<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dvorac_Kerestinec</id>
	<title>Dvorac Kerestinec - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dvorac_Kerestinec"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dvorac_Kerestinec&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T19:13:56Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dvorac_Kerestinec&amp;diff=296180&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dvorac_Kerestinec&amp;diff=296180&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-05T03:21:41Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dvorac Kerestinec&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{nedostaju izvori}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Dvorac Kerestinec.jpg|mini]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dvorac Kerestinec&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [[renesansa|renesansno]] – [[barok]]ni [[kaštel]] u mjestu [[Kerestinec]], u općini [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]], [[zaštićeno kulturno dobro]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;min-kulture-RH&amp;quot;&amp;gt;[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;amp;kdId=409857551 &amp;#039;&amp;#039;Kerestinec, Dvorac Kerestinec&amp;#039;&amp;#039;] Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 10. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
Povijesni izvori uspjeli su zabilježiti sudjelovanje kerestinečkih kmetova, nastanjenih oko dvorca, u velikoj [[Seljačka buna|Seljačkoj buni]] koja se dogodila [[1573.]] godine. Uz njega se veže i [[Kerestinečka buna]] iz [[1936.]] godine. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dvorac služio kao [[sabirni logor]], a nakon rata u njemu se smješta vojska.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Opis ==&lt;br /&gt;
Dvorac je smješten jugoistočno od Samobora, u nizini, usred prostranog perivoja. Sagradila ga je grofovska obitelj [[Erdödy]] 1575. g., kao nizinsku tvrđavu s četiri ugaone kule, okruženu vodenim rukavcima. Dvorac je krajem 18. st., prelaskom u vlasništvo obitelji [[Palavini]] [[barok]]iziran, o čemu svjedoči dekoracija sjevernog pročelja kao i dviju kula koje ga flankiraju. Nakon potresa [[1883.]] godine, u kojem je pretrpio velika oštećenja, slijedi obnova te dolazi do izmjena na dvorišnim fasadama. Svojom poviješću, arhitektonskim oblikovanjem te veličinom perivoja spada među najznačajnije građevine samoborske okolice, a jednako tako značajan je i u pregledu dvoraca kontinentalne Hrvatske.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam dvorac je građevina četverokutnog tlocrta s cilindričnim kutnim kulama i otvorenim arkadnim hodnikom s dvorišne strane. Riječ je o renesansnom kaštelu s fortifikacijskim elementima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
Radovi su počeli [[1565.]] godine, znatno je proširen i utvrđen 1575. i kasnije, a nakon što su osmanske čete poharale ovaj kraj, grofovi Erdödy napustili su [[Okić grad|utvrdu na Okiću]] i naselili se u Kerestincu. Erdödyjevi su upravljali Okićkim (Kerestinečkim) vlastelinstvom sve do 1860. godine, a u &amp;quot;castellumu Kerestinecz&amp;quot;, kako se spominje 1578., uglavnom su imali svoje kastelane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlasnici, obitelj Erdody, [[1576.]] godine počinju preuređivati dvorac. Nadograđivan je u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Godine [[1861.]] kao vlasnik upisan je H. Pallavicini, a [[1904.]] godine A. pl. Turk. Na početku XX. stoljeća kupuje ga R. Hafner, koji gradi nove gospodarske zgrade, te sasvim uređuje dvorac. [[Antun Mihalović]] kupuje ga 1922. godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća šteta na dvorcu je nastala za vrijeme velikog potresa 1880. godine koji je pogodio cijeli zagrebački kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za vrijeme [[NDH]] [[1941.]] postala je časnička škola za obrazovanje naboljih časnika, a sabirnim logorom postao je [[19. travnja]] [[1941.]] odlukom Redarstvenog ravnateljstva za Zagreb.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U novije vrijeme, dvorac je bio vojarna [[JNA]], a potom i Hrvatske vojske. Postao je poznat po sudskih presudama za mučenja tijekom ranih devedesetih kada stječe nadimak &amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Krvavi dvorac&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zaštita ==&lt;br /&gt;
Pod oznakom Z-1720 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao &amp;quot;profana graditeljska baština&amp;quot;.&amp;lt;ref name=&amp;quot;min-kulture-RH&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Današnja namjena ==&lt;br /&gt;
Tijekom godine u dvorcu se održavaju se razne manifestacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori == &lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[https://m.facebook.com/dvorac.kerestinec/ Dvorac Kerestinec] na [[Facebook]]u.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Ministarstvo kulture}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>