WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T03:34:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|mini|desno|300px|''Very Large Array'', puno malih [[teleskop]]a se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop.]]

[[Datoteka:Goldstone DSN antenna.jpg|mini|desno|300px|Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' ([[SAD]]) se koristio u dugobazičnoj interferometriji.]]

[[Datoteka:Mount Pleasant Radio Telescope.jpg|mini|desno|300px|[[Radio teleskop]] ''Mount Pleasant'' ([[Australija]]) se koristio u dugobazičnoj interferometriji.]]

[[Datoteka:E-vlbi science.jpg|mini|desno|300px|Slika radioizvora IRC+10420. Lijeva slika manje rezolucije je snimljena na radio teleskopu Merlin ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]). Desna slika je snimljena dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje [[razlučivanje]] (rezoluciju).]]

'''Dugobazična interferometrija''' ili '''VLBI''' ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''Very Long Baseline Interferometry'': interferometar s vrlo dugačkom bazom) je vrsta [[astronomija|astronomske]] [[Interferencija valova|interferometrije]], koja se koristi u [[radio astronomija|radio astronomiji]], a prestavlja uporabu međusobno povezanih i pažljivo koordiniranih radio teleskopa razmještenih širom svijeta, tako da djeluju kao jedan. Ona omogućuje istovremeno promatranje s više [[radio teleskop|radio teleskopa]], tako da [[Obrada podataka|obradom podataka]] dobijemo promatranje kao da je vršeno jednim [[radio teleskop]]om, veličine kao razmak između njih.

Utvrđivanje postojanja [[Radio valovi|radioizvora]], najčešće izvora čiji su signali vrlo slabi i postizanje što veće rezolucije kod radio teleskopa je ograničeno. Zbog povećanja [[Kutni promjer|kutnog razlučivanja]] (rezolucije) i određivanja strukture vrlo slabih izvangalaktičkih radioizvora, [[astronom]]i su sredinom 1960-tih, po načelima [[optika|optičke]] interferometrije, konstruirali radio interferometre.

Konstrukcijom radiointerferometara, sustava od dva ili više radio teleskopa, duljina baze (udaljenost između [[Parabolična antena|antena]]) jednaka je efektivnom [[promjer]]u radio teleskopa. Na taj je način izbjegnuta gradnja velikih antena, a znatno je povećano kutno razlučivanje (rezolucija). U prvim su interferometrijskim mjerenjima (engl. ''Short Baseline Interferometry – SBI''), radiosignali primani prijamnicima s oscilatorom i preko kabela prenošeni u središnju korelacijsku stanicu. <ref>[http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/polozajna-i-efemeridna-astronomija/vlbi-u-astrometriji/] "VLBI u astrometriji", e-škola astronomije, Zvjezdarnica Zagreb, 2011. </ref> Udruživanje teleskopa pri promatranju na primjer [[kvazar]]a ili praćenju [[svemirske letjelice]] [[Cassini-Huygens]] prilikom pada u [[atmosfera|atmosferu]] [[Titan (mjesec)|Titana]], omogućava znatno povećanje [[razlučivanje|razlučivanja]]. <ref> '''VLBI''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=121] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Primjena dugobazične interferometrije ==
Razvoj i primjene dugobazične interferometrije tehnike omogućile su globalna, brza i najpreciznija mjerenja na [[Zemlja|Zemlji]]. Dugobazična interferometrija unapređuje mjerenja u [[Astrometrija|astrometriji]] i mnoga istraživanja u [[Geologija|geoznanostima]] te je, između ostalog, primijenjen:
*U izučavanju promjenjljivosti [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]] i kretanju Zemljine rotacijske osi, iskazane promjenom svjetskog vremena UT1 (Universal Time 1) i kretanjem polova (polhodija),
*U izučavanju i definiranju nebeskog i zemaljskog inercijalnog referentnog sustava,
*U izučavanju globalnog [[Porast razine mora|porasta razine mora]],
*U izučavanju [[Zemljina atmosfera|atmosfere]], [[Morske mijene|oceanske plime i oseke]] kao i [[Vjetar|vjetrova]] i njihovog utjecaja na elastičnu [[Zemljina kora|Zemljinu koru]],
*U izučavanju dinamike Zemljine kore, tj. [[Tektonika ploča|tektonskih pomicanja]],
*U izučavanju oblika Zemljine kore i graničnog omotača, i drugo.

== Razvoj dugobazične interferometrije ==
Razvoj preciznih [[atomski sat|atomskih satova]] i frekvencijskih standarda, kao i mogućnost zasebnog zapisivanja radiosignala, omogućio je razvoj dugobazične interferometrije. Primljeni se radiosignali zajedno s vremenom pojedinačno zapisuju na svakoj anteni i pohranjuju na magnetske trake, te kasnije prenose u središnju korelacijsku stanicu i obrađuju. Fizička veza između antena ne postoji, a duljina baze ograničena je samo zahtjevom da radioizvor istodobno bude dovoljno dugo vremena “vidljiv” s dva radio teleskopa.

Dugobazična je interferometrija omogućila [[Astrofizika|astrofizičarima]] poboljšano proučavanje [[zvijezda]], [[galaktika]] i međuzvjezdanog prostora, ali i našla veliku primjenu u položajnoj astronomiji i nekim geoznanostima. Optička astrometrijska određivanja promjenjljivosti Zemljine rotacije i kretanje Zemljine rotacijske osi (kretanje polova), određivanja dugoperiodičnih kretanja zemaljske osi u prostoru (nutacije i precesije) i drugo, zamijenila su vrlo precizna radiointerferometrijska mjerenja.

U dvije znanstvene discipline – [[Astrofizika|astrofizici]] i [[geodezija|geodeziji]] – dugobazična je radiointerferometrija ponajviše razvijana i primijenjena. Naime, u astrofizičkim studijama ustrojstvo i položaj radioizvora određuje se prema poznatoj duljini baze interferometra. Orijentacija i duljina baze određuje se u geodeziji uz pretpostavku da su položaji radioizvora poznati. Dvojnost problematike dugobazične interferometrije dovela je do suradnje između te dvije znanstvene discipline.

== Geometrija dugobazične interferometrije ==
Dugobazična interferometrija (VLBI) je u osnovi [[geometrija|geometrijska]] metoda određivanja duljine i orijentacije vrlo duge baze, mjerenjem razlike vremena dolaska valnog fronta na dvije radio antene na krajevima baze. Naime, valni front ne dolazi na obje antene istodobno i osnovna opažana veličina je vremensko kašnjenje (zaostajanje) D<sub>t</sub> koje je proteklo od trenutka prijama valnog fronta izvangalaktičkog radioizvora na jednoj anteni do trenutka prijama istog valnog fronta na drugoj anteni baze. Ono može biti:
*Geometrijsko zaostajanje. Uz pretpostavku da su stajališta bezpogrešna, instrumenti sinkronizirani, a opažani val svemirskog radioizvora prolazi potpunim [[vakuum]]om, interferometrijsko je zaostajanje tada geometrijsko zaostajanje, i nije dulje od 20 [[sekunda|ms]], s promjenama od 3,1 ms po sekundi, uzrokovano [[Zemljina rotacija|Zemljinom rotacijom]]. Geometrijska komponenta kašnjenja općenito je najveća komponenta opažanog zaostajanja.
*Satno zaostajanje. Opažački model zaostajanja ovisan je o stabilnosti stajališnog sata. Tako naprimjer, vodikov maser može u 24-satnoj sesiji kasniti ili brzati i do 0,19 ms.
*Troposfersko zaostajanje. Zaostajanje uzrokovano suhom i vlažnom komponentom [[troposfera|troposfere]], a iznosi oko 6,6 ns.
*Ionosfersko zaostajanje. Za normalnu [[ionosfera|ionosferu]] zaostajanje aproksimativno iznosi od 0,1 do 0,2 ns.

== Koncept dugobazične interferometrije ==
Suvremenu dugobazičnu interferometriju čine tri konceptualno slične tehnike dugobazične interferometrije:
*zemaljski dugobazična interferometrija (engl. ''ground-based VLBI'')
*zemaljsko-svemirska dugobazična interferometrija (engl. ''space-ground VLBI'')
*svemirsko-svemirska dugobazična interferometrija (engl. ''space-space VLBI'')
Ograničene su duljine baza zemaljske dugobazične interferometrije, maksimalna duljina iznosi oko 1,5 [[Zemlja|Zemljinog]] polumjera. Znatnije povećanje duljine baze omogućeno je lansiranjem [[radio teleskop]]a u [[svemir]].

U prvoj polovini 1990-tih, lansirani su u Zemljinu orbitu radio teleskopi koji su upotpunjeni sa zemaljskom mrežom dugobazične interferometrije. Na taj način počinje epoha svemirske dugobazične interferometrije. U najjednostavnijem slučaju svemirske dugobazične interferometrije jedna je stanica orbitalni dugobazični interferometrijski satelit, a druga je zemaljski radio teleskop. Radio teleskop u svemiru opažat će neki radioizvor u konjunkciji s mrežom antena na Zemlji, i prosljeđivati primljene signale do telemetrijske stanice na Zemlji. Nakon transmisije podaci se pohranjuju na specijalne magnetske trake. Mjerenja na svemirskim radioteleskopima zajedno s mjerenjima na zemaljskim radioteleskopima obrađuju se u središnjoj korelacijskoj stanici.

===Oprema===
Uobičajen zemaljski sustav dugobazične interferometrije sastoji se od najmanje dvije antene, prijemnika (engl. ''receiver''), satnog i frekvencijskog standarda (MASER) i terminala za prikupljanje podataka DAT (engl. ''Data Acquisition Terminal'').

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija: Radio astronomija]]

Dugobazična interferometrija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica