WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:24:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Dobrinj|
županija = [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] |
broj stanovnika = 1.970|
površina = 55|
naselja = [[Čižići]], Dobrinj, [[Dolovo]], [[Gabonjin]], [[Gostinjac]], [[Hlapa]], [[Klanice]], [[Klimno]], [[Kras (Dobrinj)|Kras]], [[Polje (Dobrinj)|Polje]], [[Rasopasno]], [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]], [[Soline (Dobrinj)|Soline]], [[Sužan]], [[Sveti Ivan Dobrinjski]], [[Sveti Vid Dobrinjski]], [[Šilo (Dobrinj)|Šilo]], [[Tribulje]], [[Žestilac]], [[Županje]] |
načelnik = Neven Komadina|
poštanski broj = 51514 Dobrinj|
z. širina = 45.12|
z. dužina = 14.60|
slika =Dobrinj Cizici 010808.jpg|
slika_opis =Pogled iz Dobrinja prema [[Čižići]]ma i [[Uvala Soline|uvali Soline]].|
}}
'''Dobrinj''' je naselje i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]] na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]].

==Zemljopis==
Dobrinj i istoimena [[općina]] smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka [[Krk]]a. Mjesto se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad [[uvala Soline|uvalom Soline]].

Općina Dobrinj obuhvaća tri [[katastar]]ske općine: Dobrinj, [[Soline (Dobrinj)|Soline]] i [[Sužan]], s 20 naselja, na površini od 55 km<sup>2</sup>.

[[Reljef]]no, to se područje može podijeliti u nisku zonu (uglavnom oko uvale Soline) i visoku zonu (Dobrinj, [[Kras (Dobrinj)|Kras]], [[Gabonjin]]...).

Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema [[Crikvenica|Crikvenici]] i [[Vinodol]]u na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je razvedena, ali osim [[greben]]a i [[hrid]]i postoji samo jedan [[Otok|otočić]] - [[Školjić Veli]]. Na obali se prvenstveno ističe plitka [[uvala Soline]], gotovo ujezerena, s niskim obalama na kojima su smještena tri naselja: [[Klimno]], [[Soline (Dobrinj)|Soline]] i [[Čižići]]. Druge, bitno manje uvale su: ''Stipanja'' u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje [[Šilo (Dobrinj)|Šilo]], ''Petrina'', ''Veterna'', ''Murvenica'', ''Jazbina'', ''Lončarica'' i ''Slivanjska''.
[[Datoteka:Dobrinj nad uvalom Soline.JPG|mini|lijevo|Općinsko središte Dobrinj ponad [[Uvala Soline|uvale Soline]]]]

[[Geologija|Geološki]], tim krajem prevladavaju [[Vapnenac|vapnenačke]] i [[dolomit]]ne stijene. Zbog brže [[Erozija|erozije]] dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne [[Vegetacija|vegetacije]]. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]]) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i [[fliš]]ne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.<ref>''Krčki zbornik 35'', ''Zbornik o Dobrinjštini'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996., str. 23</ref>

==Stanovništvo==
Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Dobrinj imala je ''1.970 stanovnika'', raspoređenih u ''20 naselja'':<ref name="Državni zavod za statistiku">[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku]</ref>

* [[Čižići]] - 92
* Dobrinj - 122
* [[Dolovo (Dobrinj)|Dolovo]] - 0
* [[Gabonjin]] - 177
* [[Gostinjac]] - 81
* [[Hlapa]] - 62
* [[Klanice]] - 42
* [[Klimno]] - 115
* [[Kras (Dobrinj)|Kras]] - 184
* [[Polje (Dobrinj)|Polje]] - 295
* [[Rasopasno]] - 85
* [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]] - 5
* [[Soline (Dobrinj)|Soline]] - 43
* [[Sužan]] - 76
* [[Sveti Ivan Dobrinjski]] - 34
* [[Sveti Vid Dobrinjski]] - 81
* [[Šilo (Dobrinj)|Šilo]] - 381
* [[Tribulje]] - 56
* [[Žestilac]] - 8
* [[Županje]] - 31

===Nacionalni sastav, [[2001.]]===

* [[Hrvati]] - 1.799 (91,32)
* [[Bošnjaci]] - 20 (1,02)
* [[Srbi]] - 16 (0,81)
* [[Nijemci]] - 9 (0,46)
* [[Crnogorci]] - 4
* [[Mađari]] - 3
* [[Talijani]] - 3
* [[Albanci]] - 1
* [[Česi]] - 1
* [[Poljaci]] - 1
* [[Slovaci]] - 1
* [[Slovenci]] - 1
* ostali - 62 (3,15)
* neopredijeljeni - 39 (1,98)
* nepoznato - 10 (0,51)<ref name="Državni zavod za statistiku"/>

==Uprava==
*Načelnik: Neven Komadina ([[PGS]])
*Zamjenik načelnika: Zoran Kirinčić (PGS)
*Predsjednik vijeća: Alen Šamanić (PGS)
*Općinsko vijeće:

Marinko Galanto, Tomislav Saftić, Dubravko Fanuko, Darko Strčić, Ivančica Dunato (PGS)

Zdenko Kirinčić, Robert Justinić, Ratko Turčić ([[HSLS]])

Miljenko Variola, Nenad Brusić ([[HDZ]])

Marino Šamanić ([[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]])

Emil Gršković (nezavisni)<ref>[http://www.dobrinj.com/vijece_hr.htm Službene stranice općine Dobrinj - vijeće]</ref>

==Povijest, kretanje broja stanovnika==
Na području općine više je nalazišta iz [[Rimsko Carstvo|rimskog doba]] uglavnom na obalama uvale Soline te na području [[Gostinjac|Gostinjca]], a pretpostavlja se da su [[Solana|solane]] na području [[Meline|Melina]] postojale još u to vrijeme.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 395, 401-402</ref> U novije vrijeme provode se istraživanja u uvali Svetog Petra na sjeverozapadnoj strani uvale Soline, a na kojem području su pronađeni ostatci rimske [[Keramika|keramike]] i [[Antika|antičke]] luke.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=20309 Lipovac Vrkljan, Goranka i Starac, Ranko:''Soline − uvala Sv. Petra (otok Krk)'', članak na portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske ''Hrčak'']</ref> Ipak, više je nalazišta koja ukazuju na [[Iliri|ilirsku]] prisutnost - gradina ''Zagrajini'' blizu [[Kras (Dobrinj)|Krasa]], ''Gradišće'' kraj Dobrinja, a i sam Dobrinj nastao je na mjestu prethodnog ilirskog naselja.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 16 - 17</ref>
[[Datoteka:Dobrinj mjera 010808.jpg|mini|lijevo|Kamenice, hrvatski srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera]]

Povijest Dobrinja neodvojivo je vezana uz povijest cijelog otoka Krka, čiji je i sastavni dio.
Dobrinj je , uz [[Baška|Bašku]], [[Vrbnik]] i [[Omišalj]], jedan od najstarijih "[[kaštel]]a" (ranosrednjovjekovnih gradskih središta), a koji su osnovani negdje u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] tj. još u vrijeme doseljavanja [[Hrvati|Hrvata]] u današnju domovinu.<ref>Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica hrvatska, Zagreb, 1901., str. 34, 78</ref><ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 22</ref> Ti su kašteli, uz već od prije postojeći [[Krk (grad)|grad Krk]], najvjerojatnije podignuti na mjestu gdje su do tada živjeli [[Iliri]] o čemu svjedoče brojna ilirska nalazišta, a i sam položaj na uzvisini s pogledom na okolicu. O starini tih kaštela govore i arhaični oblici starohrvatskog tj. [[čakavsko narječje|staročakavskog]] govora, u Dobrinju - [[čokavica]].<ref>Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica hrvatska, Zagreb, 1901., str. 34</ref><ref>Turčić, Branko: ''Sedmoškojani, prvi čokavski rječnik'', Adamić, Rijeka, 2002.</ref><ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 395</ref> Međutim, za razliku od ostalih kaštela, Dobrinj nije smješten neposredno uz more te nije nikada imao bedeme što je možda i razlog da je više puta kroz [[povijest]] (u [[16. stoljeće|16.]] i početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]) poharan od strane [[Gusari|gusara]] i [[Uskoci|Uskoka]].<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 397</ref>

[[Datoteka:Dobrinj konzola balkona 010808.jpg|mini|Konzola [[balkon]]a iz [[1509.]] godine.]]
Ime Dobrinj prvi put se spominje u [[Listina slavnoga Dragoslava|Darovnici slavnoga Dragoslava]], pisanoj [[hrvatski jezik|hrvatski]]m jezikom i [[Glagoljica|glagoljicom]] [[1. siječnja]] [[1100.]] godine.<ref>[http://domovina.110mb.com/hr_kultura/darovnica_slavnog_dragoslava.htm Darovnica slavnog Dragoslava]</ref><ref>Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica hrvatska, Zagreb, 1901., str. 39</ref> U njoj se Dobrinj i susjedni [[Vrbnik]] spominju kao [[crkva|crkvene]] (plovanija) i općinske (komun) jedinice sa sucem, općinskim pisarom, tajnikom.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 22-23</ref> Ta darovnica važan je svjedok kuluturne, komunalne i obrazovne razvijenosti tadašnjeg stanovništva Dobrinja i otoka Krka. Negdje u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] javljaju se krčki [[knez]]ovi, kasnije nazvani [[Frankapani]] ili Frankopani, čije je podrijetlo još uvijek nejasno, ali su vjerojatno potekli od moćnijeg domaćeg (hrvatskog) plemstva. Postojala je neko vrijeme teorija da su bili romanskog podrijetla, ali je ona odbačena. Od tada pa do [[1480.]] godine, krčki knezovi su upravitelji cijeloga otoka pa tako i Dobrinja u kojemu su neposredno upravljali suci, ali i tzv. potknežini u ime kneza. U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] krčki knez Ivan VII Frankopan doseljava na otok [[Vlasi|Vlahe]] s [[Velebit]]a. Većina ih je naseljena na područje Dubašnice, a mali dio i u okolicu Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u [[uvala Soline|uvali Soline]], a koja im je donosila velike prihode.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 350-351, 396, 401</ref>

[[Datoteka:Dobrinj ulaz glagoljaski natpis 010808.jpg|mini|lijevo|[[Glagoljica|Glagoljski]] natpis na ulazu u Dobrinj.]]
Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] Dobrinj je jedno od važnijih središta [[Glagoljica|glagoljaštva]].<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 178-190</ref> U [[arhiv]]u [[HAZU]] čuvaju se dobrinjske matice krštenih započete s pisanjem [[1559.]] godine i koje su najstarije matične knjige u Hrvatskoj.<ref>[http://www.tzo-dobrinj.hr/kultura.asp Službene stranice turističke zajednice Dobrinj]</ref><ref>''Krčki zbornik 35'', ''Zbornik o Dobrinjštini'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996., str. 51, 59</ref> Te matice pisane su [[Glagoljica|glagoljicom]] i to sve do [[1850.]] g. od kada se pišu [[Latinica|latinicom]].

Najznačajniju privrednu odrednicu tijekom srednjeg vijeka svakako predstavlja [[solana]] u uvali Soline podno Dobrinja; u to doba [[sol]] je bila vrlo tražena i cjenjena. Osvojivši otok, [[Mletačka Republika|Mlečani]] zatvaraju solanu, ali su njezini ostaci jasno vidljivi i danas.[[Datoteka:Dobrinj Maskeron 010808.jpg|mini|Maskeron (muška glava) iz [[1738.]] godine u Dobrinju.]]

Godine [[1480.]] [[Mletačka Republika]] zauzima cijeli [[otok]] [[Krk]] i njime vlada do propasti iste, [[1797.]] godine nakon čega se u nekoliko navrata mijenja [[Austrija|austrijska]] pa [[francuska]] i na poslijetku ponovno austrijska vlast koja opstaje do nestanka [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarska monarhije]] krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine. Idućih nekoliko godina bile su vrlo nesigurne za sve stanovnike otoka budući je [[Kraljevina Italija]] imala pretenzije na čitavu istočnojadransku obalu. [[Datoteka:Dobrinj spomenik crkva Sv Stjepana 010808.jpg|mini|lijevo|Spomenik žrtvama [[Nacizam|nacističkog]] terora nad Dobrinjcima na zvoniku crkve [[Sveti Stjepan Prvomučenik|Svetog Stjepana]].]]
[[Datoteka:Dobrinj spomen ploca zvonik Stipanja 010808.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na zvoniku crkve [[Sveti Stjepan Prvomučenik|Svetog Stjepana]].]]

