Doboj - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:38, 29. ožujak 2026.

2026-03-29T00:38:37Z

←Starija inačica		Inačica od 29. ožujak 2026. u 00:38
Redak 277:		Redak 277:
	Za vrijeme oslobađanja [[Zaposjedanje BiH 1878.\|Bosne i Hercegovine]] [[1878.]] godine od Turaka, poslije neuspjeha kod [[Donja Tuzla\|Donje Tuzle]], austrijska [[20. divizija]] generala Saparija ([[László Szapáry]]), koja je nastupala od [[Bosanski Šamac\|Šamca]] preko [[Gračanica\|Gračanice]] prema [[Zvornik]]u odbačena je od 5000-6000 ustanika pod komandom [[Mehmed Vehbi Šemsekadić\|Mehmeda Vehbi Šemsekadića]] na položaje oko Doboja. Od [[14. kolovoza]] do [[6. rujna]], [[20. divizija]] je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski [[13. korpus]] bio odsječen i izoliran u Bosni. Njoj je u pomoć pristigla [[4. divizija]] i u borbama [[4. rujna\|4.]]-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do [[Tešanj\|Tešnja]], u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.		Za vrijeme oslobađanja [[Zaposjedanje BiH 1878.\|Bosne i Hercegovine]] [[1878.]] godine od Turaka, poslije neuspjeha kod [[Donja Tuzla\|Donje Tuzle]], austrijska [[20. divizija]] generala Saparija ([[László Szapáry]]), koja je nastupala od [[Bosanski Šamac\|Šamca]] preko [[Gračanica\|Gračanice]] prema [[Zvornik]]u odbačena je od 5000-6000 ustanika pod komandom [[Mehmed Vehbi Šemsekadić\|Mehmeda Vehbi Šemsekadića]] na položaje oko Doboja. Od [[14. kolovoza]] do [[6. rujna]], [[20. divizija]] je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski [[13. korpus]] bio odsječen i izoliran u Bosni. Njoj je u pomoć pristigla [[4. divizija]] i u borbama [[4. rujna\|4.]]-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do [[Tešanj\|Tešnja]], u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.

	Katoličko bogoslužje se od 1879. obavljalo u austro-ugarskoj vojničkoj baraci. Nadbiskup Josip Stadler je uvidio demografska i gospodarstvena kretanja u kojima je Doboj rastao kao središte ovog kraja, te se nametnulo pitanje gradnje crkve, jer su katolici dobojskog kraja odlazili u obližnju župu Sivšu, kojoj je dobojski kraj dotad pripadao. 1. rujna 1896. je osnovana rimokatolička župa sv. Kristine, djevice i mučenice, prigodom česa su iskopani temelji za župnu kuću i crkvu na pola puta između tadašnjeg Doboja i Usore, te nabavljeno 660 kg teško zvono. Župa je imala 1900 katolika. Od osnivanja u župi su djelovala katolička i hrvatska društva. 1910. je podignuta i posvećena katolička [[crkva Presvetog Srca Isusova u Doboju\|crkva Presvetog Srca Isusova]].<ref name=podcj/> Austro-ugarske postrojbe su odnijele drugo crkveno zvono jer im je nedostajalo kovina. Novo zvono nabavili su 1926. godine. Od 1935. župa je posvećena Presvetome Srcu Isusovom.<ref name=instIstori>[https://www.instagram.com/p/DO5sGZJDBOp/ ''Doboj - Crkva Presveto Srce Isusovo'']. Istorija na dlanu na Instagramu. 22. rujna 2025.</ref>		[[Datoteka:Doboj - Rimokatolička.crkva.JPG\|mini\|lijevo\|250px\|Rimokatolička crkva Presvetog Srca Isusova.]]
			Katoličko bogoslužje se od 1879. obavljalo u austro-ugarskoj vojničkoj baraci. Nadbiskup Josip Stadler je uvidio demografska i gospodarstvena kretanja u kojima je Doboj rastao kao središte ovog kraja, te se nametnulo pitanje gradnje crkve, jer su katolici dobojskog kraja odlazili u obližnju župu Sivšu, kojoj je dobojski kraj dotad pripadao. 1. rujna 1896. je osnovana rimokatolička župa sv. Kristine, djevice i mučenice, prigodom česa su iskopani temelji za župnu kuću i crkvu na pola puta između tadašnjeg Doboja i Usore, te nabavljeno 660 kg teško zvono. Župa je imala 1900 katolika. Od osnivanja u župi su djelovala katolička i hrvatska društva. 1910. je podignuta i posvećena katolička [[crkva Presvetog Srca Isusova u Doboju\|crkva Presvetog Srca Isusova]].<ref name=podcj/> Austro-ugarske postrojbe su odnijele drugo crkveno zvono jer im je nedostajalo kovina. Novo zvono nabavili su 1926. godine. Od 1935. župa je posvećena Presvetome Srcu Isusovom.<ref name=instIstori>[https://www.instagram.com/p/DO5sGZJDBOp/ ''Doboj - Crkva Presveto Srce Isusovo'']. Istorija na dlanu na Instagramu. 22. rujna 2025. Pristupljeno 28. ožujka 2026.</ref>

	Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Austro-Ugarska]] je u Doboju organizirala prihvatni [[sabirni logor Doboj\|sabirni logor]] u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore [[sabirni logor Arad\|Arad]] i [[sabirni logor Sopranjsk\|Sopranjsk]]. Kroz logor je prošlo oko 45.000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.		Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Austro-Ugarska]] je u Doboju organizirala prihvatni [[sabirni logor Doboj\|sabirni logor]] u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore [[sabirni logor Arad\|Arad]] i [[sabirni logor Sopranjsk\|Sopranjsk]]. Kroz logor je prošlo oko 45.000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.
Redak 294:		Redak 295:

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==
	*~~Saobraćajni~~ fakultet		* Prometni fakultet
	*"Slobomir P ~~Univerzitet~~": Fakultet za ekonomiju i menadžment, Pravni fakultet, Filološki fakultet / odsjek engleski jezik, Fakultet za ~~informacione~~ tehnologije, Fakultet za grafiku i dizajn, ~~Poreska~~ akademija		*Sveučilište "Slobomir P" iz Banje Luke: Fakultet za ekonomiju i menadžment, Pravni fakultet, Filološki fakultet / odsjek engleski jezik, Fakultet za informacijske tehnologije, Fakultet za grafiku i dizajn, Porezna akademija
	*Viša tehnička škola		*Viša tehnička škola
	*Visoka medicinska škola zdravstva		*Visoka medicinska škola zdravstva

Suradnik10 u (test) 00:35, 29. ožujak 2026.

2026-03-29T00:35:33Z

←Starija inačica		Inačica od 29. ožujak 2026. u 00:35
Redak 268:		Redak 268:
	== Povijest ==		== Povijest ==

	Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz [[kameno doba\|kamenog doba]] ([[paleolit]]a), nađeni su na ušću Usore u Bosnu. ~~Također su pronađeni~~ i ~~tragovi [[rimski imperij\|rimskih]] i [[iliri\|ilirskih]] utvrđenja u bližoj okolini. Grad je nastao oko [[Dobojska tvrđava\|tvrđave]] za koju se pretpostavlja da~~ je ~~sagrađena u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]]~~ na ~~[[paleovulkan]]skoj kupi. Početkom srpnja [[1415.]]~~, ~~kada se Doboj prvi put spominje u pisanim dokumentima~~, ~~su [[Osmansko Carstvo\|Osmanlije]]~~, ~~uz pomoć slabijih bosanskih snaga potukli [[Ugarska\|ugarsku]] vojsku koju je kralj [[Sigismund]] poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni utjecaj u tim krajevima~~ i ~~onemogućio turske pljačkaške upade~~ u [~~[Hrvatska\|Hrvatsku]] i [[Dalmacija\|Dalmaciju]~~]. ~~Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog utjecaja u srednjovjekovnoj [[Bosna\|Bosni]]~~. ~~Osmanlije su osvojili Doboj [[1503~~.~~]] godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do [[1835~~.]]		Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz [[kameno doba\|kamenog doba]] ([[paleolit]]a), nađeni su na ušću Usore u Bosnu. U Doboju i okolici je više arheoloških nalazišta iz prapovijesti: na Ciganištu i Plastu kod Brestova, Gradini kod Kožuha, Danilovića brdu i Gredi kod Podnovlja, Đukića visu kod Božinaca, Krčevinama kod Ševarlija, Matića glavici kod Dragalovaca, Kušumu kod Karuša, Grdnoj njivi kod Paležnice, Barama kod Grabovice, Visu kod Modrana, Lipcu, Močilima, Ritešiću i Grapskoj te u samom gradu.<ref name=podcj>Milo Jukić: [https://bljesak.info/magazin/putujte-s-nama/doboj-podcjenjeni-biser-balkana/450198 ''Doboj, podcjenjeni biser Balkana '']. Bljesak.info. 29. ožujka 2024. Pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref>

	~~Kada je poslije~~ [[~~bitka kod Sente~~\|~~bitke kod Sente~~]] ~~princ~~ [[~~Eugen Savojski~~]] [[~~prodor Eugena Savojskog u Bosnu~~\|~~prodro~~]] u ~~Bosnu s oko 6500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe~~ [[16. ~~listopada~~]] [[~~1697~~.]] U [[~~Austrijsko-turski rat~~\|~~austrijsko-turskom ratu~~]], [[~~1716.~~]] – [[~~1718.~~]]~~, poslije pada~~ [[~~Bosanski Brod~~\|~~Broda~~]], [[~~Derventa~~\|~~Dervente~~]] i [[~~Bosanska Gradiška~~\|~~Gradiške~~]]~~, Austrijanci~~ su ~~uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom~~ [[18. ~~stoljeće\|18. stoljeća~~]], ~~Turci su osnovali dobojsku kapetaniju koja je obuhvaćala grad i okolinu a pripadala je~~ [[~~Tešanjski kadiluk\|Tešanjskom kadiluku~~]].		Također su pronađeni i tragovi [[rimski imperij\|rimskih]] i [[iliri\|ilirskih]] utvrđenja u bližoj okolini. Grad je nastao oko [[Dobojska tvrđava\|tvrđave]] za koju se pretpostavlja da je sagrađena u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] na [[paleovulkan]]skoj kupi. Početkom srpnja [[1415.]], kada se Doboj prvi put spominje u pisanim dokumentima, su [[Osmansko Carstvo\|Osmanlije]], uz pomoć slabijih bosanskih snaga potukli [[Ugarska\|ugarsku]] vojsku koju je kralj [[Sigismund]] poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni utjecaj u tim krajevima i onemogućio turske pljačkaške upade u [[Hrvatska\|Hrvatsku]] i [[Dalmacija\|Dalmaciju]]. Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog utjecaja u srednjovjekovnoj [[Bosna\|Bosni]]. Osmanlije su osvojili Doboj [[1503.]] godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do [[1835.]]

	Za vrijeme oslobađanja [[Zaposjedanje BiH 1878.\|Bosne i Hercegovine]] [[1878.]] godine od Turaka, poslije neuspjeha kod [[Donja Tuzla\|Donje Tuzle]], austrijska 20. divizija generala Saparija ([[László Szapáry]]), koja je nastupala od [[Bosanski Šamac\|Šamca]] preko [[Gračanica\|Gračanice]] prema [[Zvornik]]u odbačena je od 5000-6000 ustanika pod komandom [[Mehmed Vehbi Šemsekadić\|Mehmeda Vehbi Šemsekadića]] na položaje oko Doboja. Od [[14. kolovoza]] do [[6. rujna]], [[20. divizija]] je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski [[13. korpus]] bio odsječen i izoliran u Bosni. Njoj je u pomoć pristigla 4. divizija i u borbama [[4. rujna\|4.]]-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do [[Tešanj\|Tešnja]], u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.		Kada je poslije [[bitka kod Sente\|bitke kod Sente]] princ [[Eugen Savojski]] [[prodor Eugena Savojskog u Bosnu\|prodro]] u Bosnu s oko 6500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe [[16. listopada]] [[1697.]] U [[Austrijsko-turski rat\|austrijsko-turskom ratu]], [[1716.]] – [[1718.]], poslije pada [[Bosanski Brod\|Broda]], [[Derventa\|Dervente]] i [[Bosanska Gradiška\|Gradiške]], Austrijanci su uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom [[18. stoljeće\|18. stoljeća]], Turci su osnovali dobojsku kapetaniju koja je obuhvaćala grad i okolinu a pripadala je [[Tešanjski kadiluk\|Tešanjskom kadiluku]].
			1756. je podignuta [[Trnjak džamija]].<ref name=podcj/>

			Za vrijeme oslobađanja [[Zaposjedanje BiH 1878.\|Bosne i Hercegovine]] [[1878.]] godine od Turaka, poslije neuspjeha kod [[Donja Tuzla\|Donje Tuzle]], austrijska [[20. divizija]] generala Saparija ([[László Szapáry]]), koja je nastupala od [[Bosanski Šamac\|Šamca]] preko [[Gračanica\|Gračanice]] prema [[Zvornik]]u odbačena je od 5000-6000 ustanika pod komandom [[Mehmed Vehbi Šemsekadić\|Mehmeda Vehbi Šemsekadića]] na položaje oko Doboja. Od [[14. kolovoza]] do [[6. rujna]], [[20. divizija]] je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski [[13. korpus]] bio odsječen i izoliran u Bosni. Njoj je u pomoć pristigla [[4. divizija]] i u borbama [[4. rujna\|4.]]-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do [[Tešanj\|Tešnja]], u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.

			Katoličko bogoslužje se od 1879. obavljalo u austro-ugarskoj vojničkoj baraci. Nadbiskup Josip Stadler je uvidio demografska i gospodarstvena kretanja u kojima je Doboj rastao kao središte ovog kraja, te se nametnulo pitanje gradnje crkve, jer su katolici dobojskog kraja odlazili u obližnju župu Sivšu, kojoj je dobojski kraj dotad pripadao. 1. rujna 1896. je osnovana rimokatolička župa sv. Kristine, djevice i mučenice, prigodom česa su iskopani temelji za župnu kuću i crkvu na pola puta između tadašnjeg Doboja i Usore, te nabavljeno 660 kg teško zvono. Župa je imala 1900 katolika. Od osnivanja u župi su djelovala katolička i hrvatska društva. 1910. je podignuta i posvećena katolička [[crkva Presvetog Srca Isusova u Doboju\|crkva Presvetog Srca Isusova]].<ref name=podcj/> Austro-ugarske postrojbe su odnijele drugo crkveno zvono jer im je nedostajalo kovina. Novo zvono nabavili su 1926. godine. Od 1935. župa je posvećena Presvetome Srcu Isusovom.<ref name=instIstori>[https://www.instagram.com/p/DO5sGZJDBOp/ ''Doboj - Crkva Presveto Srce Isusovo'']. Istorija na dlanu na Instagramu. 22. rujna 2025.</ref>

	Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Austro-Ugarska]] je u Doboju organizirala prihvatni [[sabirni logor Doboj\|sabirni logor]] u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore [[sabirni logor Arad\|Arad]] i [[sabirni logor Sopranjsk\|Sopranjsk]]. Kroz logor je prošlo oko 45.000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.		Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Austro-Ugarska]] je u Doboju organizirala prihvatni [[sabirni logor Doboj\|sabirni logor]] u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore [[sabirni logor Arad\|Arad]] i [[sabirni logor Sopranjsk\|Sopranjsk]]. Kroz logor je prošlo oko 45.000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.

	Oružane borbe u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] oko Doboja su počele [[23. kolovoza]] [[1941.]] napadom ustanika na Doboj, [[Gračanica\|Gračanicu]], [[Maglaj]] i više drugih manjih uporišta. U noći između [[23. kolovoza\|23.]] i [[24. kolovoza]] [[1941.]] godine oslobođen je veći dio grada i izvršena jedna od najvećih [[diverzija]] toga vremena u [[Europa\|Europi]]. Dignuto je u zrak oko 150 vagona s strjeljivom koja je bila pripremljena za transport na [[istočni front]]. Doboj je bio izuzetno važan [[Treći Reich\|Nijemcima]] a posebno u završnim operacijama u travnju [[1945.]] pri povlačenju dijelova [[Grupa armija E\|grupe armija E]] dolinom rijeke Bosne prema Bosanskom Brodu. Doboj je konačno oslobođen u zoru [[17. travnja]] [[1945.]] godine kada su se [[Nijemci]] povukli iz grada, a u isti ušle jedinice [[JNA]].		Oružane borbe u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] oko Doboja su počele [[23. kolovoza]] [[1941.]] napadom ustanika na Doboj, [[Gračanica\|Gračanicu]], [[Maglaj]] i više drugih manjih uporišta. U noći između [[23. kolovoza\|23.]] i [[24. kolovoza]] [[1941.]] godine oslobođen je veći dio grada i izvršena jedna od najvećih [[diverzija]] toga vremena u [[Europa\|Europi]]. Dignuto je u zrak oko 150 vagona s strjeljivom koja je bila pripremljena za transport na [[istočni front]]. Doboj je bio izuzetno važan [[Treći Reich\|Nijemcima]] a posebno u završnim operacijama u travnju [[1945.]] pri povlačenju dijelova [[Grupa armija E\|grupe armija E]] dolinom rijeke Bosne prema Bosanskom Brodu. Doboj je konačno oslobođen u zoru [[17. travnja]] [[1945.]] godine kada su se [[Nijemci]] povukli iz grada, a u isti ušle jedinice [[JNA]].

			Rimokatolička crkva je minirana i srušena u velikosrpskoj agresiji 1992.. Obnovljana je od 2001. do 2005. godine. Posvetili su ju kardinal i nadbiskup vrhbosanski Vinko Puljić i mjesni župnik na dan suzaštitnice župe sv. Kristine 24. srpnja 2005.. Župa je dijelom Vrhbosanske nadbiskupije.<ref name=instIstori/>

			Od 2001. do 2010. godine građena je velika pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice.<ref name=podcj/>

	Godine [[2012.]] izmjerena je najniža temperatura u Doboju ikad: -26 °C.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref>		Godine [[2012.]] izmjerena je najniža temperatura u Doboju ikad: -26 °C.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref>
Redak 302:		Redak 311:

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
			{{stupci\|3\|
	* [[Nenad Marković]], [[košarka]]š		* [[Nenad Marković]], [[košarka]]š
	* [[Silvana Armenulić]], pjevačica		* [[Silvana Armenulić]], pjevačica
Redak 312:		Redak 322:
	* [[Ognjen Kuzmić]], košarkaš		* [[Ognjen Kuzmić]], košarkaš
	* [[Olja Bajrami]], pjevačica		* [[Olja Bajrami]], pjevačica
			}}

	== Turističke atrakcije ==		== Turističke atrakcije ==

Suradnik10: /* Sport */

2024-09-24T00:51:42Z

Sport

←Starija inačica		Inačica od 24. rujan 2024. u 00:51
Redak 292:		Redak 292:
	== Zanimljivosti ==		== Zanimljivosti ==

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==

	* Rukometni klub [[RK Sloga Doboj\|RK Sloga]]		* Rukometni klub [[RK Sloga Doboj\|RK Sloga]]
	* Nogometni klub [[FK Sloga Doboj\|FK Sloga]]		* Nogometni klub [[FK Sloga Doboj\|FK Sloga]]
	* Nogometni klub [[FK Željezničar Doboj\|FK Željezničar]]		* Nogometni klub [[FK Željezničar Doboj\|FK Željezničar]]

			== Kultura ==
			* Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Organizira manifestaciju Gastro fest. <ref>[https://htportal.eu/hd-doboj-organizira-3-gastro-fest/ ''Hrvatsko kulturno društvo Doboj organizira 3. Gastro fest '']. Hrvatski tradicijski portal. Najava za 3. Gastro fest. Pristupljeno 24. rujna 2024.</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10: /* Povijest */

2024-09-24T00:26:27Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 24. rujan 2024. u 00:26
Redak 268:		Redak 268:
	== Povijest ==		== Povijest ==

	Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz [[kameno doba\|kamenog doba]] ([[paleolit]]a), nađeni su na ušću Usore u Bosnu. Također su pronađeni i tragovi [[rimski imperij\|rimskih]] i [[iliri\|ilirskih]] utvrđenja u bližoj okolini. Grad je nastao oko [[Dobojska tvrđava\|tvrđave]] za koju se pretpostavlja da je sagrađena u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] na ~~paleovulkanskoj~~ kupi. Početkom srpnja [[1415.]], kada se Doboj prvi put spominje u pisanim dokumentima, su [[Osmansko Carstvo\|Osmanlije]], uz pomoć slabijih bosanskih snaga potukli [[Ugarska\|ugarsku]] vojsku koju je kralj [[Sigismund]] poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni utjecaj u tim krajevima i onemogućio turske pljačkaške upade u [[Hrvatska\|Hrvatsku]] i [[Dalmacija\|Dalmaciju]]. Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog ~~uticaja~~ u srednjovjekovnoj [[Bosna\|Bosni]]. Osmanlije su osvojili Doboj [[1503.]] godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do [[1835.]]		Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz [[kameno doba\|kamenog doba]] ([[paleolit]]a), nađeni su na ušću Usore u Bosnu. Također su pronađeni i tragovi [[rimski imperij\|rimskih]] i [[iliri\|ilirskih]] utvrđenja u bližoj okolini. Grad je nastao oko [[Dobojska tvrđava\|tvrđave]] za koju se pretpostavlja da je sagrađena u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] na [[paleovulkan]]skoj kupi. Početkom srpnja [[1415.]], kada se Doboj prvi put spominje u pisanim dokumentima, su [[Osmansko Carstvo\|Osmanlije]], uz pomoć slabijih bosanskih snaga potukli [[Ugarska\|ugarsku]] vojsku koju je kralj [[Sigismund]] poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni utjecaj u tim krajevima i onemogućio turske pljačkaške upade u [[Hrvatska\|Hrvatsku]] i [[Dalmacija\|Dalmaciju]]. Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog utjecaja u srednjovjekovnoj [[Bosna\|Bosni]]. Osmanlije su osvojili Doboj [[1503.]] godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do [[1835.]]

	Kada je poslije [[bitka kod Sente\|bitke kod Sente]] princ [[Eugen Savojski]] prodro u Bosnu s oko 6500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe [[16. listopada]] [[1697.]] U [[Austrijsko-turski rat\|austrijsko-turskom ratu]], [[1716.]] – [[1718.]], poslije pada [[Bosanski Brod\|Broda]], [[Derventa\|Dervente]] i [[Bosanska Gradiška\|Gradiške]], Austrijanci su uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom [[18. stoljeće\|18. stoljeća]], Turci su osnovali dobojsku kapetaniju koja je obuhvaćala grad i okolinu a pripadala je [[Tešanjski kadiluk\|Tešanjskom kadiluku]].		Kada je poslije [[bitka kod Sente\|bitke kod Sente]] princ [[Eugen Savojski]] [[prodor Eugena Savojskog u Bosnu\|prodro]] u Bosnu s oko 6500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe [[16. listopada]] [[1697.]] U [[Austrijsko-turski rat\|austrijsko-turskom ratu]], [[1716.]] – [[1718.]], poslije pada [[Bosanski Brod\|Broda]], [[Derventa\|Dervente]] i [[Bosanska Gradiška\|Gradiške]], Austrijanci su uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom [[18. stoljeće\|18. stoljeća]], Turci su osnovali dobojsku kapetaniju koja je obuhvaćala grad i okolinu a pripadala je [[Tešanjski kadiluk\|Tešanjskom kadiluku]].

	Za vrijeme ~~okupacije~~ [[~~Bosna i Hercegovina~~\|Bosne i Hercegovine]] [[1878.]] godine, poslije neuspjeha kod [[Donja Tuzla\|Donje Tuzle]], austrijska 20. divizija generala Saparija ([[László Szapáry]]), koja je nastupala od [[Bosanski Šamac\|Šamca]] preko [[Gračanica\|Gračanice]] prema [[Zvornik]]u odbačena je od 5-6000 ustanika pod komandom [[Mehmed Vehbi Šemsekadić\|Mehmeda Vehbi Šemsekadića]] na položaje oko Doboja. Od [[14. kolovoza]] do [[6. rujna]], 20. divizija je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski 13. korpus bio odsječen i izoliran u ~~[[Bosna i Hercegovina\|~~Bosni]]. Njoj je u pomoć pristigla 4. divizija i u borbama [[4. rujna\|4.]]-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do [[Tešanj\|Tešnja]], u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.		Za vrijeme oslobađanja [[Zaposjedanje BiH 1878.\|Bosne i Hercegovine]] [[1878.]] godine od Turaka, poslije neuspjeha kod [[Donja Tuzla\|Donje Tuzle]], austrijska 20. divizija generala Saparija ([[László Szapáry]]), koja je nastupala od [[Bosanski Šamac\|Šamca]] preko [[Gračanica\|Gračanice]] prema [[Zvornik]]u odbačena je od 5000-6000 ustanika pod komandom [[Mehmed Vehbi Šemsekadić\|Mehmeda Vehbi Šemsekadića]] na položaje oko Doboja. Od [[14. kolovoza]] do [[6. rujna]], [[20. divizija]] je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski [[13. korpus]] bio odsječen i izoliran u Bosni. Njoj je u pomoć pristigla 4. divizija i u borbama [[4. rujna\|4.]]-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do [[Tešanj\|Tešnja]], u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.

	Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Austro-Ugarska]] je u Doboju organizirala prihvatni [[~~koncentracijski~~ logor]] u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore [[Arad]] i [[Sopranjsk]]. Kroz logor je prošlo oko ~~45000~~ ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.		Tijekom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Austro-Ugarska]] je u Doboju organizirala prihvatni [[sabirni logor Doboj\|sabirni logor]] u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore [[sabirni logor Arad\|Arad]] i [[sabirni logor Sopranjsk\|Sopranjsk]]. Kroz logor je prošlo oko 45.000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.

	Oružane borbe u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] oko Doboja su počele [[23. kolovoza]] [[1941.]] napadom ustanika na Doboj, [[Gračanica\|Gračanicu]], [[Maglaj]] i više drugih manjih uporišta. U noći između [[23. kolovoza\|23.]] i [[24. kolovoza]] [[1941.]] godine oslobođen je veći dio grada i izvršena jedna od najvećih [[diverzija]] toga vremena u [[Europa\|Europi]]. Dignuto je u zrak oko 150 vagona s ~~municijom~~ koja je bila pripremljena za transport na [[istočni front]]. Doboj je bio izuzetno važan [[Treći Reich\|Nijemcima]] a posebno u završnim operacijama u travnju [[1945.]] pri povlačenju dijelova [[Grupa armija E\|grupe armija E]] dolinom rijeke Bosne prema Bosanskom Brodu. Doboj je konačno oslobođen u zoru [[17. travnja]] [[1945.]] godine kada su se [[Nijemci]] povukli iz grada, a u isti ušle jedinice [[JNA]].		Oružane borbe u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] oko Doboja su počele [[23. kolovoza]] [[1941.]] napadom ustanika na Doboj, [[Gračanica\|Gračanicu]], [[Maglaj]] i više drugih manjih uporišta. U noći između [[23. kolovoza\|23.]] i [[24. kolovoza]] [[1941.]] godine oslobođen je veći dio grada i izvršena jedna od najvećih [[diverzija]] toga vremena u [[Europa\|Europi]]. Dignuto je u zrak oko 150 vagona s strjeljivom koja je bila pripremljena za transport na [[istočni front]]. Doboj je bio izuzetno važan [[Treći Reich\|Nijemcima]] a posebno u završnim operacijama u travnju [[1945.]] pri povlačenju dijelova [[Grupa armija E\|grupe armija E]] dolinom rijeke Bosne prema Bosanskom Brodu. Doboj je konačno oslobođen u zoru [[17. travnja]] [[1945.]] godine kada su se [[Nijemci]] povukli iz grada, a u isti ušle jedinice [[JNA]].

	Godine [[2012.]] izmjerena je najniža temperatura u Doboju ikad: -26 °C.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref>		Godine [[2012.]] izmjerena je najniža temperatura u Doboju ikad: -26 °C.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref>

WikiSysop: bnz

2022-04-13T23:12:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 23:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Doboj'''-->~~{{dz\|[[Doboj (Kakanj, BiH)]]\| selo kod [[Kakanj\|Kaknja]], [[BiH]]}}		{{dz\|[[Doboj (Kakanj, BiH)]]\| selo kod [[Kakanj\|Kaknja]], [[BiH]]}}
	'''Doboj''' je [[grad]], u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u [[Republika Srpska\|Republici Srpskoj]], u [[Bosna i Hercegovina\|BiH]].{{Infookvir naselje		'''Doboj''' je [[grad]], u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u [[Republika Srpska\|Republici Srpskoj]], u [[Bosna i Hercegovina\|BiH]].{{Infookvir naselje
	\| ime = Doboj		\| ime = Doboj

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T03:45:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 03:45
Redak 323:		Redak 323:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	*[http://www.dobojlive.com Dobojlive.com]		*[http://www.dobojlive.com Dobojlive.com]
	*[https://doboj.gov.ba Službena stranica Grada Doboj]		*[https://doboj.gov.ba Službena stranica Grada Doboj]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T00:38:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 00:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Doboj'''-->{{dz\|[[Doboj (Kakanj, BiH)]]\| selo kod [[Kakanj\|Kaknja]], [[BiH]]}}		<!--'''Doboj'''-->{{dz\|[[Doboj (Kakanj, BiH)]]\| selo kod [[Kakanj\|Kaknja]], [[BiH]]}}
	'''Doboj''' je [[grad]], u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u [[Republika Srpska\|Republici Srpskoj]], u [[Bosna i Hercegovina\|BiH]].{{~~Naselje~~		'''Doboj''' je [[grad]], u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u [[Republika Srpska\|Republici Srpskoj]], u [[Bosna i Hercegovina\|BiH]].{{Infookvir naselje
	\| ime = Doboj		\| ime = Doboj
	\| ime_genitiv = Doboja		\| ime_genitiv = Doboja

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:25:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Doboj (Kakanj, BiH)]]| selo kod [[Kakanj|Kaknja]], [[BiH]]}}
'''Doboj''' je [[grad]], u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].{{Naselje
| ime = Doboj
| ime_genitiv = Doboja
| izvorno_ime = Добој/Doboj
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama =Doboj.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike = Panorama Doboja

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Grb grada Doboja.png
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =300px
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =BiH

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute =44
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute =08
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{ZD+X/B|BIH}}
| lokacija1_ime =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info =[[Republika Srpska]]
| lokacija2_ime =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Grad]]
| lokacija2_info =Doboj
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =Prvo pominjanje
| utemeljenje_datum =[[28. lipnja]] [[1415.]]
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe =[[Boris Jerinić]]
| stranka_vođe =[[Savez nezavisnih socijaldemokrata(Bosna i Hercegovina)]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =648 km<sup>2</sup> (250 sq mi)
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =143 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina =2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo ={{Gubitak}}68.514<ref>[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.] Pristupljeno 25. listopada 2017.</ref>
| stanovništvo_gustoća =100,02/km<sup>2</sup> (25,910/sq mi)
| stanovništvo_uže ={{Gubitak}}24.349
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST =+2
| poštanski_broj =74000
| pozivni_broj =+387 (0)53
| gradovi_prijatelji =<li> [[Ćuprija]]
<li> [[Celje]]

| prazno_ime =Dan grada
| prazno_info =[[28. lipnja]]
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =[https://doboj.gov.ba/ doboj.gov.ba]

| bilješke ='''Doboj''' je [[grad]], u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].
}}

== Zemljopis ==
Doboj ima izuzetno povoljan geografski položaj i nalazi se na rijeci [[Bosna (rijeka)|Bosni]]. Grad je smješten u [[Aluvijalna ravan|aluvijalnoj ravni]] na 146m nadmorske visine, na lijevoj obali rijeke Bosne između ušća rijeka [[Usora (rijeka)|Usore]] i [[Spreča|Spreče]] u Bosnu. Sjeverni dio općine Doboj karakteriziraju brežuljkasti krajevi izgrađeni od [[Kenozoik|kenozoiskih naslaga]], koje se blago spuštaju u ravničarske prostore (riječne doline) sa aluvijalnim ravnima, dok prema jugu ovi brežuljkasti tereni postaju viši, oslanjajući se na planinske masive sa juga.

==Stanovništvo==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Doboj}}

Po popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Doboj imala je 102.549 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Doboj'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' u promijenjenim granicama
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''

|-
|'''Muslimani'''
|15.322 (31,45%)
|29.108 (32,37%)
|41.164 (40,14%)
|35.742 (35,90%)
|32.418 (36,43%)
|-
|'''Srbi'''
|52.628 (73,67%)
|42.610 (47,38%)
|39.820 (38,83%)
|39.224 (39,40%)
|39.884 (44,82%)
|-
|'''Hrvati'''
|1.845 (2,58%)
|10.332 (11,49%)
|13.264 (12,93%)
|14.522 (14,58%)
|14.754 (16,58%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|5.765 (5,62%)
|8.064 (8,10%)
|1.124 (1,26%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1.646 (2,30%)
|7.879 (8,76%)
|2.536 (2,47%)
|1.996 (2,00%)
|805 (0,90%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''71.441'''
|'''89.929'''
|'''102.549'''
|'''99.548'''
|'''88.985'''
|}

====Doboj (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Doboj'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani'''
|11.154 (40,56%)
|8.822 (37,44%)
|8.976 (49,14%)
|-
|'''Srbi'''
|8.011 (29,13%)
|6.091 (25,85%)
|5.044 (27,61%)
|-
|'''Hrvati'''
|2.714 (9,86%)
|2.852 (12,10%)
|2.889 (15,81%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4.365 (15,87%)
|5.211 (22,11%)
|919 (5,03%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1.254 (4,56%)
|582 (2,47%)
|436 (2,38%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''27.498'''
|'''23.558'''
|'''18.264'''
|}

== Naseljena mjesta ==

[[Aerodrom]], [[Bare]], [[Boljanić]], [[Božinci Donji]], [[Brestovo]], [[Bukovac (Doboj, BiH)|Bukovac]], [[Bukovica Mala (Doboj, BiH)|Bukovica Mala]], [[Bukovica Velika (Doboj, BiH)|Bukovica Velika]], [[Bušletić]], [[Cerovica (Doboj, BiH)|Cerovica]], [[Cvrtkovci]], [[Čajre]], [[Čaršija]], [[Čivčije Bukovičke]], [[Čivčije Osječanske]], Doboj, [[Dragalovci]], [[Foča (Doboj, BiH)|Foča]], [[Gavrići (Doboj, BiH)|Gavrići]], [[Glavica]], [[Glogovica (Doboj, BiH)|Glogovica]], [[Grabovica (Doboj, BiH)|Grabovica]], [[Grapska Donja]], [[Grapska Gornja]], [[Jelanjska]], [[Johovac (Doboj, BiH)|Johovac]], [[Kladari (Doboj, BiH)|Kladari]], [[Komarica]], [[Kostajnica (Doboj, BiH)|Kostajnica]], [[Kotorsko]], [[Kožuhe]], [[Lipac]], [[Lukavica Rijeka]] (dio), [[Ljeb]], [[Ljeskove Vode]], [[Majevac (Doboj, BiH)|Majevac]], [[Makljenovac]] (dio), [[Miljkovac (Doboj, BiH)|Miljkovac]], [[Mitrovići (Doboj, BiH)|Mitrovići]], [[Omanjska]], [[Opsine]], [[Orašje]], [[Osječani Donji]], [[Osječani Gornji]], [[Osojnica]], [[Osredak (Doboj, BiH)|Osredak]], [[Ostružnja Donja]], [[Ostružnja Gornja]], [[Paklenica Donja]], [[Paklenica Gornja]], [[Paležnica Donja]], [[Paležnica Gornja]], [[Pijeskovi]], [[Pločnik (Doboj, BiH)|Pločnik]], [[Podnovlje]], [[Poljice]], [[Porječje (Doboj, BiH)|Porječje]], [[Potočani (Doboj, BiH)|Potočani]], [[Prnjakovci(Doboj, BiH)|Pranjkovci]], [[Pridjel Donji]], [[Pridjel Gornji]], [[Prisade]], [[Prnjavor Mali (Doboj, BiH)|Prnjavor Mali]], [[Prnjavor Veliki]], [[Radnja Donja]], [[Raškovci]], [[Ritešić]], [[Rječica Donja]], [[Rječica Gornja]], [[Sjenina]], [[Sjenina Rijeka]], [[Stari Grad]], [[Stanari]], [[Stanić Rijeka]] (dio), [[Stanovi (Doboj, BiH)|Stanovi]], [[Suho Polje (Doboj, BiH)|Suho Polje]], [[Svjetliča]],[[Striježevica (Doboj, BiH)|Striježevica]],[[Ševarlije (Doboj, BiH)|Ševarlije]], [[Tekućica (Doboj, BiH)|Tekućica]], [[Tisovac (Doboj, BiH)|Tisovac]], [[Tovira]], [[Trbuk (Doboj, BiH)|Trbuk]], [[Trnjačani]], [[Trnjani (Doboj, BiH)|Trnjani]], [[Vranduk (Doboj, BiH)|Vranduk]] i [[Zarječa]].

Poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Doboj sa gradom Dobojem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Brijesnica Mala, Brijesnica Velika i Klokotnica, Lukavica Rijeka te dio naseljenog mjesta Stanić Rijeka. Od ovog područja formirana je općina [[Doboj Istok]]. Zatim, naseljena mjesta: Matuzići i Mravići od kojih je formirana općina [[Doboj Jug]]. Naseljena mjesta: Alibegovci, Ularice i dio naseljenog mjesta Makljenovac. Ovo područje ušlo je u sastav novoformirane općine [[Usora]]. 2014. godine odvajanjem od Doboja nastala je općina [[Stanari]]<ref name="ST">{{Citiranje časopisa |url=http://pressrs.ba/sr/vesti/vesti_dana/story/69264/Osnovana+op%C5%A1tina+Stanari.html |accessdate=8. veljače 2015. |title=Osnovana općina Stanari |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150416104741/http://pressrs.ba/sr/vesti/vesti_dana/story/69264/Osnovana+op%C5%A1tina+Stanari.html |archivedate=16. travnja 2015. }}</ref> u koju su pripala naselja: [[Brestovo]], [[Dragalovci]], [[Jelanjska]], [[Ljeb]], [[Mitrovići (Doboj)|Mitrovići]], [[Osredak (Doboj)|Osredak]], [[Ostružnja Donja]], [[Ostružnja Gornja]], [[Radnja Donja]], [[Raškovci]], [[Stanari]], [[Cvrtkovci]] i [[Cerovica (Doboj)|Cerovica]].

== Grad Doboj ==

'''Doboj''' (44°44′N, 18°05′E) leži u [[aluvijalna ravnica|aluvijalnoj ravnici]] na 146m [[nadmorska visina|nadmorske visine]], na lijevoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]] između ušća rijeka [[Usora (rijeka)|Usore]] i [[Spreča|Spreče]] u Bosnu. Prije posljednjeg rata bio je sjedište općine koja je obuhvaćala područje od 691 [[km²]]. Taj prostor sada pripada općinama [[Doboj (općina)|Doboj]] ([[Republika Srpska]]), [[Stanari]], [[Doboj Istok]], [[Doboj Jug]] i [[Usora (općina)|Usora]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]). U općini je [[1991.]] živjelo oko 110.000 stanovnika, od čega je na grad otpadalo oko 29.000.

== Povijest ==

Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz [[kameno doba|kamenog doba]] ([[paleolit]]a), nađeni su na ušću Usore u Bosnu. Također su pronađeni i tragovi [[rimski imperij|rimskih]] i [[iliri|ilirskih]] utvrđenja u bližoj okolini. Grad je nastao oko [[Dobojska tvrđava|tvrđave]] za koju se pretpostavlja da je sagrađena u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] na paleovulkanskoj kupi. Početkom srpnja [[1415.]], kada se Doboj prvi put spominje u pisanim dokumentima, su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], uz pomoć slabijih bosanskih snaga potukli [[Ugarska|ugarsku]] vojsku koju je kralj [[Sigismund]] poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni utjecaj u tim krajevima i onemogućio turske pljačkaške upade u [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog uticaja u srednjovjekovnoj [[Bosna|Bosni]]. Osmanlije su osvojili Doboj [[1503.]] godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do [[1835.]]

Kada je poslije [[bitka kod Sente|bitke kod Sente]] princ [[Eugen Savojski]] prodro u Bosnu s oko 6500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe [[16. listopada]] [[1697.]] U [[Austrijsko-turski rat|austrijsko-turskom ratu]], [[1716.]] – [[1718.]], poslije pada [[Bosanski Brod|Broda]], [[Derventa|Dervente]] i [[Bosanska Gradiška|Gradiške]], Austrijanci su uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]], Turci su osnovali dobojsku kapetaniju koja je obuhvaćala grad i okolinu a pripadala je [[Tešanjski kadiluk|Tešanjskom kadiluku]].

Za vrijeme okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[1878.]] godine, poslije neuspjeha kod [[Donja Tuzla|Donje Tuzle]], austrijska 20. divizija generala Saparija ([[László Szapáry]]), koja je nastupala od [[Bosanski Šamac|Šamca]] preko [[Gračanica|Gračanice]] prema [[Zvornik]]u odbačena je od 5-6000 ustanika pod komandom [[Mehmed Vehbi Šemsekadić|Mehmeda Vehbi Šemsekadića]] na položaje oko Doboja. Od [[14. kolovoza]] do [[6. rujna]], 20. divizija je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski 13. korpus bio odsječen i izoliran u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Njoj je u pomoć pristigla 4. divizija i u borbama [[4. rujna|4.]]-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do [[Tešanj|Tešnja]], u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Austro-Ugarska]] je u Doboju organizirala prihvatni [[koncentracijski logor]] u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore [[Arad]] i [[Sopranjsk]]. Kroz logor je prošlo oko 45000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.

Oružane borbe u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] oko Doboja su počele [[23. kolovoza]] [[1941.]] napadom ustanika na Doboj, [[Gračanica|Gračanicu]], [[Maglaj]] i više drugih manjih uporišta. U noći između [[23. kolovoza|23.]] i [[24. kolovoza]] [[1941.]] godine oslobođen je veći dio grada i izvršena jedna od najvećih [[diverzija]] toga vremena u [[Europa|Europi]]. Dignuto je u zrak oko 150 vagona s municijom koja je bila pripremljena za transport na [[istočni front]]. Doboj je bio izuzetno važan [[Treći Reich|Nijemcima]] a posebno u završnim operacijama u travnju [[1945.]] pri povlačenju dijelova [[Grupa armija E|grupe armija E]] dolinom rijeke Bosne prema Bosanskom Brodu. Doboj je konačno oslobođen u zoru [[17. travnja]] [[1945.]] godine kada su se [[Nijemci]] povukli iz grada, a u isti ušle jedinice [[JNA]].

Godine [[2012.]] izmjerena je najniža temperatura u Doboju ikad: -26 °C.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref>

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

== Obrazovanje ==
*Saobraćajni fakultet
*"Slobomir P Univerzitet": Fakultet za ekonomiju i menadžment, Pravni fakultet, Filološki fakultet / odsjek engleski jezik, Fakultet za informacione tehnologije, Fakultet za grafiku i dizajn, Poreska akademija
*Viša tehnička škola
*Visoka medicinska škola zdravstva

== Zanimljivosti ==

== Sport ==

* Rukometni klub [[RK Sloga Doboj|RK Sloga]]
* Nogometni klub [[FK Sloga Doboj|FK Sloga]]
* Nogometni klub [[FK Željezničar Doboj|FK Željezničar]]

== Poznate osobe ==
* [[Nenad Marković]], [[košarka]]š
* [[Silvana Armenulić]], pjevačica
* [[Marko Karamatić]], franjevac, pisac)
* [[Izet Sarajlić]], [[pjesnik]]
* [[Krešimir Zubak]], [[političar]]
* [[Edita Jurišić]], [[manekenka]]
* [[Benjamin Burić]], rukometaš
* [[Senjamin Bugrić]], rukometaš
* [[Ognjen Kuzmić]], košarkaš
* [[Olja Bajrami]], pjevačica

== Turističke atrakcije ==
* [[Dobojska tvrđava]]
* [[Goransko jezero]]
* [[Orlovo jezero]]
* SRC Preslica

== Izvori ==

* Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
*[http://www.dobojlive.com Dobojlive.com]
*[https://doboj.gov.ba Službena stranica Grada Doboj]

{{Doboj}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Doboj| ]]