WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T03:55:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Binocularp.svg|mini|desno|300px|Tipičan presjek kroz dvogled s [[Porro prizma|Porro prizmom]].]]

[[datoteka:Szinhazitavcso.jpg|mini|desno|300px|Galilejanski dvogled.]]

[[datoteka:Double-porro-prism.png|mini|desno|300px|Dvostruka Porro prizma.]]

[[datoteka:Abbe-koenig-prism.png|mini|desno|300px|Roof prizma.]]

'''Dvogled''' ili '''binokular''' je [[Optika|optički]] [[instrument]] koji se sastoji od dva identična [[dalekozor]]a, po jedan za svako [[oko]], spojena jedan kraj drugoga, što omogućava promatraču da prilikom promatranja udaljenih predmeta koristi oba oka i vidi trodimenzionalnu [[Slika|sliku]]. Modernim je dvogledima s pomoću prizmi omogućeno skraćivanje instrumenta, pa je uporaba jednostavnija. <ref> '''dvogled''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16764] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> [[Objektiv]]i dvogleda su smješteni jedan pored drugog i njihova vizurna os je uperena u istu točku. Ovakav način rada omogućava promatraču da koristi oba oka prilikom promatranja udaljenih predmeta. Većina dvogleda je prilagođena nošenju u rukama iako postoje u raznim veličinama. Najmanji dvogledi se koriste za promatranje predstava, a najveći dvogled je [[Large Binoocular Telescope]] u jugoistočnoj [[Arizona|Arizoni]], [[Sjedinjene Američke Države]]. Za razliku od [[teleskop]]a ili [[dalekozor]]a, dvogled daje trodimenzionalnu sliku. Kako su objektivi razmaknuti, svaki od njih daje malo drugačiju sliku što promatraču daje dojam dubine prostora.

== Vrste dvogleda ==

=== Galilejanski dvogled ===
Prvi pokušaji izrade dvogleda pojavili su se nedugo nakon konstrukcije prvih teleskopa. Prvi dvogledi su bili par '''galilejanskih teleskopa''', to jest koristili su konveksnu leću za [[objektiv]] i konkavnu leću za [[okular]]. Galilejanski dvogled je davao uspravnu sliku, ali je patio od uskog [[Vidno polje|vidnog polja]] i nije bilo moguće postići velika povećanja. Ovakav optički sustav se koristi kod vrlo jeftinih dvogleda, ili kod dvogleda za gledanje kazališnih predstava ili opera.

=== Dvogledi s prizmom ===
Poboljšani dvogledi s većim povećanjem konstruirani su korištenjem Keplerovog tipa teleskopa. U takvom teleskopu slika se promatra kroz pozitivnu leću, to jest okular. Nedostatak ovakve optičke konfiguragije je izokrenuta slika. Sliku se može ispraviti na više načina.

Dvogled s '''Porro prizmom''' konstruirani su sredinom 19. stoljeća, a njihov dizajn je usavršila tvrtka '''Zeiss'''. Ovakvi dvogledi koriste dvije [[Porro prizma|Porro prizme]] u konfiguraciji oblika slova "Z". Rezultat ovakvog dizajna je dvogled sa široko razmaknutim objektivima, ali s blisko pozicioniram okularima. Prednost Porro prizmi je što skraćuju fizičku duljinu objektiva pa su dvogledi s njima kraći od [[Žarišna duljina|žarišne duljine]] objektiva. Širi razmak objektiva dopridonosi bolje osjećaju dubine.

Dvogledi s '''roof prizmom''' pojavili su u drugoj polovici 19. stoljeća. Dizajnirao ih je Achille Victor Emile Daubrasse. Većina dvogleda s roof prizmom koriste ili '''Abbe-Koenig prizmu''' ili '''Schmidt-Pechan prizmu''' koje skraćuju fizičku duljinu objektiva i ispravljaju sliku. Okulari ovog tipa dvogleda su približno na istoj osi kao objektivi. Okulari s roof prizmom su kompaktniji s manje razmaknutim objektivima. Dvogledi s roof prizmom daju tamniju sliku u odnosu na one s Porro prizmom. Jedan od nedostataka su manje [[Tolerancija dužinskih mjera|tolerancije]] pri proizvodnji što rezultira skupljom proizvodnjom i na kraju skupljim dvogledom.

== Optički parametri ==
Dvogledi su [[dizajn]]ira za pojedine primjene. Razlika u njihovoj primjeni uzrokuje i razlike u njihovim optičkim parametrima. Ti parametri su:
* Povećanje: omjer [[Žarišna duljina|žarišne duljine]] [[objektiv]]a i [[okular]]a govori nam koliko je povećanje takvog optičkog sustava. Ako dvogled ima povećanje od 7 puta, to znači da će nam predmet gledan kroz dvogled izgledati 7 puta bližim. Veće povećanje rezultira užim [[vidno polje|vidnim poljem]] i većom osjetljivošću na trešnju. Zato se za promatranje iz ruke preporučuju dvogledi s povećanjem do 12 puta.

* [[Promjer]] [[objektiv]]a: veći objektiv skuplja više [[svjetlost|svjetla]] što nam olakšava promatranje u lošijim svjetlosnim uvjetima. Kod dva objektiva različitog promjera i istog povećanja, onaj s većim promjerom će davati svjetliju, oštriju sliku. Težina objektiva raste sukladno (proporcionalno) s njihovim promjerom pa se za promatranje iz ruke ne preporuča dvogled s promjerom objektiva većim od 70 [[mm]]. Često se kod naziva dvogleda koristi kombinacija brojeva koji označavaju povećanje i promjer objektiva. Tako 7 x 50 dvogled ima povećanje od 7 puta i objektiv promjera 50 mm.
[[datoteka:Binoculars description plate2.jpg|mini|300px|desno|Optičke karakteristike dvogleda često se nalaze ispisane na stražnjoj strani dvogleda, kraj [[okular]]a.]]
* [[Vidno polje (astronomija)|Vidno polje]]: ovisno o povećanju mjenja se i [[vidno polje]] dvogleda. Dvogled s većim povećanjem ima manje vidno polje i obrnuto. Vidno polje se najćešće izražava u linearnim jedinicima (na primjer: vidno polje je širine 95 metara na 1 000 metara udaljenosti) ili stupnjevima (5,4°).

* Izlazna pupila: promjer izlazne pupile ovisi o povećanju i promjeru objektiva. Tako dvogled 7 x 50 ima izlaznu pupilu promjera 7,1 mm (50 mm/7). Promjer izlazne pupile nam govori i koliko će biti svjetla slika u dvogledu s kojim promatramo. Što je njemu promjer veći, to nam je slika svjetlija. Maksimalni promjer pupile bi trebao odgovarati maksimalno promjeru zjenice zdravog oka u mraku, a taj promjer iznosi oko 7 [[mm]]. Ako je promjer izlazne pupile 8 mm onda gubimo dio svjetla. Po danu je promjer zjenice oka oko 3 mm pa treba voditi računa o tome ako se dalekozor kupuje za dnevnu primjenu.

* Očište ([[Engleski jezik|eng]]. ''eye relief''): udaljenost između oka i okulara na kojoj možemo vidjeti cijelo vidno polje. Dužina očišta može biti od nekoliko do 25 mm. Optimalna udaljenost je oko 20 mm što omogućava promatraču korištenje [[Naočale|naočala]] tokom promatranja. Očište je veće kod okulara s većom žarišnom duljinom.

* Najkraća udaljenost izoštravanja: to je najmanja udaljenost na kojoj možemo u dvogledu dobiti oštru sliku. Ovisno o dizajnu dvogleda ta udaljenost može biti od 0,5 do 30 [[metar]]a.

* Premaz objektiva: svaki optička površina gubi 1 do 5% svjetla zbog [[refleksija|refleksije]], što u optičkom sustavu s više dijelova može rezultirati velikim gubitcima svjetla. Kod dvogleda je ovo posebno izraženo jer svjetlost na svom putu do okulara mora proći kroz prizme, koje u kombinaciji s lećama objektiva i okulara mogu izgubiti 50% [[svjetlost]]i. Ovisno o kvaliteti antirefleksivnih premaza i na koliko su ploha nanešeni dvogled dobiva jednu od sljedećih oznaka:
** '''Coated (premazan)''': jednoslojni antirefleksivni [[Nalič|premaz]] je na na nekim, ali ne svim optičkim plohama;
** '''Fully coated (potpuno premazan)''': jednoslojni antirefleksivni premaz je na svim optičkim plohama;
** '''Multicoated (višeslojno premazan)''': višeslojni antirefleksivni premaz je na nekim, ali ne svim optičkim plohama;
** '''Fully multicoated (potpuno višeslojno premazan)''': višeslojni antirefleksivni premaz je na svim optičkim plohama.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Optički uređaji]]
[[Kategorija:Teleskopi]]
[[Kategorija:Astronomija]]



[[oc:Jumelles]]
[[sk:Binokulár]]

Dvogled - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica