<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Endokrini_sustav</id>
	<title>Endokrini sustav - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Endokrini_sustav"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Endokrini_sustav&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-05T14:40:21Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Endokrini_sustav&amp;diff=58070&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Endokrini_sustav&amp;diff=58070&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-25T02:04:16Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Endokrini sustav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;Endokrini sustav je sustav [[endokrine žlijezde|žlijezda s &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;unutarnjim lučenjem&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;]], a proizvodi njihovog lučenja zovu se [[hormoni]]. Osim klasičnih [[Endokrine žlijezde|endokrinih žlijezda]] mnoge stanice, tkiva (primjerice [[masno tkivo]]) i organi (primjerice [[bubrezi]]) također proizvode [[Hormoni|hormone]] i važan su dio endokrinog sustava.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hormoni po kemijskom sastavu mogu biti: &lt;br /&gt;
* [[peptidi]] i [[proteini]]&lt;br /&gt;
* [[steroidi]]&lt;br /&gt;
* [[prostaglandini]]&lt;br /&gt;
* [[amini]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oni su zaslužni za regulaciju raznih fizioloških procesa poput [[metabolizam|metabolizma]], rasta i razvoja, a djeluju i na [[raspoloženje]] (npr.: [[stres]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio [[Medicina|medicine]] koji se time bavi je [[endokrinologija]] iz grane [[Interna medicina|interne medicine]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Primjeri endokrinih žlijezde su [[hipofiza]], [[štitna žlijezda]] i [[nadbubrežna žlijezda]]. Za razliku od njih, tipične [[egzokrine žlijezde]] su [[žlijezde slinovnice]], [[znojne žlijezde]] i žlijezde u probavnom sustavu. [[Gušterača]] je primjer [[Endokrine žlijezde|endokrine]] i [[Egzokrine žlijezde|egzokrine žlijezde]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Funkcija endokrinog sustava==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Endokrini sustav je signalni informativni sustav sličan [[Živčani sustav|živčanom sustavu]]. Dok živčani sustav koristi živce za upravljanje informacijama, endokrini sustav koristi krvne žile kao informacijske kanale. [[Žlijezde]] u raznim dijelovima tijela u [[krvotok]] otpuštaju specifične kemijske spojeve zvane [[hormoni]] koji potom reguliraju razne funkcije u organizmu. Hormoni se otpuštaju direktno u lokalnu krvnu žilu i potom putuju krvotokom i djeluju točno na onaj organ ili funkciju za koju su namijenjeni, odnosno onaj koji ima receptore za određeni hormon. To je klasično [[endokrino]] djelovanje hormona. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj djelovanja hormona također može biti i stanica koja ga luči ([[autokrino]] djelovanje) ili stanice u neposrednoj blizini ([[parakrino]] djelovanje). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neke žlijezde međusobno su povezane i djeluju jedna preko druge mehanizmom povratne sprege poput  primjerice [[hipotalamus|hipotalamusa]], h[[hipofiza|ipofize]] i [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Hipotalamičko-hipofizni sustav====&lt;br /&gt;
[[Hipotalamus]] oslobađa hormone koji potom [[živčani sustav|živčanim vlaknima]] odlaze u središnju endokrinu žlijezdu &amp;#039;&amp;#039;[[hipofiza|hipofizu]]&amp;#039;&amp;#039; koja zatim oslobađa hipofizne hormone koji će djelovati na periferne endokrine žlijezde. Hormoni oslobođeni u perifernim endokrinim žlijezdama su &amp;#039;&amp;#039;djelatni hormoni&amp;#039;&amp;#039;, oni kruže [[krvotok|krvotokom]] i hvataju se na receptore ciljnog [[organi|organa]]. Djelatni hormoni djeluju na principu &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;povratne sprege&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; odnosno pod nadzorom centralne kontrole koja održava koncentraciju hormona u tijelu na željenoj razini. Ako se dogodi povećana koncentracija djelatnog hormona, to će se registrirati u hipotalamusu, slijedi smanjeno izlučivanje hormona u hipotalamusu, pa u hipofizi i konačno u perifernoj endokrinoj žlijezdi. Hipotalamus proizvodi &amp;#039;&amp;#039;oslobađajuće&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;inhibirajuće&amp;#039;&amp;#039; hormone.&lt;br /&gt;
==[[Endokrine žlijezde]] i [[hormoni]]==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka: Illu endocrine system.png|mini|300 px| Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;1. [[Epifiza]]  2. [[Hipofiza]]  3. [[Štitna žlijezda]]  4. [[Prsna žlijezda]]  5. [[Nadbubrežna žlijezda]]  6. [[Gušterača]]  7. [[Jajnici|Jajnik]]  8. [[Testisi|Testis]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ]]&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Hipotalamus]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
** [[Faktor lučenja adrenokortikotropina]] (CRH) - potiče lučenje adrenokortikotropina (ACTH).&lt;br /&gt;
** [[Faktor lučenja hormona rasta]] (GRH) - potiče lučenje hormona rasta (GH).&lt;br /&gt;
** [[Faktor lučenja gonadotropina]] (GnRH) -  potiče lučenje FSH i luteinizirajućeg hormona (LH).&lt;br /&gt;
** [[Faktor inhibicije lučenja melatonina]] (MIH) - koči lučenje melatonina (MSH).&lt;br /&gt;
** [[Faktor inhibicije lučenja prolaktina]] (PIH) - koči lučenje prolaktina.&lt;br /&gt;
** [[Somatostatin]] (GIH) - koči lučenje hormona rasta (GH) i mnogih drugih hormona ([[tireotropin]] ili [[inzulin]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Hipofiza]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
** Adenohipofiza (prednji režanj):&lt;br /&gt;
*** [[Adrenokortikotropni hormon]] (ACTH) - potiče lučenje glukokortikoidnih hormona nadbubrežne žlijezde.&lt;br /&gt;
*** [[Tireotropni hormon]] (TSH) - potiče lučenje hormona štitne žlijezde.&lt;br /&gt;
*** [[Folikulostimuliraajući hormon]] (FSH) - potiče sazrijevanje folikula u jajnicima.&lt;br /&gt;
*** [[Prolaktin]] (PL ili LTH) - potiče proizvodnji proteina mlijeka u mliječnim žlijezdama.&lt;br /&gt;
*** [[Hormon rasta]] (GH) - potiče proizvodnju proteina i rast tkiva.&lt;br /&gt;
*** [[Luteinizirajući hormon]] (LH) - regulira sazrijevanje folikula, lučenje estrogena i progesterona, ovulaciju, nastanak žutog tijela, u muškaraca lučenje androgenih hormona.&lt;br /&gt;
** Pars intermedia (srednji režanj) (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;samo u životinja&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;):&lt;br /&gt;
*** Hormon stimulacije melanocita (MSH) ([[Intermedin]]) - potiče prozvodnju [[melanin]]a u melanocitima (boja kože).&lt;br /&gt;
** Neurohipofiza (stražnji režanj):&lt;br /&gt;
*** [[Antidiuretički hormon]] (ADH) (ili [[Vazopresin]]) - povećava reapsorpciju vode u bubrezima.&lt;br /&gt;
*** [[Oksitocin]] - izaziva kontrakcije glatkih mišića u maternici za vrijeme poroda i u dojkama pri dojenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Epifiza]] (Pinealna žlijezda)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;:&lt;br /&gt;
** ([[Melatonin]]) - regulira cirkadijalni ritam (prilagodbu organizma na izmjene dana i noći).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Štitna žlijezda]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;:&lt;br /&gt;
** [[Tiroksin]] (T&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;) - ubrzava metabolizam, povećava toplinu, potiče rast i razvoj.&lt;br /&gt;
** [[Trijodtironin]] (T&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
** [[Kalcitonin]] ([[Tireokalcitonin]]) - smanjuje otpuštanje kalcija iz kostiju i pojačava lučenje fosfata i kalcija urinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Doštitna žlijezda|Doštitne žlijezde]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;:&lt;br /&gt;
** Hormon doštitne žlijezde ([[Parathormon]]) (PTH) - potiče otpuštanje [[kalcij]]a iz [[kosti]]ju, povećava apsorpciju kalcija i smanjuje njegove izlučivanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Gušterača]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (endokrini dio gušterače):&lt;br /&gt;
** [[Glukagon]] - potiče razgradnju glikogena u jetri i otpuštanje glukoze u [[krv]].&lt;br /&gt;
** [[Inzulin]] - pojačava ulazak [[glukoza|glukoze]] u [[stanica|stanice]], posebno kod [[jetra|jetre]] i [[mišići|mišića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Nadbubrežna žlijezda|Nadbubrežne žlijezde]]:&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
** Srž nadbubrežne žlijezde - glavni učinci: porast krvnog tlaka, ubrzanja rada srca, širenje dišnih putova, pojačani metabolizam glukoze, usporavanje probave.&lt;br /&gt;
*** [[Adrenalin]]&lt;br /&gt;
*** [[Noradrenalin]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
** Kora nadbubrežne žlijezde:&lt;br /&gt;
*** [[Mineralokortikoidni hormoni]] (U prvom sloju)&lt;br /&gt;
**** [[Aldosteron]] - potiču apsorpciju natrijevih iona u bubrezima.&lt;br /&gt;
*** [[Glukokortikoidni hormoni]] ([[kortikosteroidi]]) (U drugom sloju) - sudjeluju u prometu glukoze i koče upalne reakcije.&lt;br /&gt;
**** [[Kortizol]] - potiče stvaranje glukoze iz aminokiselina i glikogena u jetri, koči obrambene reakcije i upale u tkivima.&lt;br /&gt;
**** [[Kortizon]]&lt;br /&gt;
**** [[Kortikosteron]]&lt;br /&gt;
*** [[Androgeni]] (U trećem sloju) - muški spolni hormoni koje luči nadbubrežna žlijezda muškaraca i žena.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Spolne žlijezde]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;:&lt;br /&gt;
** [[Estrogen]] - potiče razvoj jajašca i djeluje na endometrij maternice.&lt;br /&gt;
** [[Progesteron]] - održava cikličke promjene endometrija maternice.&lt;br /&gt;
** [[Testosteron]] - potiče razvoj spermija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Princip bolesti endokrinog sustava==&lt;br /&gt;
Bolesti endokrinog sustava su vrlo uobičajena, jedna takva je i [[diabetes]], problemi sa [[štitna žlijezda|štitnom žlijezdom]] ili [[pretilost]]. Endokrine bolesti se zasnivaju na nepravilnoj raspodjeli hormona, lošim odazivom na signale, fizičko oštećenje ili nepravilnost žlijezde. &lt;br /&gt;
* Hipofunkcija endokrine žlijezde može biti uzrokom gubljenja rezervi, smanjenim lučenjem ili nepravilnim razvojem, atrofija ili propadanje. &lt;br /&gt;
* Hiperfunkcija može kao razlog imati pojačano lučenje, neoplastične promjene (izrasline) ili pojačanu stimulaciju.&lt;br /&gt;
U endokrinim žlijezdama mogu nastati i tumori. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Estrogeni receptori su se pokazali kao sudionici u razvoju [[rak dojke|raka dojke]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bolesti===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Akromegalija]]&lt;br /&gt;
* [[Nanosomija]] (patuljasti rast)&lt;br /&gt;
* [[Šećerna bolest]] ([[hiperglikemija]], [[dijabetes]])&lt;br /&gt;
* [[Bolesti kore nadbubrežne žlijezde]]&lt;br /&gt;
* [[Feokromocitom]] ([[tumor srži nadbubrežne žlijezde]])&lt;br /&gt;
* [[Hipertireoza]]&lt;br /&gt;
* [[Hipotireoza]]&lt;br /&gt;
* [[Hiperparatireoidizam]]&lt;br /&gt;
* [[Hipoparatireoidizam]]&lt;br /&gt;
* [[Gigantizam]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vidi još==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Hormoni]]&lt;br /&gt;
* [[Živčani sustav]]&lt;br /&gt;
* [[Anatomija]]&lt;br /&gt;
* [[Neuroendokrinologija]]&lt;br /&gt;
* [[Interna medicina]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Sustavi organa]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Endokrine žlijezde| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>