<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Esperantski_rje%C4%8Dnik</id>
	<title>Esperantski rječnik - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Esperantski_rje%C4%8Dnik"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Esperantski_rje%C4%8Dnik&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-04T05:32:39Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Esperantski_rje%C4%8Dnik&amp;diff=29968&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Esperantski_rje%C4%8Dnik&amp;diff=29968&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-13T01:32:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Esperantski rječnik&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;Ovo je napisano radi uvida u &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;rječnik [[esperanto|esperanta]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; i stjecanja dojma o njemu. Birane su riječi koje su najpotrebnije za svakodnevni razgovor. Imamo [[imenice|imenica]], [[glagoli|glagola]] i [[pridjevi|pridjeva]]. Prijedlozi, brojevi i veznici navedeni su u ranijim odlomcima. Vidi se da je većina korijena latinskog podrijetla, dio je germanskog (engleski i malo njemačkog), a tek poneka riječ je i iz nekog drugog jezika. Ipak, mnogo je tih riječi u određenoj mjeri udomaćeno i u slavenskim jezicima i u drugima. Treba, dakle, izbjegavati predrasudu da je esperanto  napravljen kao mješavina &amp;quot;iz svih jezika pomalo&amp;quot;. U izgovoru on najviše sliči talijanskome, premda se zbog mnogih slova &amp;quot;S&amp;quot; na kraju glagola može pomisliti i na španjolski. Neupućeni ljudi često prosuđuju esperanto samo po tome kako on njima zvuči, ali to je ipak stvar osobnog ukusa. Osim toga, esperanto ima i drugih osobina, mnogo važnijih i zanimljivijih od ove.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Značajno je da u ovom malom rječniku nema nastavaka za množinu, padeže, a uz glagole nema nikakav podatak kakvi su u kojem vremenu, što smo navikli gledati u iole upotrebljivim rječnicima drugih jezika. Osim toga, ovdje je pridjev &amp;quot;dobar, lijep&amp;quot;, a nemamo &amp;quot;loš, ružan&amp;quot; i sl., jer se jedni tvore iz drugih. Uopće, u ovom je rječniku mnogo više riječi neizravno sadržano, nego li ih je stvarno napisano. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Glagoli === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ESTI = biti&lt;br /&gt;
*HAVI = imati&lt;br /&gt;
*IRI = ići&lt;br /&gt;
*DIRI = reći&lt;br /&gt;
*PAROLI = govoriti&lt;br /&gt;
*SCII = znati&lt;br /&gt;
*DONI = dati&lt;br /&gt;
*BEZONI = trebati&lt;br /&gt;
*VOLI = htjeti&lt;br /&gt;
*POVI = moći&lt;br /&gt;
*RAJTI = smjeti&lt;br /&gt;
*LEGI = čitati&lt;br /&gt;
*PROVI = probati&lt;br /&gt;
*AĈETI = kupiti&lt;br /&gt;
*LERNI = učiti&lt;br /&gt;
*KONI = poznavati&lt;br /&gt;
*SKRIBI = pisati&lt;br /&gt;
*KANTI = pjevati	&lt;br /&gt;
*AMI = voljeti nekog&lt;br /&gt;
*ŜATI = voljeti nešto&lt;br /&gt;
*MANĜI = jesti&lt;br /&gt;
*TRINKI = piti&lt;br /&gt;
*NOMIĜI = zvati se&lt;br /&gt;
*VIDI = vidjeti&lt;br /&gt;
*AŬDI = čuti&lt;br /&gt;
*VIVI = živjeti&lt;br /&gt;
*LOĜI = stanovati&lt;br /&gt;
*SIDI = sjediti&lt;br /&gt;
*DORMI = spavati&lt;br /&gt;
*VENI = doći&lt;br /&gt;
*VIZITI = posjetiti&lt;br /&gt;
*DANCI = plesati&lt;br /&gt;
*LUDI = igrati se&lt;br /&gt;
*KUIRI = kuhati&lt;br /&gt;
*KOMPRENI = razumjeti&lt;br /&gt;
*FALI = pasti&lt;br /&gt;
*PETI = (za)moliti nešto&lt;br /&gt;
*DEMANDI = pitati&lt;br /&gt;
*RESPONDI = odgovoriti&lt;br /&gt;
*ISI = poljubiti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Pridjevi === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*BELA = lijep&lt;br /&gt;
*BONA = dobar&lt;br /&gt;
*GRANDA = velik&lt;br /&gt;
*NOVA = nov&lt;br /&gt;
*JUNA = mlad&lt;br /&gt;
*RAPIDA = brz&lt;br /&gt;
*FORTA = jak&lt;br /&gt;
*ALTA = visok&lt;br /&gt;
*SAĜA = pametan&lt;br /&gt;
*FELIĈA = sretan&lt;br /&gt;
*DIKA = debeo&lt;br /&gt;
*SANA = zdrav&lt;br /&gt;
*FACILA = lak,jednostavan&lt;br /&gt;
*PEZA = težak (kg)&lt;br /&gt;
*NIGRA = crn&lt;br /&gt;
*BLANKA = bijel&lt;br /&gt;
*RUĜA = crven&lt;br /&gt;
*BLUA = plav&lt;br /&gt;
*FLAVA = žut&lt;br /&gt;
*BRUNA = smeđ&lt;br /&gt;
*VERDA = zelen&lt;br /&gt;
*FREŜA = svjež&lt;br /&gt;
*LAŬTA = glasan&lt;br /&gt;
*SATA = sit&lt;br /&gt;
*KARA = drag&lt;br /&gt;
*INTERESA = zanimljiv&lt;br /&gt;
*VARMA = topao&lt;br /&gt;
*SOLA = sam&lt;br /&gt;
*MULTEKOSTA = skup&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Imenice === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*homo = čovjek&lt;br /&gt;
*viro = muškarac&lt;br /&gt;
*patro = otac&lt;br /&gt;
*frato = brat&lt;br /&gt;
*filo = sin&lt;br /&gt;
*avo = djed&lt;br /&gt;
*onklo = ujak, stric, tetak&lt;br /&gt;
*edzo = muž&lt;br /&gt;
*knabo = dječak&lt;br /&gt;
*urbo = grad&lt;br /&gt;
*domo = kuća&lt;br /&gt;
*strato = ulica&lt;br /&gt;
*aǔto = auto&lt;br /&gt;
*pordo = vrata&lt;br /&gt;
*fenestro = prozor&lt;br /&gt;
*tablo = stol&lt;br /&gt;
*kapo = glava&lt;br /&gt;
*mano = ruka&lt;br /&gt;
*piedo = noga&lt;br /&gt;
*korpo = tijelo&lt;br /&gt;
*okulo = oko&lt;br /&gt;
*orelo = uho&lt;br /&gt;
*koro = srce&lt;br /&gt;
*ŝranko = ormar&lt;br /&gt;
*lito = krevet&lt;br /&gt;
*akvo = voda&lt;br /&gt;
*lakto = mlijeko&lt;br /&gt;
*teo = čaj&lt;br /&gt;
*kafo = kava&lt;br /&gt;
*supo = juha&lt;br /&gt;
*viando = meso&lt;br /&gt;
*pano = kruh&lt;br /&gt;
*pomo = jabuka&lt;br /&gt;
*suko = sok&lt;br /&gt;
*vino = vino&lt;br /&gt;
*libro = knjiga&lt;br /&gt;
*mono = novac&lt;br /&gt;
*loko = mjesto&lt;br /&gt;
*vilaĝo = selo&lt;br /&gt;
*poŝto = pošta&lt;br /&gt;
*kafejo = kafić&lt;br /&gt;
*papero = papir&lt;br /&gt;
*amiko = prijatelj&lt;br /&gt;
*hotelo = hotel&lt;br /&gt;
*seĝo = stolac&lt;br /&gt;
*trajno = vlak&lt;br /&gt;
*tramo = tramvaj&lt;br /&gt;
*maro = more&lt;br /&gt;
*rivero = rijeka&lt;br /&gt;
*ponto = most&lt;br /&gt;
*monto = planina&lt;br /&gt;
*lago = jezero&lt;br /&gt;
*suno = sunce&lt;br /&gt;
*pluvo = kiša&lt;br /&gt;
*arbo = drvo&lt;br /&gt;
*kampo = polje&lt;br /&gt;
*amo = ljubav&lt;br /&gt;
*laboro = rad&lt;br /&gt;
*kuko = kolač&lt;br /&gt;
*tago = dan&lt;br /&gt;
*nokto = noć&lt;br /&gt;
*letero = pismo&lt;br /&gt;
*vojo = put&lt;br /&gt;
*ĉambro = soba&lt;br /&gt;
*sinjoro = gospodin&lt;br /&gt;
*vojaĝo = putovanje&lt;br /&gt;
*horo = sat&lt;br /&gt;
*biero = pivo&lt;br /&gt;
