Dolno Rodevo - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:05, 28. veljača 2026.

2026-02-28T23:05:48Z

←Starija inačica		Inačica od 28. veljača 2026. u 23:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dolno Rodevo'''-->~~'''Dolno Rodevo''' ili '''Dolno Rodivo''' (danas, [[Grčki jezik\|grčki]] ''Kato Korifi''/''Κάτω Κορυφή''), selo u vodenskom kraju u [[Egejska Makedonija\|Egejskoj Makedoniji]] smješteno na istočnim padinama planine [[Kajmakčalan]], na nadmorskoj visini od 840 metara i sa seoskim atarom površine 69 kvadratnih kilometara. Do [[Građanski rat u Grčkoj\|Građanskoga rata u Grčkoj]] [[1945.]] – [[1949.]] predstavljalo je ~~samostanu~~ općinu u [[Meglenski okrug\|Meglenskom okrugu]] u čijem je sastavu bilo i selo [[Gorno Rodevo]] ili Gorno Rodivo.		'''Dolno Rodevo''' ili '''Dolno Rodivo''' (danas, [[Grčki jezik\|grčki]] ''Kato Korifi''/''Κάτω Κορυφή''), selo u vodenskom kraju u [[Egejska Makedonija\|Egejskoj Makedoniji]] smješteno na istočnim padinama planine [[Kajmakčalan]], na nadmorskoj visini od 840 metara i sa seoskim atarom površine 69 kvadratnih kilometara. Do [[Građanski rat u Grčkoj\|Građanskoga rata u Grčkoj]] [[1945.]] – [[1949.]] predstavljalo je samostalnu općinu u [[Meglenski okrug\|Meglenskom okrugu]] u čijem je sastavu bilo i selo [[Gorno Rodevo]] ili Gorno Rodivo.

	==Povijest==		==Povijest==

	Prema ~~podacima~~ iz [[Osmansko Carstvo\|otomanskih]] registra 1619.-1620. Dolno Rodivo (''Rodilova i zir'') je selo sa 37 ~~nemuslimanski~~ domaćinstava <ref>Турски извори за българската история, т. VII, София 1986, с. 269. </ref> Bugarski znanstvenik [[Vasil K'nčov]] u svojoj knjizi ”Makedonija, etnografija i statistika” (“Македония, Етнография и статистика”, Sofija, [[1900.]]) spominje 250 stanovnika [[Bugari]]<ref>[http://www.promacedonia.org/vk/vk_2_04.htm Васил Кънчов. „Македония. Етнография и статистика“. София, 1900, стр.150.]</ref>, [[Bugarska egzarhija\|egzarhijska]] statistika, pak, navodi broj od 350 žitelja - Bugari, dok [[Borivoje Ž. Milojević]] [[1920.]] piše da selo ima 45 kuća (“Južna Makedonija, Antropografska ispitivanja”, Beograd, 1920.). 1905 godine u ~~Dolno Rodivo~~ radi bugarska škola.<ref>D.M.Brancoff. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, стр.190-191.</ref>		Prema podatcima iz [[Osmansko Carstvo\|otomanskih]] registra 1619.-1620. [[Dolno Rodivo]] (''Rodilova i zir'') je selo sa 37 nemuslimanskih domaćinstava <ref>Турски извори за българската история, т. VII, София 1986, с. 269. </ref> Bugarski znanstvenik [[Vasil K'nčov]] u svojoj knjizi ”Makedonija, etnografija i statistika” (“Македония, Етнография и статистика”, Sofija, [[1900.]]) spominje 250 stanovnika [[Bugari]]<ref>[http://www.promacedonia.org/vk/vk_2_04.htm Васил Кънчов. „Македония. Етнография и статистика“. София, 1900, стр.150.]</ref>, [[Bugarska egzarhija\|egzarhijska]] statistika, pak, navodi broj od 350 žitelja - Bugari, dok [[Borivoje Ž. Milojević]] [[1920.]] piše da selo ima 45 kuća (“Južna Makedonija, Antropografska ispitivanja”, Beograd, 1920.). 1905 godine u Dolnem Rodivu radi bugarska škola.<ref>D.M.Brancoff. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, стр.190-191.</ref>

	Popisom iz [[1913.]] u selu je evidentiran 491 žitelj, 1920. Dolno Rodevo ima 435 stanovnika, [[1928.]] g. 501, a [[1940.]] ta se brojka popela na 599 duša.		Popisom iz [[1913.]] u selu je evidentiran 491 žitelj, 1920. Dolno Rodevo ima 435 stanovnika, [[1928.]] g. 501, a [[1940.]] ta se brojka popela na 599 duša.
Redak 12:		Redak 12:

	Selo Dolno Rodevo opjevao je poznati makedonski pjesnik [[Risto Đ. Jačev]] u svojim sugestivnim ''egejskim rapsodijama'' napisanim na [[makedonski jezik\|makedonskom]], [[vodenski dijalekt\|vodenskom dijalektu]] i rasutim u desetak pjesničkih knjiga. Dio pjesama iz tog opsežnog ciklusa objavljen je i na hrvatskom jeziku u zbirci “Pepeo pod maslinama” (3000 GODINA ZA DAR, [[Zadar]], [[2008.]]).		Selo Dolno Rodevo opjevao je poznati makedonski pjesnik [[Risto Đ. Jačev]] u svojim sugestivnim ''egejskim rapsodijama'' napisanim na [[makedonski jezik\|makedonskom]], [[vodenski dijalekt\|vodenskom dijalektu]] i rasutim u desetak pjesničkih knjiga. Dio pjesama iz tog opsežnog ciklusa objavljen je i na hrvatskom jeziku u zbirci “Pepeo pod maslinama” (3000 GODINA ZA DAR, [[Zadar]], [[2008.]]).

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T05:38:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dolno Rodevo''' ili '''Dolno Rodivo''' (danas, [[Grčki jezik|grčki]] ''Kato Korifi''/''Κάτω Κορυφή''), selo u vodenskom kraju u [[Egejska Makedonija|Egejskoj Makedoniji]] smješteno na istočnim padinama planine [[Kajmakčalan]], na nadmorskoj visini od 840 metara i sa seoskim atarom površine 69 kvadratnih kilometara. Do [[Građanski rat u Grčkoj|Građanskoga rata u Grčkoj]] [[1945.]] – [[1949.]] predstavljalo je samostanu općinu u [[Meglenski okrug|Meglenskom okrugu]] u čijem je sastavu bilo i selo [[Gorno Rodevo]] ili Gorno Rodivo.

==Povijest==

Prema podacima iz [[Osmansko Carstvo|otomanskih]] registra 1619.-1620. Dolno Rodivo (''Rodilova i zir'') je selo sa 37 nemuslimanski domaćinstava <ref>Турски извори за българската история, т. VII, София 1986, с. 269. </ref> Bugarski znanstvenik [[Vasil K'nčov]] u svojoj knjizi ”Makedonija, etnografija i statistika” (“Македония, Етнография и статистика”, Sofija, [[1900.]]) spominje 250 stanovnika [[Bugari]]<ref>[http://www.promacedonia.org/vk/vk_2_04.htm Васил Кънчов. „Македония. Етнография и статистика“. София, 1900, стр.150.]</ref>, [[Bugarska egzarhija|egzarhijska]] statistika, pak, navodi broj od 350 žitelja - Bugari, dok [[Borivoje Ž. Milojević]] [[1920.]] piše da selo ima 45 kuća (“Južna Makedonija, Antropografska ispitivanja”, Beograd, 1920.). 1905 godine u Dolno Rodivo radi bugarska škola.<ref>D.M.Brancoff. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, стр.190-191.</ref>

Popisom iz [[1913.]] u selu je evidentiran 491 žitelj, 1920. Dolno Rodevo ima 435 stanovnika, [[1928.]] g. 501, a [[1940.]] ta se brojka popela na 599 duša.

U Građanskom ratu selo je potpuno nastradalo, a najveći je dio stanovništva, poput većine makedonskog življa u Grčkoj, bio prinuđen potražiti spas u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]]. Grčke su monarhističke vlasti, pak, dio stanovništva prisilno preselile u selo [[Bizovo]]. Po završetku Građanskoga rata, manji se dio ovih ljudi vratio na svoja ognjišta u Dolnom Rodevu. Godine [[1951.]] bilo ih je svega 65, [[1961.]] njihov se broj povećao na 121, [[1971.]] godine selo ima 128 stanovnika, [[1981.]] g. 126, a [[1991.]] ih je registrirano 114. Zbog tako smanjenog broja stanovnika, u srpnju [[1955.]] godine selu je ukinut status općine i priključeno je općini [[Sarakinovo]].

Premda je Dolno Rodevo planinsko selo, zbog blage je klime poznato po proizvodnji kvalitetnih trešanja i oraha, a razvijeno je i stočarstvo, zahvaljujući prostranim livadama i bogatim pašnjacima.

Selo Dolno Rodevo opjevao je poznati makedonski pjesnik [[Risto Đ. Jačev]] u svojim sugestivnim ''egejskim rapsodijama'' napisanim na [[makedonski jezik|makedonskom]], [[vodenski dijalekt|vodenskom dijalektu]] i rasutim u desetak pjesničkih knjiga. Dio pjesama iz tog opsežnog ciklusa objavljen je i na hrvatskom jeziku u zbirci “Pepeo pod maslinama” (3000 GODINA ZA DAR, [[Zadar]], [[2008.]]).
== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Todor Hristov Simovski]] / Тодор Христов Симовски: ”Атлас на населените места во Егејска Македонија” / “Atlas of the inhabited places of The Aegean Macedonia”,Здружение на децата бегалци од Егејскиот дел на Македонија : Македонска книга, Скопје [[1997.]] ISBN 9989-9819-2-2

* Todor Hristov Simovski / Тодор Христов Симовски: ”Населените места во Егејска Македонија Д. 1” / “The inhabited places of The Aegean Macedonia I”,Здружение на децата бегалци од Егејскиот дел на Македонија : Печатница „Гоце Делчев”, Скопје [[1998.]] ISBN 9989-9819-4-9 i ISBN 9989-9819-5-7 (д. 1)

* Todor Hristov Simovski / Тодор Христов Симовски: ”Населените места во Егејска Македонија Д. 1” / “The inhabited places of The Aegean Macedonia I”,Здружение на децата бегалци од Егејскиот дел на Македонија : Печатница „Гоце Делчев”, Скопје 1998. ISBN 9989-9819-4-9 i ISBN 9989-9819-6-5 (д. 2)

[[Kategorija:Zemljopis Grčke|Dolno Rodevo]]