https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Dorygnathus 2026-09-04T07:30:14Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dorygnathus&diff=214248&oldid=prev 2021-10-12T01:18:40Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039;&#039;--&gt;{{naslov u kurzivu}}<br /> {{Taksokvir<br /> | boja = pink<br /> | naziv = &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039;<br /> | status = {{StatusFosili}}<br /> | raspon_fosila = Rana jura<br /> | slika = Dorygn DB.jpg<br /> | slika_širina = 240px<br /> | slika_opis = Umjetnički prikaz, izgled repa je hipotetičan<br /> | regnum = [[životinja|Animalia]]<br /> | phylum = [[svitkovci|Chordata]]<br /> | classis = [[gmazovi|Sauropsida]]<br /> | ordo = †[[Pterosauri]]a<br /> | subordo = †[[ramforinkoidi|Rhamphorhynchoidea]]<br /> | familia = †[[ramforinkidi|Rhamphorhynchidae]]<br /> | genus = †&#039;&#039;&#039;&#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039;&#039;&#039;&#039;<br /> | genus_autorstvo = [[Johann Andreas Wagner|Wagner]], [[1860.]]<br /> | razdioba_stupanj = Vrste<br /> | razdioba =&#039;&#039;Dorygnathus banthensis&#039;&#039; &lt;br&gt;&lt;small&gt;(Theodori, 1830.) Wagner, 1860. (tipična)&lt;/small&gt;<br /> }}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;&#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039;&#039;&#039;&#039; ([[hrvatski jezik|hrv.]]. &quot;čeljust-koplje&quot;) bio je rod pterosaura koji je tijekom ranog perioda jure, prije 180 milijuna godina, nastanjivao područje današnje Europe, koje je tada bilo pokriveno plitkim morem. Imao je kratak raspon krila od 1,5 m i relativno malenu trokutnu [[prsna kost|prsnu kost]], za koju su se vezivali letni mišići. Lubanja mu je bila duga, a očne šupljine bile su najveći otvori na njoj. Na prednjem dijelu čeljusti imao je velike zakrivljene očnjake koji nisu dolazili u kontakt kada je čeljust bila zatvorena, dok je u zadnjem dijelu čeljusti imao manje, ravnije zube.&lt;ref name=&quot;cranfield-Dorygnathus&quot; /&gt; Posjedovanje različitih zuba, što se naziva heterodontija, vrlo je rijetko kod gmazova, ali je česta pojava kod primitivnih pterosaura. Takvi zubi kod &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; ukazuju na ishranu ribama.&lt;ref name=&quot;cranfield-Dorygnathus&quot; /&gt; Peti prst na zadnjim udovima kod &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; bio je neobično dug i usmjeren prema van. Njegova funkcija nije sigurno utvrđena, ali možda je podržavao membranu poput one između prstiju krila i pteroidne kosti. &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; je, prema [[David Unwin|Davidu Unwinu]], bio u srodstvu s kasnojurskim pterosaurom, &#039;&#039;[[Rhamphorhynchus]]om&#039;&#039;, te je živio u isto vrijeme kada i &#039;&#039;[[Campylognathoides]]&#039;&#039; u Holzmadenu i Ohmdenu.&lt;ref name=&quot;cranfield-Dorygnathus&quot; /&gt;<br /> <br /> == Otkriće ==<br /> [[Datoteka:Dorygnathus.JPG|mini|lijevo|Odljev primjerka UUPM R 156 u &#039;&#039;Urwelt-Museum Hauff&#039;&#039; u Holzmadenu; Bernhard Hauff ga je 1925. prodao sveučilištu u Uppsali]]<br /> Prvi ostaci &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039;, izolirane kosti i fragmenti čeljusti iz donje jure ([[toarcij]]), otkriveni su u škriljcu Posidonija (zamak Banz, [[Bavarska]]), a [[1830.]] ih je [[Carl Theodori]] opisao kao &#039;&#039;Ornithocephalus banthensis&#039;&#039;, gdje se naziv vrste odnosi na Banz.&lt;ref&gt;Theodori, C. (1830). &quot;Knochen vom &#039;&#039;Pterodactylus&#039;&#039; aus der Liasformation von Banz&quot;, &#039;&#039;Frorieps Notizen für Natur- und Heilkunde&#039;&#039;, n. 632, 101pp&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Theodori, C. (1831). &quot;Ueber die Knochen vom Genus &#039;&#039;Pterodactylus&#039;&#039; aus der Liasformation der Gegend von Banz&quot;, &#039;&#039;Okens Isis&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;3&#039;&#039;&#039;: 276. – 281.&lt;/ref&gt; Holotipni primjerak, donja čeljust, ima oznaku PSB 757. Te fosile je [[Christian Erich Hermann von Meyer]] pregledao [[1831.]] godine&lt;ref&gt;Meyer, H. von (1831). &quot;Über &#039;&#039;Macrospondylus&#039;&#039; und &#039;&#039;Pterodactylus&#039;&#039;&quot;, &#039;&#039;Nova Acta Academia Caesarae Leopold-Carolina Germania Naturali Curiae&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;15&#039;&#039;&#039;: 198. – 200.&lt;/ref&gt;, a potom ih je [[1852.]] istražio Theodori, koji ih je priključio rodu &#039;&#039;Rhamphorhynchus&#039;&#039;.&lt;ref&gt;Theodori, C. (1852). &quot;Ueber die &#039;&#039;Pterodactylus&#039;&#039;-Knochen im Lias von Banz&quot;, &#039;&#039;Berichte des Naturforschenden Vereins Bamberg&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;1&#039;&#039;&#039;: 17. – 44.&lt;/ref&gt; U to je vrijeme pretpostavljana bliska srodnost s jednim [[pterosaur]]om iz Britanije, koji je kasnije dobio naziv &#039;&#039;[[Dimorphodon]]&#039;&#039;. Neki su fosili poslani profesoru paleontologije u [[Munchen]]u, Johannu Andreasu Wagneru. On je bio taj koji je, nakon što je istražio nova otkrića [[Alfred Oppel|Alfreda Oppela]] [[1856.]] i [[1858.]] godine,&lt;ref&gt;Oppel, A. (1856). &quot;Die Juraformation&quot;, &#039;&#039;Jahreshefte des Vereins für Vaterländische Naturkunde in Württemberg&#039;&#039;, 12&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Oppel, A. (1858). &quot;Die Geognostische Verbreitung der Pterodactylen&quot;, &#039;&#039;Jahreshefte der Vereins der vaterländische Naturkunde in Württemberg&#039;&#039;, 1858., Vorträge 8, 55 pp&lt;/ref&gt; te nakon što je [[Richard Owen]] stvorio rod &#039;&#039;Dimorphodon&#039;&#039;, zaključio da je njemački tip očito bio drugačiji i da prema tome za njega treba uspostaviti novi rod, koji je on [[1860.]] formalno nazvao &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039;, od grč. &#039;&#039;dory&#039;&#039; (&quot;koplje&quot;) i &#039;&#039;gnathos&#039;&#039; (&quot;čeljust&quot;).&lt;ref&gt;Wagner, A. (1860). &quot;Bemerkungen über die Arten von Fischen und Sauriern, Welche im untern wie im oberen Lias zugleich vorkommen sollen&quot;, &#039;&#039;Sitzungsberichte der königlichen Bayerischen Akademie der Wissenschaften, mat.- physikalische Classe&#039;&#039;, str. 36. - 52.&lt;/ref&gt; Na drugim njemačkim lokalitetima, naročito u [[Württemberg]]u (uključujući i [[Holzmaden]], [[Ohmden]] i [[Zell]]), od tada su pronađeni mnogo potpuniji ostaci.&lt;ref name=&quot;cranfield-Dorygnathus&quot;&gt;&quot;Dorygnathus.&quot; In: Cranfield, Ingrid (ed.). &#039;&#039;The Illustrated Directory of Dinosaurs and Other Prehistoric Creatures&#039;&#039;. London: Salamander Books, Ltd. Pp. 292-295.&lt;/ref&gt; Jedan primjerak, SMNS 81840, [[1878.]] je iskopan u [[Nancy]]ju ([[Francuska]]).&lt;ref&gt;Dominique Delsate &amp; Rupert Wild. (2000). &quot;Première Découverte d&#039;un Reptile volant determinable (Pterosauria, &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; cf &#039;&#039;banthensis&#039;&#039;) du Toracien inférieur (Jurassique inférieur) de Nancy (Lorraine, France)&quot;, &#039;&#039;Bulletin de l&#039;Académie et de la Société lorraines des sciences&#039;&#039;, 2000., &#039;&#039;&#039;39&#039;&#039;&#039;: 1. - 4.&lt;/ref&gt; Fosili &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; su se također vrlo često mogli naći u otpadnom materijalu nastalom prilikom iskopavanja škriljačnih kamenoloma od strane lokalnih poljoprivrednika.&lt;ref&gt;Keller, Thomas (1985). &quot;Quarrying and Fossil Collecting in the Posidonienschiefer (Upper Liassic) around Holzmaden, Germany&quot;, &#039;&#039;Geological Curator&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;4&#039;&#039;&#039;(4): str. 193. - 198.&lt;/ref&gt; Većina fosila je pronađena u dva glavna vala: tijekom [[1920-te|dvadesetih]] i tijekom [[1980-ih|osamdesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Od tada se stopa otkrića znatno smanjila, zato što se potražnja za [[škriljac|škriljcem]] doživjela veliki pad, pa su stoga mnogi manji kamenolomi zatvoreni. Do sada je prikupljeno preko pedeset primjeraka, a mnogi od njih čuvaju se u zbirci Državnog prirodoslovnog muzeja u [[Stuttgart]]u, jer su prema zakonu paleontološki ostaci iz [[Baden-Württemberg]]a vlasništvo te njemačke regije. Odlična očuvanost kasnije otkrivenih fosila &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; izazvala je veliki interes znanstvenika koji proučavaju pterosaure: [[Felix Plieninger]],&lt;ref&gt;Plieninger, F. (1907). &quot;Die Pterosaurier der Juraformation Schwabens&quot;, &#039;&#039;Palaeontographica&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;53&#039;&#039;&#039;: str. 209. – 313.&lt;/ref&gt; [[Gustav von Arthaber]]&lt;ref&gt;Arthaber, G.E. von (1919). &quot;Studien über Flugsaurier auf Grund der Bearbeitung des Wiener Exemplares von &#039;&#039;Dorygnathus banthensis&#039;&#039; Theod. sp.&quot;, &#039;&#039;Denkschriften der Akademie der Wissenschaften Wien&#039;&#039;, Mathematisch-naturwissenschaftliche Klasse, &#039;&#039;&#039;97&#039;&#039;&#039;: str. 391. – 464.&lt;/ref&gt; i [[Kevin Padian]] su toj vrsti posvetili značajna istraživanja.&lt;ref&gt;Padian, K. &amp; Wild, R. (1992). &quot;Studies of Liassic Pterosauria, I. The holotype and referred specimens of the Liassic Pterosaur &#039;&#039;Dorygnathus banthensis&#039;&#039; (Theodori) in the Petrefaktensammlung Banz, Northern Bavaria&quot;, &#039;&#039;Palaeontographica Abteilung A&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;225&#039;&#039;&#039;: str. 55. - 79.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Opis ==<br /> [[Slika:DorygnathusVienna.jpg|mini|lijevo|Fosil &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; (&#039;&#039;Naturhistorisches Museum Wien&#039;&#039;)]]<br /> &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; općenito ima građu primitivnog, tj. nepterodaktiloidnog [[pterosaur]]a: kratak vrat, dug rep i kratke kosti [[zapešće|zapešća]] — mada su za primitivnog pterosaura vrat i kosti zapešća &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039;, opet, relativno dugi. [[Lubanja]] mu je bila izdužena i šiljasta. Najveća poznata lubanja, kod fosilnog nalaza MBR 1920.16, ima dužinu od 16 cm. [[Očna šupljina]] formira najveći otvor u lubanji, veći i od &#039;&#039;fenestra antorbitalis&#039;&#039;, koji je jasno odvojen od nosnica. Na relativno ravnom vrhu lubanje i njuške ne postoji vidljiva [[kresta]]. Donja čeljust je tanka u zadnjem dijelu, ali dublja prema prednjem, gdje su lijeva i desna strana [[simfiza|simfizom]] spojene u bezub vrh po kojem je &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; i dobio naziv. Kod MBR 1920.16 donja čeljust ima dužinu od 147 mm.&lt;ref&gt;Kevin Padian (2008). &#039;&#039;The Early Jurassic Pterosaur&#039;&#039; Dorygnathus Banthensis&#039;&#039;(Theodori, 1830). Special Papers in Palaeontology No. 80&#039;&#039;, The Palaeontological Association, London&lt;/ref&gt;<br /> <br /> U donjoj su čeljusti prva tri para [[zub]]a bila vrlo duga, oštra i usmjerena prema naprijed i van. U kontrastu su sa redom od osam ili više uspravnih, mnogo manjih zuba, koji se prema zadnjem dijelu čeljusti postupno smanjuju. Takav ekstremni kontrast nije vidljiv u gornjoj čeljusti, mada su četiri zuba u predmaksilarnoj kosti ipak duža od sedam u [[Gornja čeljust|maksilarnoj]], koji se također postupno smanjuju prema stražnjem dijelu čeljusti. Sveukupan broj zuba je barem 44. Dugi prednji zubi gornje i donje čeljusti preplitali su se kada je čeljust bila zatvorena; zbog velike su dužine pri tome znatno stršili iznad i ispod gornjeg i donjeg ruba glave.<br /> <br /> Prema Padianu, &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; je imao osam vratnih, 14 leđnih, tri-četiri križna i 27 ili 28 repnih [[kralježak]]a. Broj repnih kralježaka nije sigurno utvrđen, zato što su njihovi rubovi nejasni zbog dugih, nitastih produžetaka koji su ukrućivali rep. Vratni kralješci su prilično dugi i snažno građeni, a njihova gornja površina imala je otprilike četvrtast presjek. Oni su nosili tanka vratna rebra s dvostrukim &quot;glavama&quot;. [[Prsni kralješci]] bili su više kružni, sa ravnim [[rebra|rebrima]]; prva tri ili četiri nosila su rebra koja su dodirivala rebra [[prsna kost|prsne kosti]]; ostala rebra bila su u dodiru sa trbušnim rebrima. Prvih pet-šest relativno kratkih repnih kralježaka formirali su pokretljivu osnovu [[rep]]a. Dalje od njih je rep postajao sve manje pokretan jer su kralješci bili dulji i imobilizirani isprepletenim produžecima, koji su dostizali dužinu od čak 5 kralježaka, te je zbog toga rep mogao imati funkciju kormila.<br /> <br /> Prsna kost bila je trokutnog oblika i relativno malena; Padian je predložio da je na zadnjem dijelu možda imala [[hrskavica|hrskavičavo]] proširenje. Povezana je sa [[korakoidna kost|korakoidnom kosti]], koja je kod starijih jedinki srasla sa duljom lopaticom, formirajući rameni spoj u obliku sedla. [[Ramena kost]] ima trokutnu deltopektoralnu krestu i pneumatizirana je. [[Podlaktica]] je za 60% dulja od nadlaktice. Iz pet [[kosti pešća|kostiju pešća]] prema vratu strši kratka, ali snažna [[pteroidna kost]], koja je predstavljala osnovu dodatne membrane za let sa nazivom [[propatagium]]. Prve tri kosti zapešća povezane su s tri malena prsta, na čijim su se krajevima nalazile kratke, ali snažno zakrivljene kandže; četvrta kost zapešća nastavljala se prstom krila, kod kojeg su druga ili treća kost bile najdulje, a prva ili četvrta kost najkraće. Prst krila bio je osnova letne membrane.<br /> <br /> U području zdjelice su &#039;&#039;os ilii&#039;&#039;, &#039;&#039;os ischii&#039;&#039; i [[preponska kost]] bile srasle. &#039;&#039;Os ilii&#039;&#039; je izdužena, s dužinom od 6 kralježaka. [[Potkoljenica]], kod koje su kod odraslih jedinki donje dvije trećine [[goljenična kost|goljenične]] i [[lisna kost|lisne kosti]] srasle, je za trećinu kraća od [[bedrena kost|bedrene kosti]], čija glava stoji pod uglom od 45° sa svojom osi.<br /> <br /> Kod nekih se primjeraka očuvalo meko tkivo, ali to su rijetki slučajevi s ograničenim materijalom, koji pruža vrlo malo informacija. Nije poznato da li je postojala neka struktura na kraju repa kao kod &#039;&#039;Rhamphorhynchusa&#039;&#039;. Međutim, [[Ferdinand Broili]] zabilježio je prisutnost [[dlaka]] kod primjerka BSP 1938 I 49,&lt;ref&gt;Broili, F. (1939) &quot;Ein &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; mit Hautresten&quot;, &#039;&#039;Sitzungs-Berichte der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Mathematisch-naturwissenschaftliche Abteilung&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;1939&#039;&#039;&#039;: 129. – 132.&lt;/ref&gt; što je pokazatelj da je &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; također imao [[krzno]] i povišen metabolizam, kako se pretpostavlja da je bio slučaj kod svih pterosaura.<br /> <br /> == Paleobiologija ==<br /> Obično se smatra da je &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; bio ribojed, koji je pomoću svojih dugih zuba lovio [[ribe]] i druge skliske morske životinje. To potvrđuje činjenica da su njegovi ostaci pronađeni u morskim sedimentima, nataloženim u morima europskog arhipelaga. Tu je, zajedno s njim, pronađen i [[pterosaur]] &#039;&#039;[[Campylognathoides]]&#039;&#039;, mada mnogo rjeđe. Nikada nisu pronađene vrlo mlade jedinke &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039;, najmanja je imala raspon krila od 60 cm; moguće je da nisu mogli letjeti daleko, preko otvorenog mora. Padian je zaključio da je &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039;, nakon izrazito brzog rasta tijekom prvih nekoliko godina, bržeg nego kod bilo kojeg današnjeg gmaza te veličine, nastavljao polako rasti čak i nakon spolne zrelosti, zbog čega bi postojale vrlo velike jedinke, s rasponom krila od 1,7 metara.<br /> <br /> &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; na tlu vjerojatno nije bio vrlo dobar penjač; njegove kandže nisu imale posebne prilagodbe takvoj vrsti kretanja. Prema Padianu &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; je, kao malen pterosaur s dugim repom, bio sasvim sposoban za [[dvonožno kretanje]], mada su ga njegove duge [[kosti zapešća]] činile bolje prilagođenim četveronožnom kretanju od većine primitivnih pterosaura. Međutim, većina današnjih znanstvenika smatra da su se svi pterosauri kretali na sve četiri noge.<br /> <br /> == &#039;&#039;Dorygnathus mistelgauensis&#039;&#039; ==<br /> [[Rupert Wild]] je [[1971.]] opisao i imenovao još jednu vrstu, &#039;&#039;Dorygnathus mistelgauensis&#039;&#039;,&lt;ref&gt;Wild, R. (1971). &quot;&#039;&#039;Dorygnathus mistelgauensis&#039;&#039; n. sp., ein neuer Flugsaurier aus dem Lias Epsilon von Mistelgau (Frankischer Jura)&quot; — &#039;&#039;Geol. Blatter NO-Bayern&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;21&#039;&#039;&#039;(4): 178-195&lt;/ref&gt; na temelju primjerka prikupljenog u jednoj jami za opeku u blizini željezničke stanice u općini [[Mistelgau]] (po kojoj je i dobio naziv); primjerak je pronašao učitelj H. Herppich, te ga donirao privatnoj zbirci lokalnog paleontologa amatera Günthera Eickena u [[Bayreuth]]u, gdje se taj primjerak i dalje nalazi. Iz tog razloga on nema službeni identifikacijski broj. Taj se fosil sastoji od lopatice s krilom, nepotpune noge, rebra i jednog repnog kralješka. Wild je opravdao stvaranje nove vrste veličinom tog primjerka, jer je on oko 50% veći od uobičajenih, te kratkom potkoljenicom i dugim krilom.<br /> <br /> Padian je [[2008.]] istakao da najveći poznati primjerak &#039;&#039;D. banthensis&#039;&#039;, MBR 1977.21, ima raspon krila od 169 cm i još veću sveukupnu veličinu, da su proporcije krila i potkoljenice kod vrste &#039;&#039;D. banthensis&#039;&#039; vrlo varijabilne, te da je geološka starost obiju vrsta komparabilna. Zaključio je da je &#039;&#039;D. mistelgauensis&#039;&#039; subjektivan mlađi sinonim vrste &#039;&#039;D. banthensis&#039;&#039;.<br /> <br /> == Filogenija ==<br /> Bliskost između &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; i &#039;&#039;Dimorphodona&#039;&#039;, koju su pretpostavili rani istraživači, većinom se temeljila na sličnom obliku njihovih zuba. Baron [[Franz Nopcsa]] je [[1928.]] priključio tu vrstu potporodici [[Rhamphorhynchinae]],&lt;ref&gt;Nopcsa, F. v. (1928). &quot;The genera of reptiles&quot;. &#039;&#039;Palaeobiologica&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;1&#039;&#039;&#039;: 163-188&lt;/ref&gt; što je [[Peter Wellnhofer]] potvrdio [[1978.]] godine.&lt;ref&gt;Wellnhofer, P. (1978). &#039;&#039;Pterosauria. Handbuch der Palaeoherpetologie, Teil 19&#039;&#039;. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart&lt;/ref&gt; Moderne precizne kladističke analize srodstva &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; s drugim pterosaurima nisu rezultirale koncenzusom. [[David Unwin]] [[2003.]] zaključio da on pripada kladusu &#039;&#039;Rhamphorhynchinae&#039;&#039;,&lt;ref&gt;Unwin, D. M. (2003). &quot;On the phylogeny and evolutionary history of pterosaurs&quot;. Pp. 139-190 in: Buffetaut, E. and Mazin, J.-M., eds. &#039;&#039;Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs. Geological Society Special Publications 217&#039;&#039;. Geological Society of London&lt;/ref&gt; ali analize [[Alexander Kellner|Alexandera Kellnera]] rezultirale su mnogo primitivnijom pozicijom na evolutivnom stablu,&lt;ref&gt;Kellner, A. W. A. (2003). &quot;Pterosaur phylogeny and comments on the evolutionary history of the group&quot;. Pp. 105-137 in: Buffetaut, E. and Mazin, J.-M., eds. &#039;&#039;Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs. Geological Society Special Publications 217&#039;&#039;. Geological Society of London&lt;/ref&gt; ispod &#039;&#039;Dimorphodona&#039;&#039; i &#039;&#039;[[Peteinosaurus]]a&#039;&#039;. Padian je [[2008.]] godine, koristeći komparativnu metodu, zaključio da je &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; bio u bliskom srodstvu s rodovima &#039;&#039;Scaphognathus&#039;&#039; i &#039;&#039;Rhamphorhynchus&#039;&#039;, ali i da su te tri vrste formirale niz uzastopnih ogranaka, što znači da ih je nemoguće ujediniti u odvojeni kladus. S time su opet u kontradikciji rezultati kladističkog istraživanja koje je [[Brian Andres]] proveo [[2010.]] godine, u kojem se pokazalo da je &#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039; pripadnik monofiletične potporodice &#039;&#039;Rhamphorhynchinae&#039;&#039;.&lt;ref&gt;Brian Andres; James M. Clark &amp; Xu Xing. (2010). &quot;A new rhamphorhynchid pterosaur from the Upper Jurassic of Xinjiang, China, and the phylogenetic relationships of basal pterosaurs&quot;, &#039;&#039;Journal of Vertebrate Paleontology&#039;&#039;, &#039;&#039;&#039;30&#039;&#039;&#039;(1): 163. - 187.&lt;/ref&gt; Sljedeći kladogram prikazuje poziciju &#039;&#039;Dorygnathusa&#039;&#039; prema Andresu:<br /> <br /> {{clade| style=font-size:100%;line-height:80%<br /> |label1=&#039;&#039;&#039;Rhamphorhynchinae&#039;&#039;&#039;<br /> |1={{clade<br /> |1=&#039;&#039;&#039;&#039;&#039;Dorygnathus&#039;&#039;&#039;&#039;&#039;<br /> |label2= &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;<br /> |2={{clade<br /> |label1= &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;<br /> |1={{clade<br /> |1=&#039;&#039;[[Rhamphorhynchus]]&#039;&#039;<br /> |2=&#039;&#039;[[Cacibupteryx]]&#039;&#039;<br /> }}<br /> |label2= &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;<br /> |2={{clade<br /> |1=&#039;&#039;[[Harpactognathus]]&#039;&#039;<br /> |label2= &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;<br /> |2={{clade<br /> |1=&#039;&#039;[[Angustinaripterus]]&#039;&#039;<br /> |2=&#039;&#039;[[Sericipterus]]&#039;&#039;<br /> }}<br /> }}<br /> }}<br /> }}<br /> }}<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> {{izvori|2}}<br /> <br /> [[Kategorija:Pterosauri]]</div>

WikiSysop