*tero = zemlja&lt;br /&gt;
*gazeto = novine&lt;br /&gt;
*muzeo = muzej&lt;br /&gt;
*stelo = zvijezda&lt;br /&gt;
*ŝipo = brod&lt;br /&gt;
*vendejo = trgovina&lt;br /&gt;
*hundo = pas&lt;br /&gt;
*kato = mačka&lt;br /&gt;
*birdo = ptica&lt;br /&gt;
*fiŝo = riba&lt;br /&gt;
*jaro = godina&lt;br /&gt;
*monato = mjesec&lt;br /&gt;
*aviadilo = zrakoplov&lt;br /&gt;
*hararo = kosa&lt;br /&gt;
*floro = cvijet&lt;br /&gt;
*vento = vjetar&lt;br /&gt;
*lanto = zemlja&lt;br /&gt;
*lingvo = jezik&lt;br /&gt;
*vorto = riječ&lt;br /&gt;
*popolo = narod&lt;br /&gt;
*butero = maslac...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Internacionalni vokabular ===&lt;br /&gt;
Što mislite, što znače u esperantu sljedeće riječi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Advokato, doktoro, hotelo, akcento, aktiva, anekdoto, amatoro, apetito, aprilo, aŭto, aŭtoro, adreso, armeo, banano, biologio, bombo, biciklo, brigado, centro, cifero, cigaro, dialogo, direktoro, disciplino, ekonomio, evolui, fabriko, ferio, gimnazio, konkurenco, konservi, prezenti, reciti, nova, privata, primitiva, negativa, preciza, poŝto, poŝtisto, kupono, telegramo, banko, prezidanto...  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ili, na primjer: policisto, majo, decembro, kristalo, televido, radio, gazeto, magazino, profesoro, kapitalismo, komunismo, instrui, gratuli, ekskurso, muzeo, dentisto, stomako, ĵurnalisto, fakultato, universitato, historio, matematiko, numero, funkcio, ŝoforo, kroato, italo, germano, franco, anglo, ruso, greko, hungaro, norvego, kafo, respekti, rolo, persono, promenadi, situacio, teroro, diktaturo, parlamento, partio, soldato, kontroli, industrio, plafono, lampo, intereso, naturo, medicino, momento, kulturo, informi, ekzemplo, kolekti, teatro, kino...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svom bismo [[jezik|jeziku]] takve [[riječ|riječi]] trebali često izbjegavati jer su strane, te ih zamjenjivati domaćima. U esperantu je obrnuto. Ta činjenica znatno olakšava njegovo učenje. Što je više neka riječ raširena u raznim jezicima, tim je više &amp;quot;domaća&amp;quot; i ima bolje izglede da uđe u esperanto. Naravno, uz minimalnu prilagodbu esperantu. Ova se sastoji npr. u davanju nastavka za vrstu riječi i u potrebi da se nova riječ jasno razlikuje od postojećih. Nekada se vrlo duge strane riječi i skrate. Tako npr. imamo &amp;#039;&amp;#039;civilizacio&amp;#039;&amp;#039; i paralelno, ali sve više &amp;#039;&amp;#039;civilizo&amp;#039;&amp;#039;. Odnosno nemamo &amp;#039;&amp;#039;kombinacio&amp;#039;&amp;#039;, nego samo &amp;#039;&amp;#039;kombino&amp;#039;&amp;#039;. Umjesto [[engleski|engleskog]] oblika &amp;#039;&amp;#039;komputoro&amp;#039;&amp;#039;, prevladala je jednostavna esperantska složenica &amp;#039;&amp;#039;komputilo&amp;#039;&amp;#039;, tj. sufiks &amp;quot;il&amp;quot; koji znači oruđe za radnju [[glagol|glagola]] &amp;#039;&amp;#039;komputi&amp;#039;&amp;#039;... itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
* Knjiga &amp;quot;Esperantski mozaik&amp;quot;; sastavio Davor Klobučar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Esperanto]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>