Suton Austro-Ugarske monarhije ujedno je i demografski vrhunac Dobrinja i istoimene općine. Mjesto Dobrinj je [[1898.]] godine imao 608 stanovnika, [[1931.]] godine 390 stanovnika, a [[1970.]] godine tek 216 stanovnika. Područje općine doseže najveći broj stanovnika [[1910.]] godine, s njih 4 046, a desetak godina poslije 4 033. Od tada broj stanovnika konstantno opada; nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] ([[1948.]] godine) ih je 3 319, a [[1971.]] godine 2 273. Razlog tome su dva svjetska rata, ali i teška ekonomska situacija na otoku koja je tjerala njegove ljude u novi svijet, ponajviše [[Amerika|Ameriku]], ali i u brzorastuće gradove u priobalju ([[Rijeka|Rijeku]], [[Crikvenica|Crikvenicu]]... ) u kojima su mnogi našli posao i izvor prihoda za život.

Vrijeme [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] tj. [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], vrijeme je teškog i oskudnog života i velikih emigracija. Cijeli otok bio je rubni i prilično zaboravljeni dio monarhije. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] otok dolazi u sastav [[SRH|SR Hrvatske]] u okviru [[SFRJ|Jugoslavije]], ali se teško gospodarsko stanje mijenja tek oko [[1980.]] godine otvaranjem [[zračna luka Rijeka|zračne luke Rijeka]] i [[Krčki most|mosta kopno - Krk]] čime je otok izvučen iz prometne izolacije, a što je bio preduvjet za razvoj gospodarstva, poglavito [[Turizam|turizma]] koji je doduše u Dobrinju još i danas nedovoljno razvijen, ali je ipak donio živost i prekinuo gotovo cijelostoljetni odljev stanovništva s otoka i iz Dobrinja.

Iako Dobrinj nikada u svojoj povijesti nije dosegao niti 1 000 stanovnika, od davnine se nazivao "[[grad]]om". Stanovnici okolnih sela rekli bi da idu u "Grad" kad bi išli u Dobrinj. Njegovi stanovnici nazivali su se "gradarima", a stanovnici okolnih sela "vonskarima" tj. "selanima". Sam se Dobrinj dijeli na ''Dolinji'', stariji i ''Gorinji'', noviji grad.

==Gospodarstvo==
Od većih gospodarskih subjekata na području općine djeluje samo [[Građevinarstvo|građevinsko]] poduzeće u Šilu.

Na području općine Dobrinj djeluje 30-etak obrtnika. Ipak, veliki dio mještana radi izvan svoje općine.

Iako ima značajne [[turizam|turističke]] resurse, očuvan okoliš te bogatu kulturno-povijesnu baštinu, općina Dobrinj nema razvijenu turističku ponudu. Najznačajnije turističko odredište je mjesto [[Šilo (Dobrinj)|Šilo]] u kojem se nalazi i sjedište lokalne turističke zajednice. Jedini smještajni kapaciteti su u apartmanima i sobama za iznajmljivanje kojih je osim u Šilu najviše u [[Čižići]]ma, [[Soline (Dobrinj)|Solinama]] i [[Klimno|Klimnu]]. Posljednjih godina raste potražnja i za kućama obnovljenima u primorskom stilu, u unutrašnjosti otoka.

[[Datoteka:Uvala Soline.jpg|mini|[[Uvala Soline]] je veliki, a još uvijek neiskorišteni turistički potencijal, ali i vrlo osjetljivo [[Ekologija|ekološko]] područje]]
Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u [[uvala Soline|uvali Soline]]. Jedan od resursa te uvale je i ljekovito blato na lokalitetu [[Meline]]. Poluotok [[Sulinj]], koji zatvara uvalu Soline, spominje se kao vjerojatno prvo [[golf]] igralište na otoku Krku.

Važan preduvjet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi 20-etak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od [[Krčki most|Krčkog mosta]] koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini [[Omišalj]] nalazi se i [[Zračna luka Rijeka]].

Nekada su veliku gospodarsku važnost imali [[brodogradnja]] te [[ribarstvo]] i poljoprivreda.

Danas još jedini značaj čine [[ovčarstvo]] i [[maslinarstvo]] kao poljoprivredne grane. Veliki problem ovčarima posljednjih desetak godina zadaje alohtona divljač: medvjedi i divlje svinje. [[Medvjed]]i ne žive trajno na otoku Krku nego dolaze prije i nakon zimskog sna preplivavajući [[Vinodolski kanal]]. Ponekad unište čitavo stado ovaca. Krda divljih svinja osim što čine znatne štete u poljoprivredi, predstavljaju opasnost i po ljude koji se kreću šumom, a noću čak i po samim selima.

[[Maslinarstvo]] se u općini Dobrinj nije obnovilo i razvilo kao u nekim drugim općinama na otoku Krku, npr. [[Punat]], [[Krk (grad)|Krk]]. Unatoč subvencioniranju Općine pri kupnji sadnica maslina, broj obnovljenih ili novih stabala maslina još uvijek nije dostigao nekadašnje značenje maslinarstva za ovaj kraj. Najveći problem u obnovi maslinika je velika rascjepkanost posjeda te nerješeni vlasničko-pravni odnosi. Ipak, u [[Polje (Dobrinj)|Polju]] je uređena i radi [[uljara]] za proizvodnju maslinovog ulja - toš.

Nekada intenzivno obrađeno "dobrinjsko polje" koje se pruža od Dobrinja, uz Potok, sve do uvale Soline, danas je gotovo potpuno zapušteno.

==Poznate osobe==
*[[Ive Jelenović]] (iz [[Sveti Vid Dobrinjski|Sv. Vida]])- [[Etnologija|etnolog]], [[filolog]], [[Toponim|toponomastičar]], [[lektor]], [[scenarist]] i koautor prvog [[Dokumentarni film|dokumentarnog filma]] o otoku Krku iz [[1938.]] godine. Osobito zaslužan u očuvanju i promicanju narodne kulture i tradicije, naročito narodne pjesme i plesa.
*[[Ivan Črnčić]] (iz [[Polje (Dobrinj)|Polja]]) [[svećenik]], tajnik [[Krčka biskupija|krčkog biskupa]], ravnatelj znamenitog [[Hrvatski zavod sv. Jeronima|hrvatskog Zavoda sv. Jerolima]] u [[Rim]]u, prvi član JAZU , danas [[HAZU]], s otoka Krka. Pisac, [[Slavistika|slavist]], [[Filologija|filolog]], [[povjesničar]]; u rodnome Polju otvorio drugu redovnu školu u Dobrinjštini. Prvi je priredio čitanje i izdanje [[Darovnica slavnoga Dragoslava|darovnice slavnog Dragoslava]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/10934 Milan Mihaljević, Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava]</ref>
*[[Petar Strčić]] (iz [[Kras (Dobrinj)|Krasa]]) član HAZU, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik, istaknuti hrvatski povjesničar, glavni urednik nekoliko zbornika, autor više pretežno povijesnih knjiga, predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu, [[Čakavski sabor|Čakavskoga sabora]], sveučilišni profesor.
*[[Dinko Sučić]] (iz Dobrinja) [[liječnik]], profesor [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], [[znanstvenik]] i stručnjak za internu medicinu, jedan od prvih stručnjaka za [[Leukemija|leukemiju]].
*Fra [[Bonaventura Duda]], krštenjem Roko,(iz Krasa), [[Franjevci|franjevac]], bibličar, sveučilišni profesor, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik.<ref>[http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285E2863285A28582859285828632897289C289728632863285D2858285928582860285928632863286328582863H Dnevne novine "Novi list", Bonaventura Duda obilježio jubilej u Krasu]</ref>
*[[Vinko Fulgencije Fugošić]] (iz [[Gostinjac|Gostinjca]]) bio je akademski slikar, povjesničar umjetnosti, restaurator i putopisac; osim u [[krčka biskupija|krčkoj biskupiji]], istaknuo se i na obnovi [[vatikan]]skih umjetnina.
*[[Branko Turčić]] (iz [[Čižići|Čižića]]) je umirovljeni [[novinar]], književnik, jedini pisac na [[Čokavica|čokavici]]

==Spomenici i znamenitosti==
[[Datoteka:Sv.vid '05..JPG|mini|Crkva Svetog Vida iz 1100. g.]]

===Crkvica Svetog Vida===
[[Sveti Vid Dobrinjski|Crkvica Sv. Vida]] koja datira iz [[1100.]] godine koja se spominje u listini slavnoga Dragoslava. U toj listini se po porvi put spominje ime Dobrinj i ''"''Put ki gre za Verbnik''".

===Crkva Sv. Stjepana===
[[Datoteka:Dobrinj Crkva 1 010808.jpg|mini|lijevo|Župna [[crkva]] svetog Stjepana u Dobrinju.]]
Župna crkva [[Sveti Stjepan Prvomučenik|Sv. Stjepana]] prvi put se spominje u darovnici "Slavnog Dragoslava" [[1100.]] godine. Prema [[Glagoljica|glagoljskom]] natpisu proširena je [[1510.]] g. Prevladavaju elementi [[barok]]a i djelom kasne [[gotika|gotike]]. Početno [[Brod (arhitektura)|jednobrodna]], župna je crkva u [[18. stoljeće|XVIII. st.]] postala [[Brod (arhitektura)|trobrodna]] spajanjem niza pobočnih [[kapela]] koje su kroz stoljeća dozidavane [[Brod (arhitektura)|jednobrodnoj]] [[Crkva|crkvi]]. Nad njezinim ulazom prostire se nadstrešnica jedinstvenog naziva "cergan", a s tog mjesta puca pogled na velik dio [[Kvarner]]a. Uz crkvu je postojao i zvonik, ali ga je [[1720.]] godine srušio grom pa je sagrađen novi, ne više na istom mjestu nego na obližnjem starom groblju odakle i danas dominira čitavim krajem. I ovaj je zvonik pretrpio razaranje, od strane Nijemaca tijekom okupacije [[1944.]] godine, ali je nakon rata obnovljen.
[[Datoteka:Dobrinj zvonik crkva Sv Stjepana 010808.jpg|mini|Zvonik crkve [[Sveti Stjepan Prvomučenik|Svetog Stjepana]].]]

===Etnografski muzej kraj Place===

===Etnografska zbirka otoka Krka===
[[Etnografija|Etnografska]] zbirka otoka Krka marljivo je sakupljana zbirka obitelji Barbalić

===Galerija Infeld===
Jedan od najvećih kolekcionara umjetnina na svijetu, Peter Infeld iz [[Beč]]a, kupio je i dao obnoviti staru, veliku kuću u samom središtu Dobrinja, na Placi, u kojoj se, na više od 400 m<sup>2</sup>, održavaju izložbe poznatih umjetnika.

===Muzej sa sakralnom zbirkom===
[[Datoteka:Crkva Dobrinj kolovoz.jpg|mini|[[Crkva]] Svete Trojice (pučki [[Sveti Antun Padovanski|Svetog Antuna]], spominje se prvi puta [[1480.]] godine).]]
[[Muzej]] sa sakralnom zbirkom nalazi se ponad place kraj crkve [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antona]].

===Špilja Biserujka===
[[Datoteka:Dripstone column in Biserujka Cave, Dobrinj, Island of Krk.jpg|mini|Špilja [[Biserujka]] — dvostruki [[stalagnat]] (stup).]]
[[Špilja]] [[Biserujka]] se nalazi se nekoliko kilometara sjeverno od Dobrinja, kraj sela [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]]. Iako je duga tek malo više od 100 metara, vrlo je interesantna i bogata [[stalaktit]]ima i [[stalagmit]]ima te je, kao dio [[Turizam|turističke ponude]] otoka [[Krk]]a, danas jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.

==Obrazovanje==
Prvu [[Škola|školu]] u Dobrinju otvorio je [[Antun Kirinčić]] [[1841.]] godine u privatnoj kući. To je bio početak školstva u Dobrinju. Dugi niz godina u "Gradu" je postojala samo četverogodišnja škola pa su učenici nakon 4. razreda osnovne škole, bili prisiljeni školovanje nastaviti u susjednom [[Vrbnik]]u ili [[Malinska|Malinskoj]]. Tako je bilo sve do izgradnje nove, moderne škole [[2007.]] godine čime je školstvo Dobrinja i cijele [[Općina|općine]] dobilo najbolje materijalne uvjete za daljnji razvoj.
[[File:Nova osnovna škola u Dobrinju.jpg|mini|Nova osnovna škola izgrađena na lokalitetu Zviranj između Dobrinja i [[Sveti Vid Dobrinjski|Svetog Vida]] 2007. g.]]

==Govor==
U svim naseljima na području općine Dobrinj govori se posebnim oblikom [[Čakavsko narječje|čakavskog narječja]] koje neki nazivaju i "čokavicom". Na nekim mjestima gdje većina čakavskih i štokavskih govora ima glas ''a', pojavljuje se glas ''o''. Tako npr. dobrinjska sela [[Gostinjac]], [[Žestilac]], [[Rasopasno]] domicilno stanovništvo naziva ''Gostinj'''o'''c'', ''Žestil'''o'''c'', ''R'''o'''sopasno''.

Razlog je zamjena kratkog starohrvatskog [[jer|poluglas]]a glasom ''o''<ref>Hozjan, Snježana: [http://hrcak.srce.hr/file/103998 FONOLOŠKI PRIKAZ MJESNOGA GOVORA KRASA (reprezentanta dobrinjskoga govornog tipa)], Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.16 No.1. lipnja 1990..</ref>:

* ''čo'' < ''čə''
* ''zomi'' < ''vəzəmi'' "uzmi"
* ''petok'' < ''petək''

U riječima s nekada dugim poluglasom pojavljuje se ''a'': ''stablo'', ''dan'' (ali: ''donos'' "danas"). Sličan odnos postoji i u [[Omišalj|Omišlju]], ali tamo kratki poluglas daje ''e''.<ref>Vermeer, Willem: [http://www.hum2.leidenuniv.nl/pdf/S&R/publicaties/vermeer_1984b_Opozicija_Omisalj.pdf Opozicija tipa “živo/neživo” u množini u jednom čakavskom sistemu (Omišalj)]</ref> Slične razlike se pojavlju i u kajkavskim govorima u [[Prigorje|Prigorju]] i u govorima većeg dijela [[Slovenija|Slovenije]].

==Kultura==
*Kroz [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] povijest, Dobrinj je bio jedno od najsnažnijih središta [[Glagoljica|glagoljaštva]] u Hrvatskoj.
*Kulturno - umjetničko društvo "Ive Jelenović" u okviru kojega djeluju mješoviti pjevački [[zbor]] "Zvon" te folklorne grupe
*Kulturno društvo "Dobrinj"
*[[Karneval]]ske udruge "Optimisti" i "Kataroška"

== Šport ==
*[[Sport]]sko-[[ribolov]]no društvo "Čikavica" iz Šila
*Sportsko-ribolovno društvo "Vela sten" iz Čižića
* L.D.ˇ"Fazan" Dobrinj

==Izvori==
{{izvori}}
*[http://www.geografija.hr/clanci/763/opcina-dobrinj-na-krku-moze-li-se-razviti-turizam-u-uvjetima-otocne-periferije o Dobrinjštini]

==Literatura==
*Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
*''Krčki zbornik 35'', ''Zbornik o Dobrinjštini'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996.
*Lešić, Denis: ''Otok Krk: vodič u riječi i slici'', 2003.

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Dobrinj}}
* [http://www.dobrinj.com/ Službene stranica Općine Dobrinj]
* [http://www.tzo-dobrinj.hr/ Službene stranice Turističke zajednice Općine Dobrinj]
* [http://www.kataroska.hr/ Službene stranice Karnevalske udruge "Kataroška"]
* [https://web.archive.org/web/20100505072540/http://ineco.posluh.hr/pgz/dobrinj/sela.htm sela Dobrinjštine]
{{Dobrinj}}
{{GiO PGŽ}}

[[Kategorija:Krk]]
[[Kategorija:Općine u Primorsko-goranskoj županiji]]

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:46
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Općina~~ \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Dobrinj\|		ime = Dobrinj\|
	županija = [[Primorsko-goranska županija\|Primorsko-goranska]] \|		županija = [[Primorsko-goranska županija\|Primorsko-goranska]] \|

Dobrinj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 23:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dobrinj'''-->~~{{Općina \|		{{Općina \|
	ime = Dobrinj\|		ime = Dobrinj\|
	županija = [[Primorsko-goranska županija\|Primorsko-goranska]] \|		županija = [[Primorsko-goranska županija\|Primorsko-goranska]] \|

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 19:23
Redak 200:		Redak 200:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Dobrinj}}~~
	* [http://www.dobrinj.com/ Službene stranica Općine Dobrinj]		* [http://www.dobrinj.com/ Službene stranica Općine Dobrinj]
	* [http://www.tzo-dobrinj.hr/ Službene stranice Turističke zajednice Općine Dobrinj]		* [http://www.tzo-dobrinj.hr/ Službene stranice Turističke zajednice Općine Dobrinj]