WikiSysop: zamjena teksta

2022-03-16T10:57:00Z

zamjena teksta

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 10:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dingir'''-->'''~~Dingir''' (obično transliterirano kao ''diĝir'', izgovoreno kao /diŋir/) je klinopisni znak, najčešće determinativ za "božanstvo" iako jednako tako ima raznolika značenja. Kao determinativ, spomenuti znak nije se izgovarao i konvencionalno se transliterirao kao eksponent "D" kao npr. u (D)Inanna. Općenito, ''dingir'' možemo prevesti kao "bog" ili "božica".<ref>Edzard, Dietz Otto, ''Sumerian Grammar'', Handbook of Oriental Studies, Atlanta: Society of Biblical Literature, 2003. {{ISBN\|1-58983-2523}}</ref>		Dingir''' (obično transliterirano kao ''diĝir'', izgovoreno kao /diŋir/) je klinopisni znak, najčešće determinativ za "božanstvo" iako jednako tako ima raznolika značenja. Kao determinativ, spomenuti znak nije se izgovarao i konvencionalno se transliterirao kao eksponent "D" kao npr. u (D)Inanna. Općenito, ''dingir'' možemo prevesti kao "bog" ili "božica".<ref>Edzard, Dietz Otto, ''Sumerian Grammar'', Handbook of Oriental Studies, Atlanta: Society of Biblical Literature, 2003. {{ISBN\|1-58983-2523}}</ref>

	Znak u sumerskom klionopisu (DIĜIR, [[File:Cuneiform sumer dingir.jpg\|20px]])<ref>Prerma asirološkoj konvenciji, kapiteli identificiraju klinopisni znak, dok fonetička vrijednost znaka u danom kontekstu je dana u donjem slučaju. Također vidi Sumerogram.</ref> sam po sebi prezentira sumersku riječ ''an'' ("nebo" ili "nebesa")<ref>Hayes, John L., ''A Mannual of Sumerian Grammar and Texts'', Aids and Research Tools in Ancient Near Eastern Studies, Malibu, Undena Publications, 2000. {{ISBN\|0-80093-508-1}}</ref>, ideogram za [[Anu\|''An'']] ili riječ ''diĝir'' ("bog"), vrhovno božanstvo sumerskoga panteona. U asirskom klinopisu, on (AN, DIĜIR, [[File:B010ellst.png\|20px]]) može predstavljati ideogram za "božanstvo" (''ilum'') ili silabogram za ''an'', ili ''il-''. U hetitskoj ortografiji, silabička vrijednost znaka ponovno je bila ''an''.		Znak u sumerskom klionopisu (DIĜIR, [[File:Cuneiform sumer dingir.jpg\|20px]])<ref>Prerma asirološkoj konvenciji, kapiteli identificiraju klinopisni znak, dok fonetička vrijednost znaka u danom kontekstu je dana u donjem slučaju. Također vidi Sumerogram.</ref> sam po sebi prezentira sumersku riječ ''an'' ("nebo" ili "nebesa")<ref>Hayes, John L., ''A Mannual of Sumerian Grammar and Texts'', Aids and Research Tools in Ancient Near Eastern Studies, Malibu, Undena Publications, 2000. {{ISBN\|0-80093-508-1}}</ref>, ideogram za [[Anu\|''An'']] ili riječ ''diĝir'' ("bog"), vrhovno božanstvo sumerskoga panteona. U asirskom klinopisu, on (AN, DIĜIR, [[File:B010ellst.png\|20px]]) može predstavljati ideogram za "božanstvo" (''ilum'') ili silabogram za ''an'', ili ''il-''. U hetitskoj ortografiji, silabička vrijednost znaka ponovno je bila ''an''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T21:57:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dingir''' (obično transliterirano kao ''diĝir'', izgovoreno kao /diŋir/) je klinopisni znak, najčešće determinativ za "božanstvo" iako jednako tako ima raznolika značenja. Kao determinativ, spomenuti znak nije se izgovarao i konvencionalno se transliterirao kao eksponent "D" kao npr. u (D)Inanna. Općenito, ''dingir'' možemo prevesti kao "bog" ili "božica".<ref>Edzard, Dietz Otto, ''Sumerian Grammar'', Handbook of Oriental Studies, Atlanta: Society of Biblical Literature, 2003. {{ISBN|1-58983-2523}}</ref>

