WikiSysop: bnz

2022-04-13T04:56:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 04:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Disperzija (optika)'''-->~~[[datoteka:Prism rainbow schema.png\|mini\|desno\|275px\|Disperzija kod [[optička prizma\|optičke prizme]] uzrokuje da se bijela [[svjetlost]] razloži na [[Spektar (boja)\|dugine boje]].]]		[[datoteka:Prism rainbow schema.png\|mini\|desno\|275px\|Disperzija kod [[optička prizma\|optičke prizme]] uzrokuje da se bijela [[svjetlost]] razloži na [[Spektar (boja)\|dugine boje]].]]

	[[datoteka:Rainbow formation.png\|mini\|275px\|desno\|Nastanak dvostruke [[duga\|duge]] na kapljicama [[voda\|vode]].]]		[[datoteka:Rainbow formation.png\|mini\|275px\|desno\|Nastanak dvostruke [[duga\|duge]] na kapljicama [[voda\|vode]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T01:31:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Prism rainbow schema.png|mini|desno|275px|Disperzija kod [[optička prizma|optičke prizme]] uzrokuje da se bijela [[svjetlost]] razloži na [[Spektar (boja)|dugine boje]].]]

[[datoteka:Rainbow formation.png|mini|275px|desno|Nastanak dvostruke [[duga|duge]] na kapljicama [[voda|vode]].]]

'''Disperzija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''dispersio'': rasap, raspršenje, rasipanje), '''disperzija svjetlosti''' ili '''optička disperzija''', u [[optika|optici]], je razlaganje složene (na primjer bijele) [[svjetlost]]i na [[boje]] zbog ovisnosti [[indeks loma|indeksa loma]] o [[valna duljina|valnoj duljini]] svjetlosti koje nastaje prilikom [[lom svjetlosti|loma svjetlosti]] ([[refrakcija|refrakcije]]), [[ogib]]a ([[interferencija|interferencije]]), totalne [[refleksija|refleksije]] i drugo. [[Zračenje]] veće valne duljine (na primjer crveno) lomi se slabije od onog s kraćom valnom duljinom (na primjer ljubičasto), jer je indeks loma obrnuto razmjeran valnoj duljini. <ref> '''disperzija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=15435] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Abbeov broj ==
{{Glavni|Abbeov broj}}

'''Abbeov broj''' (oznaka ''VD'') je [[Mjerna veličina|veličina]] kojom se opisuje disperzija svjetlosti u optičkome mediju. Definirana je kao omjer indeksâ loma medija za različite valne duljine svjetlosti:

:<math>V_D = \frac{ n_D - 1 }{ n_F - n_C },</math>

gdje je: ''nD'' - indeks loma [[Fraunhoferove linije]] ([[Joseph von Fraunhofer]]) D (valne duljine 589,2 [[metar|nm]]), ''nF'' - [[indeks loma]] Fraunhoferove linije F (valne duljine 486,1 nm) i ''nC'' - indeks loma Fraunhoferove linije C (valne duljine 656,3 nm). Što je manji Abbeov broj, to je veća disperzija boja. Na primjer [[staklo|krunska stakla]] imaju Abbeov broj 50 do 65, a flintska ([[kremen]]o staklo) između 30 i 50. <ref> '''Abbeov broj''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Duga ==
{{glavni|Duga}}

'''Duga''' je česta [[Optika atmosfere|optička pojava u Zemljinoj atmosferi]] u obliku jednog ili više obojenih [[Luk (matematika)|kružnih lukova]], koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom i odbijanjem zraka svjetlosti u kapljicama [[kiša|kiše]]. Pojava se obično vidi na zastoru kišnih kapi kada promatrač stoji okrenut leđima Suncu i gleda u smjeru toga zastora. [[Spektar (boja)|Spektralne boje]] duge poredane su od crvene na vanjskom rubu do plave na unutarnjem rubu. Kod sekundarne duge, kada se zraka svjetlosti dvaput odbija na unutarnjoj površini kapljice, poredak boja obrnut je, a jačina duge slabija. Središte luka leži na crti koja spaja promatračevo oko s izvorom svjetlosti, i to tako da otklon crvene zrake, zbog loma i odbijanja, iznosi 42[[Stupanj (kut)|°]], a za plavu zraku 40°, pa se pod tim kutovima i vidi luk glavne duge. Unutarnji luk sekundarne duge vidi se pod kutom od 52°. Duga se može pojaviti i na [[magla|maglenim]] kapljicama, raspršenim kapljicama [[vodopad]]a i kapljicama [[Rosa|rose]] ('''bijela duga'''). Djelomično tumačenje glavne duge dao je već u 16. stoljeću [[Markantun de Dominis]], a nešto poslije prošireno tumačenje dali su [[René Descartes]] i [[Isaac Newton]]. Potpuniju teoriju o dugi razvili su engleski astronom [[George Biddell Airy]] (1837.) i austrijski meteorolog [[Josef Maria Pertner]] (1897.).<ref> '''duga''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=16489] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Optika]]

Disperzija (optika) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica