Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T02:22:01Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 02:22
Redak 15:		Redak 15:

	<center>		<center>
	{\| class="~~prettytable~~" style="text-align:center;"		{\| class="wikitable" style="text-align:center;"
	\|-		\|-
	!		!

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:29:41Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:29
Redak 83:		Redak 83:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*[http://www.musictheory.net/lessons/21 musictheory.net – The Major Scale] {{Eng oznaka}}		*[http://www.musictheory.net/lessons/21 musictheory.net – The Major Scale] {{Eng oznaka}}
	*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{~~deu~~ oznaka}}		*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{nje oznaka}}
	*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Durtonarten.php Lehrklänge: Die Durtonarten und ihre Tonleitern] {{~~deu~~ oznaka}}		*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Durtonarten.php Lehrklänge: Die Durtonarten und ihre Tonleitern] {{nje oznaka}}

	{{Glazba}}		{{Glazba}}

WikiSysop: engl > Eng oznaka

2022-03-09T11:30:47Z

engl > Eng oznaka

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 11:30
Redak 82:		Redak 82:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*[http://www.musictheory.net/lessons/21 musictheory.net – The Major Scale] {{~~engl~~}}		*[http://www.musictheory.net/lessons/21 musictheory.net – The Major Scale] {{Eng oznaka}}
	*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{deu oznaka}}		*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{deu oznaka}}
	*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Durtonarten.php Lehrklänge: Die Durtonarten und ihre Tonleitern] {{deu oznaka}}		*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Durtonarten.php Lehrklänge: Die Durtonarten und ihre Tonleitern] {{deu oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T21:36:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dur''' (od [[Latinski jezik|lat.]] ''durus'' = tvrd / [[Engleski jezik|engl.]] ''major'' / [[Francuski jezik|fr.]] ''mode majeur'' / [[Talijanski jezik|tal.]] ''modo maggiore'') je naziv [[Tonski rod|tonskog roda]] koji karakterizira određenu vrstu [[Dijatonska ljestvica|dijatonske ljestvice]].<ref name=BA>B. Antić: »Dur«, ''Muzička enciklopedija'', sv. 1, str. 488.</ref> Kolokvijalno se najčešće odnosi na dursku [[Glazbena ljestvica|ljestvicu]], a rabi se i u nazivima durskih [[tonalitet]]a i [[akord]]a.

== Povijest ==
[[File:3major0.jpg|thumb|100px|<center>Durski trozvuk na [[ton]]u ''c1''</center>]]
S pojmom '''''dur''''' [[Historija|historijski]] je povezana pojava [[tonalitet]]a, čija su dva temeljna oblika – dur i [[Mol (glazba)|mol]] – prvenstveno harmonijski određeni. Tonalitetne durske ili molske tendencije, odnosno [[akord]]ske, [[Harmonija (glazba)|harmonijske]] tendencije pojavile su se tek unutar razvijene [[Polifonija|višeglasne]] [[Glazba|glazbe]] 15. i 16. stoljeća. Talijanski [[skladatelj]] i [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari|glazbeni teoretičar]] [[Gioseffo Zarlino]] prvi se opširno bavio pitanjem durskoga i molskoga [[Akord|trozvuka]], a dur i mol su kao tonalitetni načini prevladali tek u glazbi [[17. stoljeće|17. stoljeća]].<ref name=BA/> U [[Teorija glazbe|teoriji glazbe]] tzv. [[Zapadni svijet|zapadnoga svijeta]] mnogi su teoretičari pojedinim tonskim načinima, akordima i ljestvicama često pridavali značajke durskoga ili molskoga roda (njem. ''Tongeschlecht''). Katkada su takva razmišljanja čak bila u skladu i s aktualnim poimanjem [[Rodna ideologija|rodne ideologije]], po kojoj su duru stereotipno pridavane muške, a molu ženske osobine (''dur'' od lat. ''durus'' = tvrd; ''mol'' od lat. ''mollus'' = mekan; takva se primarno [[Etimologija|etimologijska]] objašnjenja i danas mogu naći u stručnoj literaturi).

== Durska ljestvica ==
Durska je ljestvica dijatonski niz od osam tonova, koji počinje i završava tonovima istog imena razmaknutima za [[Oktava|oktavu]].<ref name=TP>T. Petrović: ''Osnove teorije glazbe'', str. 59.</ref> Osnovna karakteristika, po kojoj je moguće prepoznati dursku ljestvicu, karakterističan je raspored razmaka među njenim tonovima, odnosno stupnjevima. Svaki stupanj ljestvice ima i sasvim određenu melodijsko-harmonijsku funkciju.<ref name=CG>C. Ganter: ''Die Dur-Moll tonale Harmonik'', str. 8-9.</ref> Tako se, primjerice, u durskoj ljestvici na njena tri glavna stupnja – tonici, subdominanti i dominanti – nalaze durski [[Akord#Vrste akorada|trozvuci]]: jer ta tri trozvuka ujedno obuhvaćaju i sve tonove durske ljestvice, svaka se dijatonska (durska) [[melodija]] njima može i harmonizirati. Za durske i molske ljestvice karakteristična je i mogućnost transpozicije, pri čemu sama struktura ljestvice uvijek ostaje ista. To nije slučaj s tzv. starim načinima ([[Modus (glazba)|modusima]]), kod kojih promjena početnoga tona redovito znači i promjenu tonskoga načina.<ref name=BA/>

[[File:Gypsy scale 2.JPG|thumb|250px|<center>Ciganska durska ljestvica (na tonu ''c1'')</center>]]
Od presudnog je značaja za durski karakter određene ljestvice [[Interval (glazbena teorija)|interval]] [[Terca|velike terce]] između njezina temeljnog tona (tonike) i trećega stupnja (medijante), pa se tako čak uobičajilo tu tercu nazivati i ''durskom tercom''. Budući da taj interval osobito karakterizira [[Lidijski način|lidijski]] i [[miksolidijski način]], te [[Frigijska durska ljestvica|frigijsku]] i [[Ciganska durska ljestvica|cigansku dursku ljestvicu]], i te je tonske sustave također moguće ubrojiti u durske ljestvice.

[[File:C-dur notes.png|thumb|250px|<center>''C''-durska ljestvica (na tonu ''c1'')</center>]]
Dvanaest durskih ljestvica imenujemo po početnom, temeljnom tonu. Tako, primjerice, [[C-dur|''C''-dursku ljestvicu]] imenujemo po prvom tonu niza ''c-d-e-f-g-a-h-c'''. U tzv. prirodnom obliku durske ljestvice, koji je po građi jednak [[Jonski način|jonskomu načinu]], polustepeni su između 3. i 4. te 7. i 8. stupnja; svi su ostali stupnjevi međusobno razmaknuti za cijeli stepen.<ref name=TP/> Takav međusobni odnos stupnjeva durske ljestvice jasno pokazuje da je durska ljestvica sastavljena od dvaju građom jednakih [[tetrakord]]a (niza od četiriju tonova),<ref name=CG/> što je osobito značajno prilikom tumačenja melodijsko-harmonijskih odnosa i načina međusobne povezanosti različitih tonaliteta unutar kakve [[Skladba|skladbe]].

<center>
{| class="prettytable" style="text-align:center;"
|-
!
| 7 ♭ [[Slika:C-flat-major_a-flat-minor.svg|40px]]
| 6 ♭ [[Slika:G-flat-major_e-flat-minor.svg|40px]]
| 5 ♭ [[Slika:D-flat-major_b-flat-minor.svg|40px]]
| 4 ♭ [[Slika:A-flat-major_f-minor.svg|40px]]
| 3 ♭ [[Slika:E-flat-major_c-minor.svg|40px]]
| 2 ♭ [[Slika:B-flat-major_g-minor.svg|40px]]
| 1 ♭ [[Slika:F-major_d-minor.svg|40px]]
| 0 ♭/♯ [[Slika:C-major_a-minor.svg|40px]]
| 1 ♯ [[Slika:G-major_e-minor.svg|40px]]
| 2 ♯ [[Slika:D-major_b-minor.svg|40px]]
| 3 ♯ [[Slika:A-major_f-sharp-minor.svg|40px]]
| 4 ♯ [[Slika:E-major_c-sharp-minor.svg|40px]]
| 5 ♯ [[Slika:B-major_g-sharp-minor.svg|40px]]
| 6 ♯ [[Slika:F-sharp-major_d-sharp-minor.svg|40px]]
| 7 ♯ [[Slika:C-sharp-major_a-sharp-minor.svg|40px]]
|-
! style="background-color:#ececec;text-align:left;font-weight:normal;" | dur
| [[Ces-dur|Ces]]
| [[Ges-dur|Ges]]
| [[Des-dur|Des]]
| [[As-dur|As]]
| [[Es-dur|Es]]
| [[B-dur|B]]
| [[F-dur|F]]
| [[C-dur|C]]
| [[G-dur|G]]
| [[D-dur|D]]
| [[A-dur|A]]
| [[E-dur|E]]
| [[H-dur|H]]
| [[Fis-dur|Fis]]
| [[Cis-dur|Cis]]
|-
! style="background-color:#ececec;text-align:left;font-weight:normal;" | mol
| [[as-mol|as]]
| [[es-mol|es]]
| [[b-mol|b]]
| [[f-mol|f]]
| [[c-mol|c]]
| [[g-mol|g]]
| [[d-mol|d]]
| [[a-mol|a]]
| [[e-mol|e]]
| [[h-mol|h]]
| [[fis-mol|fis]]
| [[cis-mol|cis]]
| [[gis-mol|gis]]
| [[dis-mol|dis]]
| [[ais-mol|ais]]
|}
</center>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*Antić, Branka: »DUR«, u: [[Krešimir Kovačević|Kovačević, K.]] (ur.): ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1971., sv. 1, str. 488.
*Evans, Roger: ''How to read music'', London: Elm Tree Books, 1978. {{ISBN|0-241-89916-8}}
*Ganter, Claus: ''Die Dur-Moll tonale Harmonik'', Zürich: Hug & Co., 1978. {{ISBN|3-906415-95-3}}
*[[Nikša Gligo|Gligo, Nikša]]: ''Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća'', Zagreb: Muzički informativni centar KDZ / Matica hrvatska, 1996. {{ISBN|953-96779-0-4}}
*Kretschmer, Reinhard: »Einführung in die durmolltonale Harmonik«, u: Salmen, W. & Schneider, N. J. (ur.): ''Der musikalische Satz'', Innsbruck: Helbling, 1987. {{ISBN|3-900590-03-6}}
*[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Osnove teorije glazbe'', Zagreb: [[HDGT]], 2010. {{ISBN|978-953-7763-00-8}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.musictheory.net/lessons/21 musictheory.net – The Major Scale] {{engl}}
*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{deu oznaka}}
*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Durtonarten.php Lehrklänge: Die Durtonarten und ihre Tonleitern] {{deu oznaka}}

{{Glazba}}

{{GLAVNIRASPORED:Dur}}
[[Kategorija:Glazbena teorija]]
[[Kategorija:Solfeggio]]

Dur - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

WikiSysop: engl > Eng oznaka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica