaju po nacionalnom ključu).<ref>Friedrich Heinemann and Felix Huefner (2004) 'Is the view from the Eurotower purely European? National divergence and ECB interest rate policy', ''Scottish Journal of Political Economy'' 51(4):544–558.</ref> <ref>Jose Ramon Cancelo, Diego Varela and Jose Manuel Sanchez-Santos (2011) 'Interest rate setting at the ECB: Individual preferences and collective decision making', ''Journal of Policy Modeling'' 33(6): 804–820. [[doi:10.1016/j.jpolmod.2011.08.017\|DOI]].</ref> Uz odluke o monetarnoj politici, ESB ima pravo izdavati pravno obvezujuće propise u okviru svoje nadležnosti i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni pravom Unije, te može sankcionirati aktere ako krše zakonske odredbe utvrđene propisima Unije. Vlastita pravna osobnost ESB-a također omogućuje ESB-u sklapanje međunarodnih pravnih sporazuma neovisno o drugim institucijama EU-a i može biti strankom u pravnom postupku. ESB može i organizirati svoj unutarnji ustroj po vlastitim potrebama.
	* '''Osobna neovisnost:''' mandat članova odbora ESB-a namjerno je vrlo dug (8 godina), a guverneri nacionalnih središnjih banaka imaju najmanje pet godina mandata koji se može obnoviti.<ref name="Independence2">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/independence/html/index.en.html\|title=Independence\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 December 2012}}</ref> Članovi odbora ESB-a uživaju imunitet od sudskih postupaka.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/scplps/ecblwp4.pdf?581a2ecf674a6554f5af698f5bf54019\|title=PRIVILEGES AND IMMUNITIES OF THE EUROPEAN CENTRAL BANK\|date=2007\|work=European Central Bank}}</ref> O smjeni s funkcije može odlučiti samo [[Sud Europske unije]] (CJEU), na zahtjev Upravnog vijeća ESB-a ili Izvršnog odbora (tj. samog ESB-a). Takva je odluka moguća samo u slučaju nesposobnosti ili ozbiljnog prekršaja. Guverneri nacionalnih središnjih banaka eurosustava mogu biti otpušteni prema nacionalnom zakonu (s mogućnošću žalbe) u slučaju da više ne mogu izvršavati svoje funkcije ili su ako za ozbiljno kršili zakon.		* '''Osobna neovisnost:''' mandat članova odbora ESB-a namjerno je vrlo dug (8 godina), a guverneri nacionalnih središnjih banaka imaju najmanje pet godina mandata koji se može obnoviti.<ref name="Independence2">{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/ecb/orga/independence/html/index.en.html\|title=Independence\|publisher=European Central Bank\|accessdate=1 December 2012}}</ref> Članovi odbora ESB-a uživaju imunitet od sudskih postupaka.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/scplps/ecblwp4.pdf?581a2ecf674a6554f5af698f5bf54019\|title=PRIVILEGES AND IMMUNITIES OF THE EUROPEAN CENTRAL BANK\|date=2007\|work=European Central Bank}}</ref> O smjeni s funkcije može odlučiti samo [[Sud Europske unije]] (CJEU), na zahtjev Upravnog vijeća ESB-a ili Izvršnog odbora (tj. samog ESB-a). Takva je odluka moguća samo u slučaju nesposobnosti ili ozbiljnog prekršaja. Guverneri nacionalnih središnjih banaka eurosustava mogu biti otpušteni prema nacionalnom zakonu (s mogućnošću žalbe) u slučaju da više ne mogu izvršavati svoje funkcije ili su ako za ozbiljno kršili zakon.
	* '''Financijska neovisnost:''' ESB je jedino tijelo u [[Europska unija\|EU]] čiji statut jamči proračunsku neovisnost vlastitim sredstvima i prihodima. ESB koristi vlastitu dobit ostvarenu operacijama monetarne politike i ne može biti tehnički nesolventna. Financijska neovisnost ESB-a jača i njezinu političku neovisnost. Pošto ESB-u nije potrebno vanjsko financiranje i istovremeno mu je zabranjeno izravno financiranje kod javnih institucija, to ga štiti od potencijalnog pritiska javnih vlasti.		* '''Financijska neovisnost:''' ESB je jedino tijelo u [[Europska unija\|EU]] čiji statut jamči proračunsku neovisnost vlastitim sredstvima i prihodima. ESB koristi vlastitu dobit ostvarenu operacijama monetarne politike i ne može biti tehnički nesolventna. Financijska neovisnost ESB-a jača i njezinu političku neovisnost. Pošto ESB-u nije potrebno vanjsko financiranje i istovremeno mu je zabranjeno izravno financiranje kod javnih institucija, to ga štiti od potencijalnog pritiska javnih vlasti.