Erevan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-06-02T02:20:43Z

Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 02:20
Redak 348:		Redak 348:
	Sve do pada [[SSSR\|Sovjetskog Saveza]] stanovništvo grada su većinom činili [[Armenci]], ali sa značajnom [[Rusi\|ruskom]], [[Kurdi\|kurdskom]], [[Azeri\|azerskom]] i [[iran]]skom manjinom. Azerska manjina je u potpunosti nestala nakon [[Rat u Gorskom Karabahu\|rata u Gorskom Karabahu]] između 1988. i 1994., dok se ruska manjina značajno smanjila nakon gospodarske krize u 1990-ima. Danas su građani Erevana velikom većinom Armenci.		Sve do pada [[SSSR\|Sovjetskog Saveza]] stanovništvo grada su većinom činili [[Armenci]], ali sa značajnom [[Rusi\|ruskom]], [[Kurdi\|kurdskom]], [[Azeri\|azerskom]] i [[iran]]skom manjinom. Azerska manjina je u potpunosti nestala nakon [[Rat u Gorskom Karabahu\|rata u Gorskom Karabahu]] između 1988. i 1994., dok se ruska manjina značajno smanjila nakon gospodarske krize u 1990-ima. Danas su građani Erevana velikom većinom Armenci.

	Kao i u ostatku zemlje i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, veliki broj stanovništva pobjegao je u inozemstvo (većinom [[Europa\|Europu]] i [[Sjeverna Amerika\|Sjevernu Ameriku]]) zbog gospodarske krize. Stanovništvo grada palo je s 1.250.000 stan. 1989. godine<ref name="Azatian"/>, na 1.103.488 stan. 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} Recensement de 2001 : [http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf ArmStat].</ref>, te na 1.091.235 stan. 2003. godine.<ref name="ArmStat 2003">{{arm oznaka}} {{eng oznaka}} {{ru}}ArmStat, {{Citiranje weba\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf\|title=Recensement de 2003}}{{pdf}}.</ref> Stanovništvo aglomerizacije imalo je 1.245.700 stanovnika [[2006.]] godine{{nedostaje izvor}}<!-- nepotpuno <ref name="population par disctrict"/>. -->		Kao i u ostatku zemlje i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, veliki broj stanovništva pobjegao je u inozemstvo (većinom [[Europa\|Europu]] i [[Sjeverna Amerika\|Sjevernu Ameriku]]) zbog gospodarske krize. Stanovništvo grada palo je s 1.250.000 stan. 1989. godine<ref name="Azatian"/>, na 1.103.488 stan. 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} Recensement de 2001 : [http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf ArmStat].</ref>, te na 1.091.235 stan. 2003. godine.<ref name="ArmStat 2003">{{arm oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}}ArmStat, {{Citiranje weba\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf\|title=Recensement de 2003}}{{pdf}}.</ref> Stanovništvo aglomerizacije imalo je 1.245.700 stanovnika [[2006.]] godine{{nedostaje izvor}}<!-- nepotpuno <ref name="population par disctrict"/>. -->

	Od glavnih gradova na [[Kavkaz]]u, Erevan je najslabije naseljen.		Od glavnih gradova na [[Kavkaz]]u, Erevan je najslabije naseljen.

Suradnik10 u (test) 21:12, 30. svibanj 2025.

2025-05-30T21:12:40Z

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 21:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Erevan'''-->~~
	{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
Redak 154:		Redak 153:
	U Erevanu vlada relativno kontinentalna klima, sa suhim i vrućim ljetima, te hladnim i kratkim zimama. Gradska klima je određena položajem grada u nizini okruženoj planinama, te udaljenosti grada od mora. Klima u gradu dosta se razlikuje od četvrti do četvrti, tako da u nekim visinskim dijelovima grada može vladati i planinska klima.		U Erevanu vlada relativno kontinentalna klima, sa suhim i vrućim ljetima, te hladnim i kratkim zimama. Gradska klima je određena položajem grada u nizini okruženoj planinama, te udaljenosti grada od mora. Klima u gradu dosta se razlikuje od četvrti do četvrti, tako da u nekim visinskim dijelovima grada može vladati i planinska klima.

	Ljeti temperatura u kolovozu doseže do 40 °C, dok zimi temperature znaju pasti i do -15 °C u siječnju. Godišnje na grada padne relativno mala količina padalina od oko 320 mm. Godišnje grad ima oko 2700 sunčanih sati.<ref name="Azatian">{{~~hy icon~~}} {{rus oznaka}} V. Azatian i T. Hakopian, ''Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989., str. 284.</ref>		Ljeti temperatura u kolovozu doseže do 40 °C, dok zimi temperature znaju pasti i do -15 °C u siječnju. Godišnje na grada padne relativno mala količina padalina od oko 320 mm. Godišnje grad ima oko 2700 sunčanih sati.<ref name="Azatian">{{arm oznaka}} {{rus oznaka}} V. Azatian i T. Hakopian, ''Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989., str. 284.</ref>

	<center>		<center>
Redak 349:		Redak 348:
	Sve do pada [[SSSR\|Sovjetskog Saveza]] stanovništvo grada su većinom činili [[Armenci]], ali sa značajnom [[Rusi\|ruskom]], [[Kurdi\|kurdskom]], [[Azeri\|azerskom]] i [[iran]]skom manjinom. Azerska manjina je u potpunosti nestala nakon [[Rat u Gorskom Karabahu\|rata u Gorskom Karabahu]] između 1988. i 1994., dok se ruska manjina značajno smanjila nakon gospodarske krize u 1990-ima. Danas su građani Erevana velikom većinom Armenci.		Sve do pada [[SSSR\|Sovjetskog Saveza]] stanovništvo grada su većinom činili [[Armenci]], ali sa značajnom [[Rusi\|ruskom]], [[Kurdi\|kurdskom]], [[Azeri\|azerskom]] i [[iran]]skom manjinom. Azerska manjina je u potpunosti nestala nakon [[Rat u Gorskom Karabahu\|rata u Gorskom Karabahu]] između 1988. i 1994., dok se ruska manjina značajno smanjila nakon gospodarske krize u 1990-ima. Danas su građani Erevana velikom većinom Armenci.

	Kao i u ostatku zemlje i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, veliki broj stanovništva pobjegao je u inozemstvo (većinom [[Europa\|Europu]] i [[Sjeverna Amerika\|Sjevernu Ameriku]]) zbog gospodarske krize. Stanovništvo grada palo je s 1.250.000 stan. 1989. godine<ref name="Azatian"/>, na 1.103.488 stan. 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} Recensement de 2001 : [http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf ArmStat].</ref>, te na 1.091.235 stan. 2003. godine.<ref name="ArmStat 2003">{{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}}ArmStat, {{Citiranje weba\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf\|title=Recensement de 2003}}{{pdf}}.</ref> Stanovništvo aglomerizacije imalo je 1.245.700 stanovnika [[2006.]] godine{{nedostaje izvor}}<!-- nepotpuno <ref name="population par disctrict"/>. -->		Kao i u ostatku zemlje i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, veliki broj stanovništva pobjegao je u inozemstvo (većinom [[Europa\|Europu]] i [[Sjeverna Amerika\|Sjevernu Ameriku]]) zbog gospodarske krize. Stanovništvo grada palo je s 1.250.000 stan. 1989. godine<ref name="Azatian"/>, na 1.103.488 stan. 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} Recensement de 2001 : [http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf ArmStat].</ref>, te na 1.091.235 stan. 2003. godine.<ref name="ArmStat 2003">{{arm oznaka}} {{eng oznaka}} {{ru}}ArmStat, {{Citiranje weba\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf\|title=Recensement de 2003}}{{pdf}}.</ref> Stanovništvo aglomerizacije imalo je 1.245.700 stanovnika [[2006.]] godine{{nedostaje izvor}}<!-- nepotpuno <ref name="population par disctrict"/>. -->

	Od glavnih gradova na [[Kavkaz]]u, Erevan je najslabije naseljen.		Od glavnih gradova na [[Kavkaz]]u, Erevan je najslabije naseljen.
Redak 490:		Redak 489:
	Međunarodna zračna luka u Erevanu nalazi se 12 kilometara zapadno od središta grada. To je glavna zračna luka zemlje i matična luka zračne kompanije [[Armavia]].		Međunarodna zračna luka u Erevanu nalazi se 12 kilometara zapadno od središta grada. To je glavna zračna luka zemlje i matična luka zračne kompanije [[Armavia]].

	Zračna luka Zvartnoc otvorena je 1961., u sovjetsko doba. Luka je prvi put obnovljena 1985., a drugi put 2002., kako bi se prilagodila međunarodnim propisima. Od tada je započeta gradnja novog terminala čija je prva faza završena u rujnu 2006. otvaranjem područja za dolaske. Drugi dio terminala otvoren je u svibnju 2007. godine<ref>{{eng oznaka}} {{hy}} {{Citiranje weba\|url=http://www.aia-zvartnots.aero/\|title=Site de l'aéroport international de Zvartnots}}.</ref>.		Zračna luka Zvartnoc otvorena je 1961., u sovjetsko doba. Luka je prvi put obnovljena 1985., a drugi put 2002., kako bi se prilagodila međunarodnim propisima. Od tada je započeta gradnja novog terminala čija je prva faza završena u rujnu 2006. otvaranjem područja za dolaske. Drugi dio terminala otvoren je u svibnju 2007. godine<ref>{{eng oznaka}} {{arm oznaka}} {{Citiranje weba\|url=http://www.aia-zvartnots.aero/\|title=Site de l'aéroport international de Zvartnots}}.</ref>.

	Ova međunarodna zračna luka povezuje zemlju s [[Francuska\|Francuskom]], [[Rusija\|Rusijom]], [[Njemačka\|Njemačkom]], [[UK\|Ujedinjenim Kraljevstvom]], [[Austrija\|Austrijom]], [[Češka\|Češkom]], [[Ukrajina\|Ukrajinom]], [[Izrael]]om, [[Libanon]]om i drugim zemljama.<ref>{{eng oznaka}} {{hy}} Liste de toutes les destinations, horaires et informations sur {{Citiranje weba\|url=http://zvartnots.am/\|title=le site de l'aéroport}}.</ref>		Ova međunarodna zračna luka povezuje zemlju s [[Francuska\|Francuskom]], [[Rusija\|Rusijom]], [[Njemačka\|Njemačkom]], [[UK\|Ujedinjenim Kraljevstvom]], [[Austrija\|Austrijom]], [[Češka\|Češkom]], [[Ukrajina\|Ukrajinom]], [[Izrael]]om, [[Libanon]]om i drugim zemljama.<ref>{{eng oznaka}} {{arm oznaka}} Liste de toutes les destinations, horaires et informations sur {{Citiranje weba\|url=http://zvartnots.am/\|title=le site de l'aéroport}}.</ref>

	Druga zračna luka u Erevanu je Erebuni. Od nezavisnosti zemlje 1991., ovdje više ne polijeću komercijalni, već privatni letovi. Zračne snage Armenije ovdje imaju svoju bazu u kojoj se nalazi nekoliko [[MiG-29\|MiG-ova 29]].		Druga zračna luka u Erevanu je Erebuni. Od nezavisnosti zemlje 1991., ovdje više ne polijeću komercijalni, već privatni letovi. Zračne snage Armenije ovdje imaju svoju bazu u kojoj se nalazi nekoliko [[MiG-29\|MiG-ova 29]].
Redak 506:		Redak 505:
	==== Autobus ====		==== Autobus ====

	Erevanom voze [[autobus]]i i minibusi na 46 linija<ref>{{hy}} Liste des 46 lignes de bus d'Erevan sur le {{Citiranje weba\|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/avtobus.pdf\|title=site de la municipalité\|accessdate=5. travnja 2009.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927224136/http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/avtobus.pdf\|archivedate=27. rujna 2007.}}.</ref>, te [[trolejbus]]i na 24 linije<ref>{{hy}} Liste des 24 lignes de trolley bus sur le {{Citiranje weba\|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/troleybus.pdf\|title=site de la municipalité\|accessdate=5. travnja 2009.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927224208/http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/troleybus.pdf\|archivedate=27. rujna 2007.}}</ref>. Još uvijek gradom prometuju stari autobusi iz sovjetskog doba, ali se oni postupno zamjenjuju novim autobusima ukrajinskog Bogdana ([[Isuzu]]) i ruskog [[GAZ]]-a.		Erevanom voze [[autobus]]i i minibusi na 46 linija<ref>{{arm oznaka}} Liste des 46 lignes de bus d'Erevan sur le {{Citiranje weba\|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/avtobus.pdf\|title=site de la municipalité\|accessdate=5. travnja 2009.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927224136/http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/avtobus.pdf\|archivedate=27. rujna 2007.}}.</ref>, te [[trolejbus]]i na 24 linije<ref>{{arm oznaka}} Liste des 24 lignes de trolley bus sur le {{Citiranje weba\|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/troleybus.pdf\|title=site de la municipalité\|accessdate=5. travnja 2009.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927224208/http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/troleybus.pdf\|archivedate=27. rujna 2007.}}</ref>. Još uvijek gradom prometuju stari autobusi iz sovjetskog doba, ali se oni postupno zamjenjuju novim autobusima ukrajinskog Bogdana ([[Isuzu]]) i ruskog [[GAZ]]-a.

	Od [[2006.]], određena su stajališta autobusa u svim gradskim četvrtima. Uz gradski prijevoz, autobusi koji polaze s glavnog kolodvora u četvrti Nor Kilikia povezuju Erevan sa svim gradovima u Armeniji, te s važnijim gradovima susjednih država kao što su [[Tbilisi]] u [[Gruzija\|Gruziji]] i [[Tabriz]] u [[Iran]]u.		Od [[2006.]], određena su stajališta autobusa u svim gradskim četvrtima. Uz gradski prijevoz, autobusi koji polaze s glavnog kolodvora u četvrti Nor Kilikia povezuju Erevan sa svim gradovima u Armeniji, te s važnijim gradovima susjednih država kao što su [[Tbilisi]] u [[Gruzija\|Gruziji]] i [[Tabriz]] u [[Iran]]u.
Redak 524:		Redak 523:
	=== Muzeji i knjižnice ===		=== Muzeji i knjižnice ===

	Glavni muzej u Erevanu je Nacionalna galerija Armenije koja je sagrađena [[1921.]] godine. Ona je spojena s Muzejom povijesti Armenije. Uz bogatu stalnu izložbu dijela autora kao što su [[Ivan Konstantinovič Ajvazovski\|Ajvazovski]], [[Vasilij Kandinski\|Kandinski]], [[Marc Chagall\|Chagall]], [[Théodore Rousseau\|Rousseau]], [[Adolphe Joseph Thomas Monticelli\|Monticelli]] ili [[Eugène Boudin\|Boudin]]<ref>{{hy}} {{eng oznaka}} {{Citiranje weba\|url=http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&langid=1\|title=Site de la Galerie nationale d'Arménie : toute la collection permanente en ligne\|accessdate=14. travnja 2009.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080411075406/http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&langid=1\|archivedate=11. travnja 2008.}}.</ref>, ovdje se održvaju i izložbe modernih umjetnika, kao što je izložba djela [[Yann Arthus-Bertrand\|Yanna Arthus-Bertranda]], Talijansko-armenska izložba 2005. i sl.		Glavni muzej u Erevanu je Nacionalna galerija Armenije koja je sagrađena [[1921.]] godine. Ona je spojena s Muzejom povijesti Armenije. Uz bogatu stalnu izložbu dijela autora kao što su [[Ivan Konstantinovič Ajvazovski\|Ajvazovski]], [[Vasilij Kandinski\|Kandinski]], [[Marc Chagall\|Chagall]], [[Théodore Rousseau\|Rousseau]], [[Adolphe Joseph Thomas Monticelli\|Monticelli]] ili [[Eugène Boudin\|Boudin]]<ref>{{arm oznaka}} {{eng oznaka}} {{Citiranje weba\|url=http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&langid=1\|title=Site de la Galerie nationale d'Arménie : toute la collection permanente en ligne\|accessdate=14. travnja 2009.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080411075406/http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&langid=1\|archivedate=11. travnja 2008.}}.</ref>, ovdje se održvaju i izložbe modernih umjetnika, kao što je izložba djela [[Yann Arthus-Bertrand\|Yanna Arthus-Bertranda]], Talijansko-armenska izložba 2005. i sl.

	Muzej [[Armenski genocid\|armenskog genocida]] vrlo je važan simbol i podsjetnik na ovu tragediju, a nalazi se u podnožju [[Cicernakaberd]]a. Tamo se nalaze brojna svjedočanstva, tekstovi i fotografije iz tog razdoblja.		Muzej [[Armenski genocid\|armenskog genocida]] vrlo je važan simbol i podsjetnik na ovu tragediju, a nalazi se u podnožju [[Cicernakaberd]]a. Tamo se nalaze brojna svjedočanstva, tekstovi i fotografije iz tog razdoblja.
Redak 709:		Redak 708:
	* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{Citiranje weba\|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf\|title=« Yerevan RA Capital »}}.		* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{Citiranje weba\|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf\|title=« Yerevan RA Capital »}}.
	* {{fra oznaka}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN\|978-2746919600}}.		* {{fra oznaka}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN\|978-2746919600}}.
	* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.		* {{arm oznaka}} {{eng oznaka}} {{ru oznaka}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.
	* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN\|978-9994144556}}.		* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN\|978-9994144556}}.
	* {{fra oznaka}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN\|978-2-7089-6874-5}}.		* {{fra oznaka}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN\|978-2-7089-6874-5}}.
Redak 720:		Redak 719:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} [http://www.yerevan.am Službena stranica grada]		* {{arm oznaka}} {{eng oznaka}} {{ru oznaka}} [http://www.yerevan.am Službena stranica grada]
	* {{ru}}[https://web.archive.org/web/20130122140751/http://www.yerevan.ru/ Yerevan.ru - Glavni grad Armenije online]		* {{ru oznaka}}[https://web.archive.org/web/20130122140751/http://www.yerevan.ru/ Yerevan.ru - Glavni grad Armenije online]
	* {{eng oznaka}}[http://www.armeniainfo.am/sites/?section=regions_desc&site_id=11 Armenia Info stranica o Erevanu]		* {{eng oznaka}}[http://www.armeniainfo.am/sites/?section=regions_desc&site_id=11 Armenia Info stranica o Erevanu]
	* {{eng oznaka}}[http://www.urbanrail.net/as/yere/yerevan.htm Erevanski metro]		* {{eng oznaka}}[http://www.urbanrail.net/as/yere/yerevan.htm Erevanski metro]

	~~{{commons\|Yerewan}}~~

	{{Svjetska prijestolnica knjige}}		{{Svjetska prijestolnica knjige}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

2025-05-30T03:01:30Z

Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:01
Redak 708:		Redak 708:

	* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{Citiranje weba\|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf\|title=« Yerevan RA Capital »}}.		* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{Citiranje weba\|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf\|title=« Yerevan RA Capital »}}.
	* {{fr}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN\|978-2746919600}}.		* {{fra oznaka}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN\|978-2746919600}}.
	* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.		* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.
	* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN\|978-9994144556}}.		* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN\|978-9994144556}}.
	* {{fr}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN\|978-2-7089-6874-5}}.		* {{fra oznaka}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN\|978-2-7089-6874-5}}.
	* {{eng oznaka}} Scott Earle , ''Yerevan Journal'', Larkspur Books, 2007 {{ISBN\|978-0615144207}}.		* {{eng oznaka}} Scott Earle , ''Yerevan Journal'', Larkspur Books, 2007 {{ISBN\|978-0615144207}}.
	* {{fr}} René Grousset, ''Histoire de l'Arménie'', Payot, Paris, 1984 {{ISBN\|978-2228889124}}.		* {{fra oznaka}} René Grousset, ''Histoire de l'Arménie'', Payot, Paris, 1984 {{ISBN\|978-2228889124}}.
	* {{eng oznaka}} Philip M. Parker, ''The 2006 Economic and Product Market Databook for Yerevan, Armenia'', ICON Group International, Inc., 2006 {{ISBN\|978-0497812508}}.		* {{eng oznaka}} Philip M. Parker, ''The 2006 Economic and Product Market Databook for Yerevan, Armenia'', ICON Group International, Inc., 2006 {{ISBN\|978-0497812508}}.
	* {{eng oznaka}} Mariné Petrossian, ''Erevan'', Comp'act/federation, 2003 {{ISBN\|2876612690}}.		* {{eng oznaka}} Mariné Petrossian, ''Erevan'', Comp'act/federation, 2003 {{ISBN\|2876612690}}.
	* {{fr}} Taline Ter Minassian, ''Erevan, la construction d'une capitale à l'époque soviétique'', Presses Universitaires de Rennes, 2007 {{ISBN\|2753503699}}.		* {{fra oznaka}} Taline Ter Minassian, ''Erevan, la construction d'une capitale à l'époque soviétique'', Presses Universitaires de Rennes, 2007 {{ISBN\|2753503699}}.
	* {{fr}} ''Les douze capitales d'Arménie'', Éditions COFIMAG, Pariz, 2006 {{ISBN\|2-907070-09-6}}.		* {{fra oznaka}} ''Les douze capitales d'Arménie'', Éditions COFIMAG, Pariz, 2006 {{ISBN\|2-907070-09-6}}.

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:34:51Z

Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:34
Redak 154:		Redak 154:
	U Erevanu vlada relativno kontinentalna klima, sa suhim i vrućim ljetima, te hladnim i kratkim zimama. Gradska klima je određena položajem grada u nizini okruženoj planinama, te udaljenosti grada od mora. Klima u gradu dosta se razlikuje od četvrti do četvrti, tako da u nekim visinskim dijelovima grada može vladati i planinska klima.		U Erevanu vlada relativno kontinentalna klima, sa suhim i vrućim ljetima, te hladnim i kratkim zimama. Gradska klima je određena položajem grada u nizini okruženoj planinama, te udaljenosti grada od mora. Klima u gradu dosta se razlikuje od četvrti do četvrti, tako da u nekim visinskim dijelovima grada može vladati i planinska klima.

	Ljeti temperatura u kolovozu doseže do 40 °C, dok zimi temperature znaju pasti i do -15 °C u siječnju. Godišnje na grada padne relativno mala količina padalina od oko 320 mm. Godišnje grad ima oko 2700 sunčanih sati.<ref name="Azatian">{{hy icon}} {{~~ru icon~~}} V. Azatian i T. Hakopian, ''Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989., str. 284.</ref>		Ljeti temperatura u kolovozu doseže do 40 °C, dok zimi temperature znaju pasti i do -15 °C u siječnju. Godišnje na grada padne relativno mala količina padalina od oko 320 mm. Godišnje grad ima oko 2700 sunčanih sati.<ref name="Azatian">{{hy icon}} {{rus oznaka}} V. Azatian i T. Hakopian, ''Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989., str. 284.</ref>

	<center>		<center>

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

2025-04-07T23:18:46Z

Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:18
Redak 550:		Redak 550:
	Udaljen nekoliko kilometara, na cesti za jezero [[Sevan]], nalazi se drugi zabavni park zvan Play City, koji je Erevancima popularno odredište za vikend.		Udaljen nekoliko kilometara, na cesti za jezero [[Sevan]], nalazi se drugi zabavni park zvan Play City, koji je Erevancima popularno odredište za vikend.

	=== ~~Sport~~ ===		=== Šport ===

	Najpopularniji sport u Erevanu je [[nogomet]]. U gradu postoji sedam nogometni klubova, od kojih pet igraju u prvoj armenskoj nogometnoj ligi, a ostala dva u drugoj ligi. Najuspješniji erevanski klub je [[FC Pjunik Erevan]] koji je od 1992. osvojio prvenstvo Armenije jedanaest puta.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://fr.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=776349.html\|title=Et de huit pour Puynik en Arménie\|author=Khachik Chakhoyan}}.</ref>.		Najpopularniji sport u Erevanu je [[nogomet]]. U gradu postoji sedam nogometni klubova, od kojih pet igraju u prvoj armenskoj nogometnoj ligi, a ostala dva u drugoj ligi. Najuspješniji erevanski klub je [[FC Pjunik Erevan]] koji je od 1992. osvojio prvenstvo Armenije jedanaest puta.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://fr.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=776349.html\|title=Et de huit pour Puynik en Arménie\|author=Khachik Chakhoyan}}.</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T04:58:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:58
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Erevan'''-->~~{{izdvojeni članak\|ožujak 2012.}}~~		<!--'''Erevan'''-->
	{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T05:41:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T03:31:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 03:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Erevan'''-->{{izdvojeni članak\|ožujak 2012.}}		<!--'''Erevan'''-->{{izdvojeni članak\|ožujak 2012.}}
	{{dz}}		{{dz}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime = Erevan		\| ime = Erevan
	\| ime_genitiv = Erevana		\| ime_genitiv = Erevana

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T08:52:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:01
Redak 708:		Redak 708:

	* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{Citiranje weba\|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf\|title=« Yerevan RA Capital »}}.		* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{Citiranje weba\|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf\|title=« Yerevan RA Capital »}}.
	* {{fr}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN\|978-2746919600}}.		* {{fra oznaka}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN\|978-2746919600}}.
	* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.		* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.
	* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN\|978-9994144556}}.		* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN\|978-9994144556}}.
	* {{fr}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN\|978-2-7089-6874-5}}.		* {{fra oznaka}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN\|978-2-7089-6874-5}}.
	* {{eng oznaka}} Scott Earle , ''Yerevan Journal'', Larkspur Books, 2007 {{ISBN\|978-0615144207}}.		* {{eng oznaka}} Scott Earle , ''Yerevan Journal'', Larkspur Books, 2007 {{ISBN\|978-0615144207}}.
	* {{fr}} René Grousset, ''Histoire de l'Arménie'', Payot, Paris, 1984 {{ISBN\|978-2228889124}}.		* {{fra oznaka}} René Grousset, ''Histoire de l'Arménie'', Payot, Paris, 1984 {{ISBN\|978-2228889124}}.
	* {{eng oznaka}} Philip M. Parker, ''The 2006 Economic and Product Market Databook for Yerevan, Armenia'', ICON Group International, Inc., 2006 {{ISBN\|978-0497812508}}.		* {{eng oznaka}} Philip M. Parker, ''The 2006 Economic and Product Market Databook for Yerevan, Armenia'', ICON Group International, Inc., 2006 {{ISBN\|978-0497812508}}.
	* {{eng oznaka}} Mariné Petrossian, ''Erevan'', Comp'act/federation, 2003 {{ISBN\|2876612690}}.		* {{eng oznaka}} Mariné Petrossian, ''Erevan'', Comp'act/federation, 2003 {{ISBN\|2876612690}}.
	* {{fr}} Taline Ter Minassian, ''Erevan, la construction d'une capitale à l'époque soviétique'', Presses Universitaires de Rennes, 2007 {{ISBN\|2753503699}}.		* {{fra oznaka}} Taline Ter Minassian, ''Erevan, la construction d'une capitale à l'époque soviétique'', Presses Universitaires de Rennes, 2007 {{ISBN\|2753503699}}.
	* {{fr}} ''Les douze capitales d'Arménie'', Éditions COFIMAG, Pariz, 2006 {{ISBN\|2-907070-09-6}}.		* {{fra oznaka}} ''Les douze capitales d'Arménie'', Éditions COFIMAG, Pariz, 2006 {{ISBN\|2-907070-09-6}}.

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==