https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=EstuarijEstuarij - Povijest promjena2026-09-03T16:49:45ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Estuarij&diff=15622&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-26T11:35:52Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Estuarij'''-->[[Datoteka:Helgolaender Bucht 1.jpg|mini|300px|desno|Helgolandski zaljev s estuarijem [[Laba|Labe]] na desnoj strani slike.]]<br />
'''Estuarij''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''aestuarium'', "nisko riječno ušće") je naziv za [[Rijeka (vodotok)|riječno]] [[ušće]] oblikovano poput lijevka. Estuariji su rjeđi od ušća u obliku [[riječna delta|delte]]. Takav oblik imaju ušća [[Temza|Temze]], [[Laba|Labe]], [[Ob]]a, [[Jenisej]]a i niza drugih rijeka. Svakako je najupečatljiviji estuarij [[Amazona|Amazone]] čije ušće je široko preko 300 [[km]]. Na ušću postoji otok Marajo, kao i niz drugih, malih otoka, no oni nisu rezultat nanosa, nego je okolni materijal u more odnijela oseka i tako ih pretvorila u otoke.<br />
<br />
== Nastajanje i obilježja ==<br />
[[Datoteka:Estuary of the river Krka.jpg|mini|270px|lijevo|Ispod [[Skradinski buk|Skradinskog buka]] počinje potopljeni dio ušća rijeke [[Krka|Krke]] – estuarij.]]<br />
Estuariji se oblikuju pod utjecajem [[Plima i oseka|plime i oseke]], pri čemu ušće dobiva oblik lijevka. Na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] pod utjecajem [[Coriolisova sila|Coriolisove sile]] [[morska voda]] za vrijeme [[Plima|plime]] ulazi u rijeku snažnije uz lijevu obalu, dok se za vrijeme [[Oseka|oseke]] u more vraća duž desne obale.<br />
<br />
Estuariji se stvaraju naročito uz obale gdje su razlike između plime i oseke velike. Zbog toga su i rjeđi od [[Riječna delta|delti]]. Mogu nastati samo kad je količina materijala koji donosi rijeka manji od količine koju [[morska voda]] u vrijeme oseke odnosi u more. Nasuprot tome su ušća u obliku delte gdje se rijeka dijeli na niz [[Rukavac|rukavaca]] koji nastaju zbog [[Sedimenti|sedimentnih]] nanosa različitog materijala koji rijeka donosi sa sobom.<br />
<br />
Daljnje obilježje estuarija je prijelaz od riječne, [[Slatka voda|slatke vode]] prema morskoj, premještanje tih voda i njena [[Bočata voda|boćatost]] i poseban [[Bilje|biljni]] i [[Životinje|životinjski]] svijet na prijelazu od područja rijeke prema [[More|moru]].<br />
{{Clearleft}}<br />
== Neke poznatije rijeke s estuarijem ==<br />
* [[Amazona]], sjeverni dio ušća, dok se na južnom dijelu tvori [[Riječna delta|delta]]<br />
* [[Laba]]<br />
* [[Gironde]] kao zajednički estuarij [[Garonne]] i [[Dordogne]]<br />
* [[Jenisej]]<br />
* [[Loire]]<br />
* [[Ob]]<br />
* [[Temza]]<br />
* [[Seine]]<br />
<br />
[[Kategorija:Hidrografija]]<br />
[[Kategorija:Geodezija]]<br />
[[Kategorija:Fluvijalni proces]]</div>WikiSysop