Znak u sumerskom klionopisu (DIĜIR, [[File:Cuneiform sumer dingir.jpg|20px]])<ref>Prerma asirološkoj konvenciji, kapiteli identificiraju klinopisni znak, dok fonetička vrijednost znaka u danom kontekstu je dana u donjem slučaju. Također vidi Sumerogram.</ref> sam po sebi prezentira sumersku riječ ''an'' ("nebo" ili "nebesa")<ref>Hayes, John L., ''A Mannual of Sumerian Grammar and Texts'', Aids and Research Tools in Ancient Near Eastern Studies, Malibu, Undena Publications, 2000. {{ISBN|0-80093-508-1}}</ref>, ideogram za [[Anu|''An'']] ili riječ ''diĝir'' ("bog"), vrhovno božanstvo sumerskoga panteona. U asirskom klinopisu, on (AN, DIĜIR, [[File:B010ellst.png|20px]]) može predstavljati ideogram za "božanstvo" (''ilum'') ili silabogram za ''an'', ili ''il-''. U hetitskoj ortografiji, silabička vrijednost znaka ponovno je bila ''an''.

Prema jednoj interpretaciji, DINGIR također može označavati svećenika ili svećenicu iako postoje druge akadske riječi ''ēnu'' i ''ēntu'' koje se također prevode kao svećenik ili svećenica. Naprimjer, ''nin-dingir'' (božanstvena gospa) je označavalo svećenicu koja je primala hranu u hramu [[Enki]]ja u gradu [[Eridu]].<ref>Mircea Eliade, John C. Holt, "Patterns in comparative religion, 1958, str. 94. Poveznicu između riječi "dingir" i staro-turkijske "tengere" prvi je uvidio F. Hommel u "Grundriss der Geographie und Geschichte des alten Orients" (1928.). P. A. Barton u "Semitic and Hamitic Origins (1934.) predlaže da je mezopotamska riječ za nebeskoga boga Ana moguće uvezena iz središnje Azije u Mezopotamiju. Sličnost između "dingir" i "tengri" primječena je već 1862. (tijekom rane faze dešifriranja sumerskoga jezika, prije nego li je skovan termin "sumerski") od strane Georga Rawlinsona u njegovoj knjizi "The Five Great Monarchies of the Ancient Eastern World (str. 78).</ref>

== Klinopisni znak ==

=== Sumerski ===

[[Datoteka:Cuneiform sumer dingir.svg|minijatura]]
Sumerski znak DIĜIR razvio se od zvjezdano-oblikovanog ideograma indicirajući boga ili sumerskoga boga [[Anu|Ana]], vrhovnoga oca svih bogova. ''Dingir'' također može značiti nebo ili nebesa što je u suprotnosti sa ''ki'' koji prevodimo kao "zemlja". Njegov izgovor bio je ''dimer''.

Plural od ''diĝir'' može biti ''diĝir-diĝir'', među ostalim.[[File:Cuneiform sumer dingir.svg|30px]][[File:Cuneiform sumer dingir.svg|30px]]

=== Asirski ===

Asirski znak DIĜIR [[File:B010ellst.png|50px|Late Bronze Age to Iron Age form of the sign]] mogao je značiti sljedeće:

* U akadskom ''il-'' u značenju "bog" ili "božica", što akrofonički dolazi od semitskoga ''Ỉl-''
* boga Anuma
* akadsku riječ ''šamû'' u značenju "nebo"
* silabe ''an'' i ''il''
* prepoziciju u značenju "kod" ili "prema"
* determinativ koji indicira da je naredna riječ u nizu ime boga

Prema jednoj interpretaciji, DINGIR također može značiti svećenika ili svećenicu iako u akadskom jeziku postoji riječ ''ēnu'' i ''ēntu'' koje se također prevode isto. Naprimjer, ''nin-dingir'' (božanska gospa) prevodimo kao svećenik koji je primio hranu u hramu Enkija u gradu Eridu.<ref>Margaret Whitney Green, "Eridu in Sumerian Literature", PhD dissertation, University of Chicago (1975.), str. 224.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sumerska mitologija]]

[[Kategorija:Jezikoslovlje]]

Dingir - Povijest promjena

WikiSysop: zamjena teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica