https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Enver_Had%C5%BEihasanovi%C4%87Enver Hadžihasanović - Povijest promjena2026-09-05T20:01:25ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Enver_Had%C5%BEihasanovi%C4%87&diff=270735&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-31T10:01:39Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Enver Hadžihasanović'''-->'''Enver Hadžihasanović''' ([[Zvornik]], [[7. srpnja]] [[1950.]]), bosanskohercegovački visoki vojni časnik, visoki zapovjednik u [[JNA]] i poslije u [[Armija RBiH|Armiji RBiH]].<ref name="mksj">(srpski) [http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic/ind/bcs/had-ii010713b.htm MKSJ] ''Predmet Hadžihasanović i drugi (IT-01-47) - Optuznica'' (pristupljeno 29. ožujka 2018.)</ref><br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rođen u Zvorniku od roditelja Besima i Refije djevojački Sarajlić. Bivši je djelatni časnik JNA. Pohađao Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu. Diplomirao 1973. godine. Raspoređen na dužnosti u JNA u Tuzli i Sarajevu. Došao do čina kapetana I. klase. S tim činom pohađao je Komandno-štabnu školu u Beogradu. Nakon što je završio tu školu unaprijeđen je u majora. Raspoređen je na dužnost zapovjednika bataljuna [[vojna policija|vojne policije]] 7. armije. Prekomandiran na novu dužnost godine 1988. godine. Postavljen za načelnika stožera [[49. motorizirana brigada JNA|49. motorizirane brigade]]. Brigada je preobražena u mehaniziranu brigadu. Već koncem 1989. obnaša dužnost zapovjednika te brigade. Tijekom obnašanje te dužnosti stekao čin potpukovnika. U JNA bio tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku u kojoj je JNA odigrala veliku ulogu u osvajanju i zadržavanju osvojenih hrvatskih krajeva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Početkom travnja 1992. JNA ga je pritvorila u Sarajevu u kućni pritvor. Pobjegao je 8. travnja 1992. i potom dezertirao iz JNA. Po napuštanju JNA prišao u [[TO BiH|Teritorijalnu obranu BiH]]. 14. studenoga 1992. došao na mjesto zapovjednika [[Treći korpus Armije BiH|Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine]]. Nepuna dva mjeseca poslije eskalira mjesecima prije planirana [[Bošnjačko-hrvatski sukob|muslimansko-bošnjačka agresija]] na Hrvate u Bosni i Hercegovini. Dužnost zapovjednika 3. korpusa obnašao je za najžešćih sukoba i ofenzive ABiH i mudžahedina. Dužnost je prestao obnašati kad su daljnja osvajanja hrvatskih prostora bila sve teža i 1. studenoga 1993. prešao je na viši položaj. Unaprijeđen je u načelnika stožera Vrhovnog zapovjedništva ABiH. Već prosinaca 1993. promaknut u brigadnog generala. S tim činom postao članom Zajedničkog zapovjedništva Armije Federacije Bosne i Hercegovine. Poslije rata napredovao u činu. Svibnja 1997. dobio čin divizijskog generala. Poslije unaprijeđen u čin general-majora. Umirovljen travnja 2000. godine. 5. srpnja 2001. tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije [[Carla Del Ponte]], podigla je optužnicu protiv njega, [[Mehmed Alagić|Mehmeda Alagića]] i [[Amir Kubura|Amira Kuburu]] na osnovi svog ovlaštenja iz člana 18 Statuta MKSJ za kršenje zakona i običaja ratovanja i teške povrjede Ženevskih konvencija, u kojima su žrtve bili bosanskohercegvoački Hrvati i Srbi, u predmetu br. IT-01-47-I. <ref name="mksj"/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Hadžihasanović, Enver}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Zvornik]]<br />
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Vojni zapovjednici Armije BiH]]<br />
[[Kategorija:Osuđenici Haaškog suda]]</div>WikiSysop