Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T02:32:46Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:32
Redak 60:		Redak 60:
	* [https://web.archive.org/web/20041229171509/http://www.croatica.net/hr/magazin/upoznajmohrvatsku/default.asp?id=5&arhiva=true Hrvatski turistički magazin - Dobra]		* [https://web.archive.org/web/20041229171509/http://www.croatica.net/hr/magazin/upoznajmohrvatsku/default.asp?id=5&arhiva=true Hrvatski turistički magazin - Dobra]

	~~{{commons\|Category:Dobra (Kupa)}}~~
	{{Hidrografija Hrvatske}}		{{Hidrografija Hrvatske}}
	[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]		[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]

WikiSysop: bnz

2022-04-13T23:16:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 23:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dobra'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir rijeka		{{Infookvir rijeka
	\| ime = Dobra		\| ime = Dobra

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T03:46:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Infookvir rijeka
| ime = Dobra
| slika = Dobra 15.jpg
| slika_opis = Donja Dobra
| Duljina = 107,9
| Nadmorska visina izvora = 700
| Prosječni istjek = 31
| Površina porječja = 900
| Izvor = Gornja Dobra, [[Skrad]], [[Gorski Kotar]], [[Hrvatska]]
| Ušće = [[Gornje Pokupje]] kod [[Karlovac|Karlovca]] {{coord|45|32|59|N|15|31|24|E|format=dms|display=inline,title}} 112 m n.v.
| Tip ušća =
| Pritoke = [[Kamačnik]], [[Vitunjčica]], [[Bistrac]]
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/H|HRV}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Vrbovsko]], [[Ogulin]], [[Karlovac]]
| Sliv = [[Crnomorski sliv|crnomorski]]
| Ulijeva se u = rijeku [[Kupa|Kupu]]
| Plovna od - do = nije plovna
}}
[[Datoteka:Dobra 14.jpg|300px|mini|desno|Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra je izuzetno poznata po svojim brzacima na kojima se vozi [[rafting]] i poznata je po mnoštvu raznih riba: [[pastrva]], [[lipljan]]a.]]
[[Datoteka:Dobra 11.jpg|300px|mini|desno|Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra.]]
[[Datoteka:Dobra 12.jpg|300px|mini|desno|Rijeka Dobra ima još jednu rijetkost - dva [[mlin]]a, od kojih i danas još jedan radi.]]
[[Datoteka:Dobra 13.jpg|300px|mini|desno|Dobra kod Ogulina]]
'''Dobra''' je [[hrvatska]] rijeka [[ponornica]]. Izvire iz dva izvora: kod Bukova vrha i kod [[Skrad]]a (selo Gornja Dobra kraj stare ceste Zagreb - Rijeka). Duljine je 107,9 km<ref name="dzs">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/tabele/01_042_tab.pdf Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske]</ref> i [[Porječje|porječja]] površine 900 km²<ref name="dzs"/>. Dobra se sastoji od tri svojstvena dijela toka. Od izvora do [[Đulin ponor|Đulinog ponora]] u [[Ogulin]]u, ima naziv '''Gornja Dobra''' ili '''Ogulinska Dobra''', te duljinu od 51,2 [[kilometar|kilometra]]. Nakon poniranja prolazi podzemljem kroz [[Špilja|špiljski]] sustav Đula - Medvedica (najveći špiljski sustav u Hrvatskoj, dugačak preko 16 kilometara), te ponovno izvire kraj sela Gojak, po kojem se nekad naziva i '''Gojačka Dobra''', te se koristi za [[Hidroelektrana Gojak|Hidroelektranu Gojak]]. Nakon HE Gojak naziva se uglavnom '''Donja Dobra'''. Nakon 52,1 kilometra toka utječe u [[Kupa|Kupu]] uzvodno od [[Karlovac|Karlovca]]. Ukupna duljina rijeke Dobre je 107,9 [[kilometar]]a.

Rijeka Dobra bogata je [[Ihtiologija|ihtio]] i [[Ornitologija|ornitofaunom]]. Gornja i Donja rijeka Dobra obiluju ribljim vrstama: [[Potočna pastrva|potočna]] i [[kalifornijska pastrva]], [[lipljan]], [[Klen (riba)|klen]], [[Mrena (riba)|mrena]], [[uklija]], [[šaran]] i [[linjak]] u Gornjoj Dobri, a Donja Dobra je jedna od rijetkih hrvatskih rijeka u kojoj se može naći i [[Mladica (riba)|mladica]], ali i [[štuka]], [[Klen (riba)|klen]], [[plotica]] i [[Mrena (riba)|mrena]]. Dobra ima dvije [[vodenice]] koje su još uvijek u funkciji, na njoj se nalazi [[Hidroelektrana Gojak]] koja je u funkciji, i [[Hidroelektrana Lešće]] je puštena u pogon godine 2010. [[Pritok]]a je rijeke [[Kupa|Kupe]]. <ref> [http://www.huchen-angler.com/rijeka_dobra] "Rijeka Dobra - lipljanski dio", www.huchen-angler.com, 2012.</ref>

==Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra==
'''Gornja Dobra''' ili '''Ogulinska Dobra''' je tipična bujična [[voda]] s naglim i velikim promjenama [[volumni protok|protoka]], a prosječni pad je 1,4%. Kod [[Vrbovsko]]g se priključuje mala rijeka [[Kamačnik]]. Do 1957. Dobra je ponirala u [[Đulin ponor|Đulinom ponoru]], jedinstvenom spomeniku prirode u samom gradu Ogulinu. Izradnjom [[Hidroelektrana Gojak|Hidroelektrane Gojak]], rijeka Gornja Dobra (1,5 kilometar uzvodno od Đulinog ponora) prelivnom je [[brana|branom]] skrenuta u sistem koji napaja turbine HE Gojak i stvoreno je [[umjetno jezero]] [[Bukovnik]]. Od brane do Đulinog ponora korito je ispunjeno vodom koja se povremeno za visokih kiša slijeva preko brane. U Gornjoj Dobri možemo pronaći sljedeće riblje vrste: [[potočna pastrva]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Salmo trutta''), [[kalifornijska pastrva]] (''Oncorhynchus mykiss''), [[lipljan]] (''Thymallus thymallus''), [[Uklija|dvoprugasta uklija]] (''Alburnoides bipunctatus''), [[klen]] (''Squalius cephalus''), [[peš]] (''Cottus gobio'') i [[pijor]] (''Phoxinus phoxinus''). <ref> [http://www.srd-ogulin.hr/vode/rijeka-dobra] "Rijeka Dobra", Športsko ribolovno društvo Ogulin, www.srd-ogulin.hr, 2012., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#Športsko ribolovno društvo Ogulin|Športsko ribolovno društvo Ogulin]].</ref>

===Umjetno jezero Bukovnik===
[[Bukovnik]] je [[umjetno jezero]] koje se nalazi na rijeci [[Dobra|Dobri]] (Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra), nešto prije nego što ponire u [[Đulin ponor|Đulinom ponoru]]. Naime, negdje oko jedan [[kilometar]] udaljeno od centra [[Ogulin]]a na rijeci Dobri je podignuta [[brana]], te je na taj način stvoreno još jedno umjetno jezero. Iz tog jezera se [[kanal]]ima dugima i do 30 kilometara voda odvodi do [[Hidroelektrana Gojak|Hidroelektrane Gojak]], gdje pomoću nje dobivamo [[električna energija|električnu energiju]]. Na jezeru Bukovnik je dozvoljen [[ribolov]] je tokom cijele godine uz poštivanje lovostaja za pojedine vrste ribe: kalifornijska [[pastrva]], [[šaran]], [[linjak]] i [[amur]]. <ref> [http://www.ogulin.hr/turizam/ponuda/rijeke-i-jezera] "Jezero Bukovnik", www.ogulin.hr, 2012., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#Grad Ogulin|Grad Ogulin]].</ref>

===Špiljski sustav Đulin ponor - Medvedica===
[[Đulin ponor]] i [[špilja]] Medvedica su povezani u jedan podzemni špiljski sustav s ukupnom vodoravnom duljinom kanala 16 396 [[metar]]a. Ulazni dijelovi ovog sustava (Đula, Medvedica, Badanj) poznati su još od davnina. Prva istraživanja izveli su [[Josip Poljak]] (1926.) i [[Mirko Malez]] (1956. - 1957.). Detaljna istraživanja ovog špiljskog sustava organizirao je Marijan Čepelak i [[Speleologija|Speleološki]] odsjek PDS Velebit ([[Zagreb]]) od 1984. do 1987. Visinska razlika između najviše i najniže točke je 83,5 metara. Prosječna [[temperatura]] u špiljskom sustavu Đula-Medvedica je 9 [[Celzijev stupanj|ºC]]. Špiljski sustav je podijeljen u 3 glavna dijela. Prvi dio čini labirint kanala između Đulinog ponora i ulaznih dijelova špilje Medvedice. Ulaz u Medvedicu je 310 metara daleko od ulaza u Đulin ponor. Tijekom perioda niskog [[vodostaj]]a, ovo je suhi dio špilje. Ovaj dio špiljskog sustava je neka vrsta filtera rijeke Dobre i glavni uzrok [[poplava]]. U drugom dijelu nazvanom Velika pletenica nalazi se glavni kanal u smjeru sjevera. To je najizduženiji dio špilje s nekoliko [[vodopad]]a i [[jezero|jezera]], ali i dio koji je poprilično onečišćen. Treći dio špiljskog sustava čini nekoliko velikih kanala koji čine jaki vodeni tok u smjeru jugozapad - sjeveroistok. Za razliku od prva dva dijela, u ovom dijelu nisu uočena jača zagađenja i voda je dosta čista.

Budući da se radi o aktivnom objektu s vodenim tokovima, špiljski ukrasi nisu mnogobrojni. Dosta su česti [[erozija|erozivni]] oblici poput vrtložnih formi. Nivo vode se često vrlo brzo diže kao posljedica jakih [[kiša]] ili topljenja [[snijeg]]a. Dok je voda visoka (kada se ispušta voda iz [[Hidroelektrana Gojak|Hidroelektrane Gojak]]), veći dio špilje je potpuno potopljen vodom. Najistočniji dio špilje završava sifonom te ukazuje na to da dio vodenih tokova podzemne rijeke Dobre teče prema izvoru [[Bistrac]]. Glavni smjer kanala i vodenih tokova u špilji Medvedici je u pravcu sjevera, u istom smjeru kao i Gojačka Dobra. Najjači vodeni tok u trećem dijelu špilje dolazi iz smjera ponora površinske Dobre u Okruglici i Hreljinu.

==Gojačka Dobra==
Prolazeći uz tunel Hidroelektrane Gojak koji joj glavninu vode s vodama [[Zagorska Mrežnica|Zagorske Mrežnice]] akumulira u umjetnom jezeru [[Bukovnik]], nakon probijanja višekilometarskim podzemljem od Đulina ponora, Dobra provire iz špilje kod sela Gojaka i dobiva naziv '''Gojačka Dobra'''. Velik [[tunel]] istoimene hidroelektrane mukotrpno su izgradili politički zatvorenici, zapravo neistomišljenici [[Tito]]vog socijalizma. Nekoliko stotina metara od izlaza iz toga drugoga izvora Dobru upravo presijeca potok [[Bistrac]], tako da je ona ovdje uska samo nekoliko metara. Na to poznato mjesto zvano Sastavci rado su godinama dolazili ribari na lov velikih [[lipljan]]a kojih je bilo u Bistracu i odakle počinje lov [[glavatica]].

Iznad mosta lijevo na uzvisini smjestilo se selo Trošmarija koje je fonetizirano njemačko ime Marija Trost, u kojem je sagrađeno manje svetište [[Marija (majka Isusova)|Majke Božje]] Lurdske, uz crkvu iz 18. stoljeća koja je pak sagrađena 300 metara blizu mjesta starog svetišta koje su Turci spalili u 15. stoljeću. Tu se spaja s Dobrom drugi jači potok Ribnjak.

===Hidroelektrana Gojak===
[[Hidroelektrana Gojak]] ili '''HE Gojak''' je protočna (točnije akumulacijsko/protočna) [[hidroelektrana]] koja ima [[brana|brane]] na rijekama [[Dobra|Ogulinskoj Dobri]] i [[Zagorska Mrežnica|Zagorskoj Mrežnici]], a strojarnicu na Gojačkoj Dobri. Prema planovima na rijeci Dobri bi trebalo biti 5 hidroelektrana, a uz HE Gojak je 2010. puštena u rad i [[Hidroelektrana Lešće|HE Lešće]]. Ukupna instalirana [[snaga]] HE Gojak je 55,5 [[vat|MW]] (3 [[Francisova turbina|Francisove turbine]] x 18,5 MW iz 1959. i obnovljene 2006.). Raspoloživi konstruktivni pad vode je 118 [[metar]]a. Ukupni instalirani [[volumni protok]] je 57 [[Kubni metar u sekundi|m3/s]] (3 x 19 m3/s). Srednja godišnja proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je 191 [[vatsat|GWh]], dok je masimalna proizvodnja bila 280 GWh (2010.). HE Gojak je puštena u pogon 1959. <ref> [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/gojak.aspx] "HE Gojak", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.</ref> <ref> [http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/162.pdf] "HEP Vjesnik 162/163", www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik.aspx, 2004., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik|HEP Vjesnik]].</ref>

==Donja Dobra==
Nakon izlaza iz HE Gojak, od voda Gornje Dobre i Zagorske Mrežnice (akumulirane u jezeru [[Sabljaci]] cijevima usmjerena na [[hidroelektrana|hidroelektranu]]), stvara se '''Donja Dobra'''. Protiče surovim krajem, nepristupačnih obala, visokih strmih litica i jedinstvene ljepote. Nizvodno od mosta u mjestu Trošmarija, nastavlja se teško pristupačni [[klanac]] dug oko 13 kilometara, s 15 manjih ili većih [[slap]]ova i brzaka. Rijeka je široka od 15 do 25 metara, kod srednjeg [[vodostaj]]a do 4 metra dubine. Dno je izrazito neravno i nepravilno, s naglim izdignućima, kanalima i rupama. Razlog tome je [[Tektonika ploča|tektonski rasjed]] koji se prostire cijelim koritom. Nažalost, izgradnjom nove [[Hidroelektrana Lešće|Hidroelektrane Lešće]] na rijeci Donjoj Dobri, veliki dio ove ljepote poplavljen je i uništen te je stvoreno [[umjetno jezero]] HE Lešće.

Prije izgradnje HE Lešće, u Donjoj Dobri mogle su se naći sljedeće vrste ribe: [[plotica]] (''Rutilus pigus''), [[mrena]] (''Barbus barbus''), [[klen]] (''Squalius cephalus''), [[podust]] (''Chondrostoma nasus''), [[mladica]] (''Hucho hucho''), [[štuka]] (''Exos lucius''), dvoprugasta [[uklija]] (''Alburnoides bipunctatus''), [[peš]] (''Cottus gobio''), [[potočna pastrva]] (''Salmo Trutta'') i [[lipljan]] (''Thymallus thymallus''). Donja Dobra bila je jedina Hrvatska rijeka u kojoj obitava mladica - glavatica (''Hucho Hucho''). Taj najveći salmonid, dunavski losos, najcjenjenija je i najatraktivnija vrsta. Njezino obitavalište i zona mrijesta bilo je od Gojaka nizvodno do Lešća, na duljini od oko 15 km riječnog toka.

===Hidroelektrana Lešće===
[[Hidroelektrana Lešće]] ili '''HE Lešće''' je prva [[hidroelektrana]] izgrađena u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od kada je Hrvatska postala samostalna država. Planovi za njenu gradnju su postojali još od 1980-tih godina, a po njima je Lešće trebala biti druga od 5 planiranih hidroelektrana na rijeci [[Dobra|Dobri]] (prva je [[Hidroelektrana Gojak]] izgrađena još 1959.). Prema studiji ''Elektroprojekta d.o.o.'' iz 1995. procijenjeno je da bi cijela izgradnja hidroelektrane trebala koštati oko 90 milijuna [[američki dolar|američkih dolara]], što je na kraju i bila cijena glavnog dijela izgradnje projekta (oko 440 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]]). Ukupna investicija je na kraju ipak narasla do astronomskih 700 milijuna kuna pri puštanju u probni pogon u rujnu 2010. <ref> [http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] "Hidroelektrana Lešće", www.obnovljivi.com, 2010., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#Obnovljivi.com|Obnovljivi.com]].</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20041229171509/http://www.croatica.net/hr/magazin/upoznajmohrvatsku/default.asp?id=5&arhiva=true Hrvatski turistički magazin - Dobra]

{{commons|Category:Dobra (Kupa)}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Porječje Kupe]]
[[Kategorija:Ponornice]]
[[Kategorija:Porječje Dobre| ]]

Dobra - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica