Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T02:31:43Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:31
Redak 41:		Redak 41:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Bee gums}}~~


	[[Kategorija:Pčelarstvo]]		[[Kategorija:Pčelarstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T11:30:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Kosnica_dubina.jpg‎‎|mini|desno|250px|desno|Dubina je košnica iz šupljeg debla [[drvo|drveta]] gdje su već [[pčele]] uselile.]]

[[datoteka:Beehive6.jpg‎‎|mini|desno|250px|desno|Tradicionalne ručno izrađene dubine s [[reljef]]ima u obliku ljudskih lica - [[Moravska]], [[Češka]] (snimljeno u: Muzej na otvorenom, Rožnov pod Radhoštěm, rujan 2006.).]]

'''Dubina''' ('''ul''', '''dub''', '''panj''') je najjednostavnija i ujedno najstarija vrsta [[košnica]], a nastala je odsijecanjem i prenošenjem u selo panja ili dijela [[stablo|stabla]] u kojem su se već nalazile [[pčele]]. <ref> '''košnica''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33426] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 16. 1. 2021.</ref> Dubine su košnice koje spadaju u red onih koje su najbliže prirodnom staništu pčela. To su u stvari izdubljena debla trupaca drveća. Same su košnice poput [[pletara]] s nepokretnim [[saće]]m. Nekad su ljudi da bi dobili [[med]] iz takvih košnica pčelinje zajednice morali prvo ugušiti [[dim]]om. Danas kad se o pčelama i [[pčelarstvo|pčelarstvu]] zna mnogo više to više nije potrebno. Postoje dubine s pokretnim saćem ili se kombiniraju s nekom od "modernijih" košnica kod kojih lako i jednostavno možemo mijenjati okvire.

Prema uzoru na dubine često nailazimo na košnice iz jednog ili više drvenih trupaca, većih ili manjih, ali svakako pravih umjetničkih djela najrazličitijih oblika, boja, veličina i upotrebljivosti. Dubine su kao košnice trajne i po nekoliko generacija uz minimalno održavanje. Rojevi iz dubina pčelarima svakako donose brojna i kvalitetna pčelinja društva pa ih ako ništa drugo iz nostalgičnih razloga ne treba zaboraviti. Svaki pčelar bez poteškoća može u svom pčelinjaku imati barem pokaznu dubinu koja kupcima pčelinjih proizvoda sigurno predstavlja pravu vrijednost i vraća ih na trenutak nekoliko stoljeća unazad kada je dubina bila ne samo prirodno stanište već i najčešća i jedina nastamba [[pčela medarica]].

== Povijest ==
{{glavni|Povijest pčelarstva}}

U nekadašnjim nepreglednim [[prašuma]]ma pčele su nalazile bogatu pašu, a u mnogobrojnim šupljinama [[stablo|stabala]] i [[stijena]] udobna mjesta za leglo i skladištenje dodatne hrane, tako da su se pčelinje zajednice u divljini dosta umnožavale, i pored štete koju im je nanosio čovjek svojom krađom meda. Međutim, nestankom velikih prašuma nestali su mnogobrojni povoljni uvjeti za razvoj pčela, a potrebe čovjeka za pčelinjim proizvodima su rasle. Ljudi su u međuvremenu naučili sami da uzgajaju i umnožavaju pčelinje zajednice, tako da su mogli zadovoljiti svoje potrebe za medom, [[Pčelinji vosak|voskom]] i drugim pčelinjim proizvodima. Na početku čovjek je pratio pčele koje su se vraćale s paše do njihovog gnijezda, zatim je pazio kada se [[rojenje|roje]], pa rojeve privlačio u šuplja stabla ili druga pristupačnija mjesta, premazujući ih medom. Kasnije je, da bi mu pčele bile što bliže, a njihovi proizvodi što pristupačniji, sam je počeo da pravi prostrane šupljine u [[krošnja]]ma živih stabala, stavljajući na njih vrata s otvorom za leto (mjesto gdje pčele ulaze u [[košnica|košnicu]]), a potom označavajući ih svojim znakom (križom najčešće) da ih drugi ne bi prisvojili. Šupljine iskopane u drveću ljudi su neposredno pred samo rojenje premazivali zapaljenim saćem kako bi [[miris]] primamio pčele, pa su rojevi rado naseljavali tako pripremljene prostore. Na ovaj način ostvaren je prvi bliži obostrano korisni dodir u odnosu čovjeka i pčela, to jest bio je pripremljen "smještaj" za pčele i počelo se razvijati [[šumsko pčelarenje]]. Takvo pčelarenje je bilo najrazvijenije na prostoru današnje [[Rusija|Rusije]], jer su tu vjerojatno i uslovi bili najpovoljniji.

Najstariji dokaz o odnosu između čovjeka i pčele dolazi iz mlađeg kamenog doba ili [[neolitik]]a (5 000 do 7.000 pr.Kr.) iz pećine [[Cuevas de la Araña]] koje se nalazi u [[Španjolska|Španjolskoj]] u blizini [[Valencija|Valencije]]. Slika iz špilje prikazuje čovjeka sa posudom koji iz pukotine u stijeni rukom uzima saće. Pčele lete oko njega u [[koncentričan|koncentričnim]] [[krug]]ovima i udaljavaju se jer on koristi [[dim]] kojim ih tjera. On je [[lovac]] na med, lik koji postoji još i danas u nekim starijim narodima. Vjerojatno čovjek sa slike skuplja pčelinja društva iz šupljina te ih na taj način prenosi i postavlja u neposrednoj blizini kuće. <ref> Udruga pčelara Bujštine: "Povijest pčelarstva", [http://pcelari-bujstine.com/povijest-pcelarenja/], www.pcelari-bujstine.com, pristupljeno 31. 12. 2020. </ref>

Kada su iskrčene stare šume i stvorena prva stalna ljudska [[Naselje|naselja]], pčele su prenesene iz [[šuma]] i uzgajane u izdubljenim panjevima - dubina. Kasnije, čovjek je počeo da pravi [[pletarstvo|pletene]] košnice od pruća ([[pletara]]), [[ljepilo|obljepljujući]] ih mješavinom [[izmet]]a, [[Glina (tlo)|gline]] i piljevine, ili samo od [[Slama|slame]], dok je u kamenitim krajevima pravio primitivne košnice u stijenama. U [[Sudan]]u, [[Egipat|Egiptu]], u zemljama [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Mala Azija|Male Azije]], gdje nema šuma ni pogodnih pećina, pčele su prvobitno živjele u izdubljenoj zemlji, a ljudi su kasnije počeli da prave košnice od [[Ilovača|ilovače]]. Tako su stvoreni prvi primitivni pčelinjaci, a čovjek je sve više koristio proizvode pčela, ali uz stalnu brigu da svojim djelovanjem što manje naškodi pčelinjoj zajednici. <ref> Zoran Stanimirović i sar.: "Medonosna pčela", [http://pdfknjige.net/knjiga.php?pdf=medonosna-pcela], www.pdfknjige.net, pristupljeno 30. 12. 2020. </ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Bugno.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Beehive 3.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Barc Stroze Skansen Pszczelarstwa.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Борть.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Die Figurenbeute, Marilyn Monroe, von der Figurenbeutenschnitzerin Birgit Maria Jönsson.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|Dubina iz šupljeg debla ([[Pijemont]], [[Italija]]).
|align=center|Dubina iz [[Portugal]]a.
|align=center|Dubina iz [[Poljska|Poljske]] (Pčelarski muzej na otvorenom u Stróżeu, nowosądecki poviat).
|align=center|Dubine iz [[Ukrajina|Ukrajine]].
|align=center|Dubina: oživljavanje stare tradicije u [[Njemačka|Njemačkoj]] i Poljskoj.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Bee gums}}

[[Kategorija:Pčelarstvo]]

Dubina (pčele) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica