WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-15T21:37:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Shepherd Dog.jpg|mini|Ovce i psi su bili među prvim domesticiranim životinjama]]
'''Domesticiranje''' je proces promjene do koje dolazi unutar jedne [[vrsta|vrste]] pri prelasku od [[divlje životinje]] ili [[biljka|biljke]] u pripitomljen i udomaćeni oblik. Tijekom dužeg vremenskog razdoblja i kroz više generacija životinja ostaje [[gen]]etski izolirana od svojih divljih srodnika, jer se nalazi pod nadzorom, zaštitom i brigom [[čovjek|ljudi]].

== Domesticiranje [[divlje životinje|divljih životinja]]==
Domesticiranje divljih životinja odvija se na način, da ljudi odabiru za daljnji uzgoj jedinke čije osobine najviše odgovaraju poželjnim svojstvima, na primjer niži stupanj agresivnosti prema pripadnicima vlastite vrste i prema ljudima. Ovo se ne smije zamijeniti s [[pripitomljavanje]]m pojedine životinje. Svrha domesticiranja je preoblikovanje [[divlje životinje|divljih životinja]] u čovjeku [[korisne životinje|korisne životinje]] ili u [[kućne ljubimce]].

Domesticiranje jedne [[vrsta|vrste]] životinja bitno mijenja pretpostavke za njen razvoj. Prirodni [[evolucija (biologija)|evolucijski]] razvoj se prekida, a zamjenjuje ga umjetni odabir prema [[uzgoj]]nim kriterijima ljudi. Time se u okviru domesticiranja mijenjaju [[gen]]etičke osobine životinja.

== Važne vrste domesticiranih životinja ==
===[[Zvijeri]]===
[[Vuk]]ovi su kao [[domaći pas|psi]] bili prve domaće životinje. U početku su korišteni za pomoć u [[lov]]u, da bi kasnije postali [[domaći pas|psi čuvari]]. Najstariji dokaz je otisak [[šapa|šape]] star oko 23.000 godina. No, genetička istraživanja su pokazala, da su se vuk i pas razdvojili još puno ranije, prema procjenama prije oko 125.000 godina. Prema tome, pas, odnosno vuk, je bio domaća životinja jo puno ranije.

[[Domaća mačka|Mačke]] su puno kasnije domesticirane [[zvijeri]], prije oko 3.500 godina. One su potisnule već ranije domesticiranog ''Mustela putorius furo'', koji vjerojatno potiče od [[europski tvor|europskog tvora]]. Mačka je ovu domesticiranu životinju u Europi potisnula tek nakon početka nove ere.

===[[Biljožderi]]===
Čovjek je [[domaća koza|koze]], [[domaća ovca|ovce]] i [[domaće govedo|goveda]] a vjerojatno i [[domaća svinja|svinje]] domesticirao već oko 80.000 godina pr. Kr. a [[domaći konj|konje]] oko 3.500 godina pr. Kr. Sve ove vrste su ljudima u početku služile samo kao hrana, a koze, ovce i goveda i za snabdijevanje sekundarnim proizvodima, [[mlijeko]]m i [[sir]]om. Prva radna životinja je bio vol, [[kastracija|kastrirani]] bik. Korišten je bio za vuču već od oko 5.500 godina pr. Kr. Tome su se kasnije pridružili [[magarci]] i konji, da bi na kraju postali i jahaće životinje.

U novijoj povijesti ovim životinjama su se pridružili [[ljame]], [[morsko prase|morska prasad]] i [[sjeverni jelen]]i, u početku kao izvor mesa. Kasnije, morska prasad postaju u Europi omiljeni kućni ljubimci. Slično je i s nekim [[hrčci]]ma.

Domesticiranje konja je uspjelo, kako se čini, u više različitih dijelova svijeta nekako u isto vrijeme. Znanstvenici koji su proučavali [[mitohondrijski DNK]] konja, utvrdili su da ne postoji zajedničko porijeklo konja. Konj je nakon [[ledeno doba|ledenog doba]] preživio tek kao "ostatak populacije" (iberijski konji). Prvo domesticiranje konja uspjelo je u [[stepa]]ma Istoka. Nakon toga, posvuda je uslijedilo domesticiranje.

== Promjena svojstava domesticiranjem ==
Kod domesticiranja dolazi do cijelog niza promjena osobina u odnosu na divlje oblike iste vrste. To se naziva efektom domesticiranja:

* Smanjenje mase [[mozak|mozga]] za oko 20-30%, najviše u onim dijelovima mozga koji su značajni za obradu informacija koje šalju pojedina [[osjetilo|osjetila]];
* Povećanje onih svojstava koja su korisna čovjeku (n.pr. povećanje mliječnosti kod goveda);
* Promjena i gubitak nekih svojstava (n.pr. smanjenje agresivnosti)
* Reduciranje zubala i [[rog]]ova;
* Promjena boje krzna od maskirnih prema upadljivijim, raznovrsnijim bojama;
* Smanjenje obraštenosti dlakama (n.pr. kod [[domaća svinja|svinja]]);
* Reduciranje probavnog trakta;
* Stvaranje [[pasmina]] koje dijelom pokazuju značajne razlike u osnovnom izgledu (n.pr. malene pasmine pasa, jednako kao i [[bernardinac]], potječu od istog pretka, vuka);
* Manje razvijeni refleksi bijega i obrane;
* Povećana sposobnost razmnožavanja;
* Manje izražena briga za potomstvo.

Kako se slične promjene mogu opaziti kod [[Homo sapiens]]a u odnosu na [[neandertalac|neandertalca]], neki biolozi (među ostalima [[Konrad Lorenz]]) govore o domesticiranju čovjeka tijekom njegovog razvoja.

== Vidi ==
*[[domaće životinje]]

[[Kategorija:Domaće životinje| ]]

Domesticiranje - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica