WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T23:25:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 23:25
Redak 29:		Redak 29:
	;Literatura		;Literatura

	* {{~~cite book~~\|last=Adalin \|first=Rouben Paul \|title=Historical Dictionary of Armenia \|location=Lanham, Maryland \|publisher=Scarecrow Press \|year=2010. \|language=engleskom \|isbn=9780810874503}}		* {{Citiranje knjige\|last=Adalin \|first=Rouben Paul \|title=Historical Dictionary of Armenia \|location=Lanham, Maryland \|publisher=Scarecrow Press \|year=2010. \|language=engleskom \|isbn=9780810874503}}
	* {{~~cite book~~\|last=Lyons \|first=Malcolm Cameron \|last2=Jackson \|first2=David Edward \|title=Saladin: The Politics of the Holy War \|location= \|publisher=Cambridge University Press \|year=1982. \|language=engleskom \|isbn= }}		* {{Citiranje knjige\|last=Lyons \|first=Malcolm Cameron \|last2=Jackson \|first2=David Edward \|title=Saladin: The Politics of the Holy War \|location= \|publisher=Cambridge University Press \|year=1982. \|language=engleskom \|isbn= }}

	[[Kategorija:Antička povijest]]		[[Kategorija:Antička povijest]]
	[[Kategorija:Povijest Armenije]]		[[Kategorija:Povijest Armenije]]
	[[Kategorija:Armensko Kraljevstvo (stari vijek)]]<!--glavni grad-->		[[Kategorija:Armensko Kraljevstvo (stari vijek)]]<!--glavni grad-->

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T22:11:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Dvin.jpg|minijatura|Crtež središnjeg trga drevnog Dvina. Na slici se nalazi Katedrala sv. Grgura (3. – 5. st.), mala Crkva sv. Sarkisa (5. st.) desno i sjedište katolikosa (5. st.) lijevo]]

'''Dvin''' je bio veliki trgovački [[grad]] i [[glavni grad]] srednjovjekovne [[Armenija|Armenije]]. Nalazio se sjeverno od ranijeg glavnog grada [[Artašat|Artašata]] na obalama rijeke Mecamor, 35 km južno od sadašnjeg glavnog grada [[Erevan|Erevana]]. Danas je Dvin uglavnom veliki brežuljak između gradića [[Hnabred|Hnabreda]] i [[Verin Dvin|Verin Dvina]]. Sustavnnim iskopavanjem pronađeno je obilje materijala koje je pružilo u uvid u armensku kulturu između 5. i 13. stoljeća.

== Povijest ==
[[Datoteka:DvinCross.jpg|minijatura|Dvometarski križ pronađen u Dvinu]]

Drevni grad Dvin sagradio je armenski kralj [[Hosrov III. Mali]] 335. na naselju i utvrdi koja je potjecala iz 3. tisuljćeća prije Krista. Nakon izgradnje, Dvin je bio sjedište armenskih kraljeva iz dinastije [[Araskidi|Araskida]]. Broj stanovnika dosegao je 100 000, a stanovništvo se bavilo raznim zanimanjima, umjetnošću, zanatom, trgovinom, ribarenjem itd. Pod vlašću Araskida, Dvin je postao najbogatiji, najprosperitetniji i najnaseljeniji grad istočno od [[Konstantinopol|Konstantinopola]].

Nakon pada Armenskog Kraljevstva, odnosno [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog]] osvajanja 428., Dvin je postao sjedište perzijskih guvernera. I u vrijeme perzijske vlasti Dvin se i dalje razvijao, što ga je učinilo i metom arapskih provala. Po pisanju [[Katolikos|katolikosa]] Ivana V. Povjesničara, Arapi [[Omajadi]] su grad osvojili 640. u vrijeme bizantskog cara [[Konstans II.|Konstansa II.]] i katolikosa Ezre. Omajadi su grad preimenovali u Dabil. Nakon arapskog osvajanja 640., Dvin je postao sjedište [[Armenski Emirat|Armenskog Emirata]], odnosno [[Ostikan|ostikana]] (guvernera). Arapi su 6. siječnja 642. počinili masovni pokolj armenskog stanovništva ubijajući oko 12 000 ljudi, dok su 35 000 odveli u roblje.

U vrijeme velikog potresa 893. Dvin je bio razoren, a u njemu je u to vrijeme živjelo 70 000 ljudi. Iako je Dvin bio bojno polje između Bizantinaca i Arapa još sljedeća dva stoljeća, u 9. stoljeću se grad i dalje razvijao. U kasnom 9. stoljeću, nakon slabljenja Arapa, uspostavljeno je bio je sjedište [[Srednjovjekovno Armensko Kraljevstvo|Bagratidske Armenije]]. Zbog arapske opresije i učestalih potresa grad početkom 10. stoljeća doživljava stagnaciju, a središte Armenije postao je [[Kars]].

Bizantsko uzeće Armenije, a zajedno s tim i Dvina, dogodilo se 104.5, a već 1064. Turci [[Seldžuci]] su osvojili Dvin. Kurdi [[Šadadidi]] vladali su gradom kao seldžučki vazali, sve dok gruzijski kralj [[Juraj III. Gruzijski|Juraj III.]] nije uzeo grad 1173. Mongoli su 1236. u potpunosti razorili grad.<ref>Adalin, 2010., str. 288.</ref>

[[Saladin|Saladinov]] otac [[Najm ad-Din Ajub]] rođen je u Dvinu.<ref>Lyons & Jackson, 1982., str. 2.</ref>

== Katedrala sv. Grgura ==
[[Datoteka:Dvin Capital.jpg|minijatura|lijevo|Glava stupa Katedrale sv. Grgura]]

U središtu grada Dvina nalazila se Katedrala [[Sveti Grgur Prosvjetitelj|sv. Grgura]]. Napravljena je u 3. stoljeću kao [[Poganstvo|poganski]] hram u obliku trostruke [[Brod (arhitektura)|lađe]] sa sedam parova stupova. Hram je u 4. stoljeću pretvoren u kršćansku crkvu, a nadograđena je i petoplošna [[apsida]] koja je oštro izvirivala na istočnoj strani. Sredinom 5. stoljeća nadograđen je i vanjski [[Luk (arhitektura)|luk]] na postojeću konstrukciju. U vrijeme kada je izgrađena, bila je najveća crkva u Armeniji, veličine 30,41m x 58,17m. S vana i iznutra, katedrala je bila ukrašena [[Ornament|ornamentnim]] dekoracijama. Glave stupova bile su ukrašene reljefom nalik na perje, dok su na tri isprepletena stalka bili urezani vijenci. Pod unutrašnjosti činio je višebojni popločeni mozaik s geometrijskim uzorkom, dok je pod apside dekoriran u 7. stoljeću činio mozaik napravljen od malih kamenih pločica prikazivajući Bogorodicu, ujedno je to najstariji mozaički prikaz Bogorodice u Armeniji. Sredinom 7. stoljeća katedrala je doživjela preuređenje kada je dobila križni oblik s kupolom i apsidama koje su izvirivale na bočnim stranama katedrale. Preživjeli ostatci katedrale danas čine samo kameni temelji pronađeni u vrijeme iskopavanja u 20. stoljeću.

== Izvori ==

;Bilješke

{{izvori}}

;Literatura

* {{cite book|last=Adalin |first=Rouben Paul |title=Historical Dictionary of Armenia |location=Lanham, Maryland |publisher=Scarecrow Press |year=2010. |language=engleskom |isbn=9780810874503}}
* {{cite book|last=Lyons |first=Malcolm Cameron |last2=Jackson |first2=David Edward |title=Saladin: The Politics of the Holy War |location= |publisher=Cambridge University Press |year=1982. |language=engleskom |isbn= }}

[[Kategorija:Antička povijest]]
[[Kategorija:Povijest Armenije]]
[[Kategorija:Armensko Kraljevstvo (stari vijek)]]

Dvin - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica