WikiSysop: bnz

2022-04-13T22:55:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 22:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dnjipro (grad)'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Dnjipro		\| ime =Dnjipro
	\| ime_genitiv =Dnjipro		\| ime_genitiv =Dnjipro

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T00:35:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 00:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dnjipro (grad)'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Dnjipro (grad)'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Dnjipro		\| ime =Dnjipro
	\| ime_genitiv =Dnjipro		\| ime_genitiv =Dnjipro

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T05:25:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Dnjipro
| ime_genitiv =Dnjipro
| izvorno_ime =Дніпро / Dnipro
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama =Dnipropetrowsk.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Panorama Dnjipra na rijeci [[Dnjepar|Dnjepru]]

| slika_zastava =Флаг Днепропетровска 2.png
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Coat of arms of Dnipro.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =Dnipropetrowsk Ukraine map.png
| veličina_karte =280px
| opis_karte =Položaj Dnjipra na zemljovidu Ukrajine
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =48
| širina-minute =27
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =34
| dužina-minute =59
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|border]] [[Ukrajina]]
| lokacija1_ime = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.png|20px|border]] [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =[[1776.]]
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =Carica [[Katarina II. Velika]]
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =Borys Aľbertovyč Filatov
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =405 km
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =155
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =[[2007.]]
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =1.040.000
| stanovništvo_gustoća =2968
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =EET
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =EEST
| utc_pomak_DST =+3
| poštanski_broj =49000
| pozivni_broj =+380 56(2)
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.rada.dp.ua/ rada.dp.ua]

[http://www.gorod.dp.ua/ gorod.dp.ua]

| bilješke =

}}
'''Dnjipro''' (ukr. ''Дніпро''), do prije 19. travnja 2016. '''Dnjepropetrovsk''' (preimenovanje u procesu [[dekomunizacija|dekomunizacije]],<ref>Valentina Romanjenko: [http://www.pravda.com.ua/news/2016/05/19/7108936/ Рада перейменувала Дніпропетровськ], [[Ukrajinska pravda]], 19. svibnja 2016. Pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref><ref>http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15633 [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], pristupljeno: 16. studenoga 2013.</ref>
'''Dnjipropetrovsk''', '''Dnipropetrovs'k'''<ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8351</ref> ili '''Dnipropetrovsk'''<ref>Gea, udžbenik zemljopisa za sedmi razred osnovne škole,Školska knjiga, Zagreb, 2007, {{ISBN|978-953-0-11385-5}} , stranica 177</ref> ([[Ukrajinski jezik|ukr.]]: '''Дніпропетровськ'''; [[ruski|rus.]]: '''Днепропетровск''', prethodno poznat kao '''Jekaterinoslav''' / [[ruski|rus.]]: '''Екатеринославъ'''); je treći grad po veličini u [[Ukrajina|Ukrajini]] sa 1,1 milijuna stanovnika u užem gradskom središtu. Nalazi se južno od glavnoga grada [[Kijev]]a na rijeci [[Dnjepar|Dnjepru]], u južnom - središnjem dijelu zemlje.

Grad Dnjipro upravno je središte [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjipropetrovske oblasti]]<ref>Grad je promijenio ime, ali zasad je oblasti i dalje ostalo ime Dnipropetrovska.</ref>. Prema popisu iz 2001., u sklopu širega gradskog područja Dnjipra živi oko 1,860.000 ljudi. Dnjepropetrovsk je važno industrijsko središte [[Ukrajina|Ukrajine]], jedan od ključnih centara za nuklearno oružje i svemirsku industriju u bivšem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Sjedište je vojne industrije [[Južmaš]] ([[ukrajinski|ukr.]]: Южмаш), proizvođača balističkih projektila i raketa.

Zbog svoje razvijene vojne industrije i nacionalne sigurnosti [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], grad je bio zatvoren za turiste i druge strance sve do 1990-ih. Danas je grad jedna od turističkih destinacija i vrlo ugodno mjesto za svakodnevan život [[Ukrajinci|ukrajinskih]] i stranih državljana. Dnjepropetrovsk ima visoko razvijen sustav javnog prijevoza, uključujući i [[Dnjiprovski metro]], koji se sastoji od jedne linije sa ukupno 6 postaja.

==Zemljopis i klima==

Ljeta u Dnjipru su umjereno topla. Prosječna [[temperatura]] u srpnju kreće se oko 27 °C, dok su zime relativno hladne i njihova prosječna dnevna temperatura u siječnju kreće se oko -4 °C. Najugodnije [[klima]] može se osjetiti u kasno [[proljeće]], drugi dio travnja i svibnja, te početkom jeseni, u mjesecu rujnu i listopadu. Kišna razdoblja karakteristična su uglavnom za jesen, dok je ostali dio godine uglavnom suh i vjetrovit. Klima cijele Dnjepropetrovske oblasti kreće se između umjerene i [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] klime.

==Povijest grada==

Na širem području grada pronađeni su tragovi ljudskih nastambi stari i do 150.000 g. pr. Kr. Nastambe su pronađene na periferiji grada na lokaciji imena [[Manastirski otok]]. Ova lokacija je tijekom povijesti gotovo uvijek predstavljala određeno stanište i starodrevnu jezgru cjelog naseljenog područja.

Na ovom otoku je osnovan [[samostan]](manastir) od strane [[bizant]]inskih redovnika (po samostanu je otok dobio ime). Ovaj samostan postojao je do [[1240.]], kada su ga uništili [[Tatari]]. Od tada je rijeka [[Dnjepar]] za nekoliko stoljeća bila granica između istočne i zapadne civilizacije, i poprište borbi između [[Slaveni|Slavena]] i azijskih nomadskih plemena koji su prodirali prema [[Europa|Europi]].

Takva situacija za taj je prostor bila karakteristična sve do XV. stoljeća, kada se u ukrajinskoj stepi pojavila nova društvena i politička snaga tog vremena; slobodni ljudi poznatiji pod imenom [[Ukrajinski kozaci|Kozaci]] - ''[[Zaporoški Kozaci]]'' (Zaporožje - zemlja južno od Pridnjeprovlja, što znači ''Zemlja nakon riječnih brzaca''). Kozaci su u etničkom smislu bili siromašni ukrajinski seljaci, lovci i ratni veterani, koji su imali slaba prava pod [[ukrajinski krajevi pod poljskom vlašću|okupacijom]] [[Povijest Poljske|Poljaka]] u sjeverozapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]].

[[datoteka:Kodak (1635).PNG|mini|220px|lijevo|Nacrt utvrde Kodak (1635.)]]

===Kozačko doba: XVI.-XVIII. st.===

Prvi utvrđeni grad, na mjestu današnjeg grada Dnjipra izgrađen je sredinom XVI. st., točnije [[1635.]] godine, kada su [[Poljaci]] izgradili tvrđavu imena [[Kodak (tvrđava)|Kodak]] pored [[Dnjepar|Dnjepra]] uz riječne brzace (''kodaki'') (taj se prostor danas nalazi na periferiji modernog Dnjipra). Tvrđava je bila rezultat suparništva između kozačke i poljske vojske, te političkog suparništva između; [[Poljska|Poljske]], [[Otomansko carstvo|Turske]] i [[Rusko Carstvo|Rusije]].

U noći sa 3. na [[4. kolovoza]] [[1635.]], [[Kozaci]] predvođeni ukrajinskim hetmanom [[Ivan Sulim|Ivanom Sulimom]], iznenadili su i osvojili poljsku utvrdu, zapalili je i pobili posadu od 200 plaćenih vojnika Jeana Mariona. Utvrdu je obnovio [[francuska|francuski]] inženjer Guillaume le Vasseur de Beauplan ([[1638.]]), i u njoj je bila prisutna poljska vojna posada. Tada su je [[Ukrajinski kozaci|Zaporiški Kozaci]] [[1. listopada]] [[1648.]], ponovno osvojili i njom vladali do njezina rušenja u skladu sa [[Mirovni ugovor iz Pruta|Mirovnim ugovorom iz Pruta 1711.]] godine.

===Rusko carstvo: 1775.-1917.===

Današnji je Dnjipro osnovan kao naselje u sklopu ruskih nastojanja da ovlada teritorijem sjeverno od [[Crno more|crnomorske]] obale, prostorom tada nazvanim [[Novorosijska gubernija]]. Grad se prvotno zvao Jekaterinoslav (složenica od riječi ''Katarina'' i ''slava'' - [[Katarina II. Velika|Katarina Velika]]). Ubrzo je postao administrativno središte tadašnje Jekaterinoslavske gubernije, u koju su pristizali mnogi ruski i ukrajinski doseljenici. Prema ideji carice Katarine II. Velike, grad je bio osnovan i predodređen za formiranje u veliko južno kulturno i trgovačko središte [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]] poput [[Petrograd]]a, ali se takve namjere u konačnici iz objektivnih razloga nikada nisu ostvarile.

Godine [[1774.]], [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|knez Potemkin]] postavljen je za namjesnika Novorosijske gubernije, te počinje s osnivanjem novih gradova u cjeloj južnoj ukrajinskoj regiji i programom poticanja doseljavanja stranih doseljenika. Grad Jekaterinoslav osnovan je [[1776.]], ali ne na trenutačnoj lokaciji, već na ušću rijeke Samare i rijeke [[Kilčen]]a, sjeverno od rijeke [[Dnjepar|Dnjepra]]. Do [[1782.]], u gradu je živjelo svega 2194 stanovnika. Položaj ovog naselja bio je loše izabran jer je naselje patilo od stalnih proljetnih poplava.

Godine [[1783.]], grad Jekaterinoslav je premješten na sadašnje mjesto, na južnoj obali rijeke [[Dnjepar|Dnjepra]]. Stanovništvo iz starog naselja preseljeno je na novu lokaciju, prebačeni su na novu riječnu obalu. Potemkinovi planovi za novi grad bili su grandomanski i nisu u konačnici realizirani. Po njima je grad trebao imati najveću katedralu na svijetu, sveučilište (tada nije napravljeno).

Rijeka [[Dnjepar]] premošćena je [[1796.]] godine, i to je ubrzalo rast trgovine početkom 19. st., no unatoč tome, Jekaterinoslav je ostao relativno mali sve do [[1880.]], kada je izgrađena željeznička pruga, tada je počeo nagli industrijski razvoj grada. Pravi razvoj grad je doživio kad su otkrivena velika nalazišta [[ugljen]]a u [[Donjeck]]u [[1869.]]-72. godine, i [[željezna rudača]] [[1866.]], koja je bila pretpostavljena za ravoj cjelog tadašnjeg imperija.

''Jekaterinoslav'' je bio treći grad u [[Rusko Carstvo|tadašnjem Ruskom Carstvu]] koji je dobio [[tramvaj]] [[1897.]] Godine [[1899.]] u gradu je otvorena Visoka škola za [[rudarstvo]].

===Sovjetski Savez: 1919.-1991.===

Za vrijeme [[njemačka|njemačke]] okupacije [[Ukrajina|Ukrajine]] ([[Drugi svjetski rat]]), grad je bio jedan od šest ''Generalbezirka'' Ukrajine (okupacijska podjela), pod direktnom vlašću ''Reichskommissara'' iz [[Kijev]]a. U Dnjipru je do rata živjelo 80.000 Židova, no ubrzo nakon [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] osvojanja grada ([[12. listopada]] [[1941.]]), 11.000 tisuća je odmah pobijeno, tako je kraj rata dočekalo njih svega 15.

Tijekom prošlog stoljeća, snažna gospodarska aktivnost grada oblikovala se je i zbog njegove izuzetne političke važnosti. Dnjipro i njegova okolica bili su rodno mjesto Dnjepropetrovske frakcije; jedne utjecajne neformalne političke grupe unutar ukrajinskog sovjetskoga vrha. I dugogodišnji generalni sekretar [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] [[Leonid Brežnjev]], bio je rodom iz obližnjeg grada [[Kam'janske]]. Za ovu grupu su mnogi držali da drži sve konce vlasti ne samo u [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]], već i u cijelom [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Sovjetska [[Ukrajina]] je za sve sovjetske političare i vlast u [[Moskva|Moskvi]] predstavljala vrlo bogat i neotuđiv dio Sovjetskog Saveza, koji je često prehranjivao cjelu državu.

===Stjecanje neovisnosti 1991.===

Početkom 1990.-tih najmoćnija politička grupa ljudi u gradu Dnjipru kretala se oko [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], bivšeg predsjednika [[Ukrajina|Ukrajine]]. Nakon 2004. godine, političku vlast u toj cijeloj regiji ima ukrajinska premijerka [[Julija Tymošenko]].

==Povijesna demografska kretanja==

{| class="wikitable"
|-valign="top"
!align = "center" rowspan=2| Godina
!align = "center" colspan=5| Narodnost građana
!align = "center" rowspan=2| strani Građani
|-valign="top"
!align = "center"| Rusi
!align = "center"| Ukrajinci
!align = "center"| Židovi
!align = "center"| Poljaci
!align = "center"| Nijemci
|-
|align = "left" | 1897.
|align = "right"| 47.200
|align = "right"| 17.787
|align = "right"| 39.979
|align = "right"| 3.418
|align = "right"| 1.438
|align = "right"| 1.075
|-
|align = "left" | 1897.
|align = "right"| 42,6%
|align = "right"| 16,0%
|align = "right"| 36,1%
|align = "right"| 3,1%
|align = "right"| 1,3%
|align = "right"| 1,0%
|-
|align = "left" | 1904.(?)
|align = "center" colspan=2| 52%
|align = "right"| 40%
|align = "right"| 4,5%
|align = "right"| Nedeklarirano
|align = "right"| Nedeklarirano
|}

U razdoblju između 1923. i 1933. broj etničkih Ukrajinaca u izrazito multikulturalnom gradu naglo se popeo sa 16 na 48 posto. Danas više od polovicu stanovnika u gradu Dnjipru i dalje čine etnički [[Ukrajinci]], no kroz povijest ti su odnosi varirali sa velikim omjerom [[Rusi|ruske]] i [[Židovi|židovske]] populacije. Židovska populacija je drastično smanjena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

== Gospodarstvo ==

Dnjepropetrovsk je glavno industrijsko središte središnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. U gradu je nekoliko velikih pogona teške industrije koje proizvode široku paletu proizvoda, uključujući lijevano željezo, valjane metalne cijevi, strojeve, različite rudarske strojeve, kombajne, poljoprivrednu opremu, [[traktor]]e, [[trolejbus]]e, hladnjake, različite kemikalije.

Najpoznatiji i najstariji pogon (osnovan u 19. st.) zove se [[Metalurški zavod (Dnjipro)|Metalurški zavod]]. U gradu postoji dosta tvornica prehrambene industrije i elektromaterijala. Razvijena je i tekstila industrija, koja danas radi ''loan poslove'' za naručitelje iz; [[Francuska|Francuske]], [[Kanada|Kanade]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], koristeći najnaprednije tehnologije, materijale i dizajn. U Dnjipru domininantnu ulogu oduvijek ima i svemirska industrija, jer u gradu od [[1950.]] djeluje ''[[Južni projektni biro (Dnjipro)|Južni projektni biro]]'' i ''[[zavod Juzmaš]]'', ustanove koje su imale prestižan ugled diljem svijeta kada je u pitanju proizvodnja vojnih i civilnih raketa.

==Prijevoz i promet==

[[datoteka:Map of Dnipropetrovsk Metro.png|mini|220px|Zemljovid podzemne željeznice Dnjipra]]

Gradski javni prijevoz unutar grada Dnjipra dobro je organiziran, grad ima; [[tramvaj]]e, [[autobus]]e, [[trolejbus]]e. Dnjipro također ima podzemnu željeznicu, otvorenu [[1995.]], koja se zasad sastoji od jedne linije i 6 postaja. Rad na drugim linijama napušten u novije vrijeme jer grad trenutno nema novaca za nastavak radova.

Dnjipro je čvorište magistralnih cesta za [[Kijev]], [[Donjeck]], [[Harkiv]] i [[Zaporižžja|Zaporižžju]]. Dnjipro je veliko željezničko čvorište, dnevno voze vlakovi prema mnogim gradovima [[Istočna Europa|Istočne Europe]]. Postoje dva brza vlaka na dan koja povezuju [[Kijev]] i Dnjipro. Grad ima međunarodnu zračnu luku ''Dnipropetrovsk International Airport'', i dobro je povezan sa gradovima u [[Europa|Europi]] i svijetu.

==Kultura i turizam==

[[datoteka:Taras Shevchenko Park (Entrance).jpg|mini|220px|Ulaz u park Tarasa Ševčenka]]

Grad ima više kazališta, Operu i brojne muzeje i sveučilište. Gradsku katedralu, Preobraženjski sabor, podigla je [[1787.]] carica [[Katarina II. Velika|Katarina II.]]. U gradu se nalazi niz zanimljivih turističkih atrakcija.

==Slavne osobe iz Dnjipra==

* [[Boris Sagal]] - američki televizijski i filmski redatelj, rođen je u Dnjipru
* [[Sergej Prokofjev]] - skladatelj
* [[Leonid Kogan]] - slavni violinist
* [[Leonid Kučma]] - Predsjednik Ukrajine, 1994.-2005.
* [[Leonid Levin]] - računalni znanstvenik
*[[Julija Tymošenko]] - Premijerka Ukrajine 2005., i od 2007. do danas
*[[Vira Brežnjeva]], školovala se [[Ukrajina|ukrajinska]] pop pjevačica i voditeljica

== Šport ==

U gradu igra poznati ukrajinski prvoligaški nogometni klub [[FK Dnjipro]].

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==

*[http://gorod.dp.ua/eng/ Stranice grada (na engleskom)]
*[http://gorod.dp.ua/eng/guide/?pageid=240 Povijest grada (na engleskom)]

{{Administrativni centri u Ukrajini‎ }}

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]

Dnjipro (grad) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica