Dika Marjanović-Radica - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:12, 14. travanj 2026.

2026-04-14T22:12:22Z

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2026. u 22:12
Redak 9:		Redak 9:
	}}		}}

	'''Dika Marjanović-Radica''' ([[Split]], [[10. listopada]] [[1892.]] – [[Sutivan]], [[3. ožujka]] [[1984.]]) bila je hrvatska [[Gastronomija\|gastronomska]] publicistica i pedagoginja, poznata po prikupljanju recepata i popularizaciji tradicionalne dalmatinske kuhinje.		'''Dika Marjanović-Radica''' ([[Split]], [[10. listopada]] [[1892.]] – [[Sutivan]], [[3. ožujka]] [[1984.]]) bila je hrvatska [[Gastronomija\|gastronomska]] publicistica i pedagoginja, poznata po [[skupljač narodnog blaga\|prikupljanju]] recepata i popularizaciji tradicionalne dalmatinske kuhinje.

	== Životopis ==		== Životopis ==
Redak 37:		Redak 37:
	[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]		[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
	[[Kategorija:Gastronomi]]		[[Kategorija:Gastronomi]]

			[[Kategorija:Skupljači narodnog blaga]]

Suradnik10 u (test) 21:44, 14. travanj 2026.

2026-04-14T21:44:26Z

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2026. u 21:44
Redak 14:		Redak 14:
	Rođena je u Splitu kao kći [[Folkloristika\|folklorista]] [[Vjekoslav Radica\|Vjekoslava Radice]]. Završivši učiteljsku školu za [[domaćinstvo]], radila je kao [[učiteljica]] u domaćinskim školama u [[Sinj\|Sinju]] i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.<ref name=":0">{{Citiranje novina\|last=Marović\|first=Tihana\|date=2021-03-07\|title=Dika je simbol Dalmacije, a ‘Dalmatinska kuharica‘ najomiljenija knjiga svake kužine. Otkrivamo zašto je Dika opet u modi\|language=hr\|publisher=Slobodna Dalmacija\|url=https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna/dika-je-simbol-dalmacije-a-dalmatinska-kuharica-najomiljenija-knjiga-svake-kuzine-otkrivamo-zasto-je-dika-opet-u-modi-1082300\|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba \|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marjanovic-radica-dika \|naslov=Marjanović-Radica, Dika \|izdavač=Hrvatski biografski leksikon \|pristupljeno=12. travnja 2026.}}</ref>		Rođena je u Splitu kao kći [[Folkloristika\|folklorista]] [[Vjekoslav Radica\|Vjekoslava Radice]]. Završivši učiteljsku školu za [[domaćinstvo]], radila je kao [[učiteljica]] u domaćinskim školama u [[Sinj\|Sinju]] i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.<ref name=":0">{{Citiranje novina\|last=Marović\|first=Tihana\|date=2021-03-07\|title=Dika je simbol Dalmacije, a ‘Dalmatinska kuharica‘ najomiljenija knjiga svake kužine. Otkrivamo zašto je Dika opet u modi\|language=hr\|publisher=Slobodna Dalmacija\|url=https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna/dika-je-simbol-dalmacije-a-dalmatinska-kuharica-najomiljenija-knjiga-svake-kuzine-otkrivamo-zasto-je-dika-opet-u-modi-1082300\|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba \|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marjanovic-radica-dika \|naslov=Marjanović-Radica, Dika \|izdavač=Hrvatski biografski leksikon \|pristupljeno=12. travnja 2026.}}</ref>

	Najpoznatije djelo, knjigu '''''Dalmatinska kuhinja''''' prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi 1939. godine, s 274 recepta.<ref name=":0" /> Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.<ref name=":1" /> Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.<ref name=":0" /> Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.<ref name=":2">{{Citiranje novina\|last=Pavičić\|first=Jurica\|date=2018-11-06\|title=Oda velikoj mami dalmatinske spize. U kulturi Dalmacije samo je jedna knjiga za koju se može reći da je ima svaka kuća: njezina kuharica\|language=hr\|work=[[Jutarnji list]]\|url=https://web.archive.org/web/20250113135035/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/oda-velikoj-mami-dalmatinske-spize-u-kulturi-dalmacije-samo-je-jedna-knjiga-za-koju-se-moze-reci-da-je-ima-svaka-kuca-njezina-kuharica-8022731\|access-date=2026-04-12}}</ref> Jezik je kuharice [[Jezični purizam\|čistunsko štokavski]]: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.<ref name=":2" />		Najpoznatije djelo, knjigu '''''[[Dalmatinska kuhinja (Dika Marjanović-Radica)\|Dalmatinska kuhinja]]''''' prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi [[knjige u 1939.\|1939.]] godine, s 274 recepta.<ref name=":0" /> Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.<ref name=":1" /> Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.<ref name=":0" /> Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.<ref name=":2">{{Citiranje novina\|last=Pavičić\|first=Jurica\|date=2018-11-06\|title=Oda velikoj mami dalmatinske spize. U kulturi Dalmacije samo je jedna knjiga za koju se može reći da je ima svaka kuća: njezina kuharica\|language=hr\|work=[[Jutarnji list]]\|url=https://web.archive.org/web/20250113135035/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/oda-velikoj-mami-dalmatinske-spize-u-kulturi-dalmacije-samo-je-jedna-knjiga-za-koju-se-moze-reci-da-je-ima-svaka-kuca-njezina-kuharica-8022731\|access-date=2026-04-12}}</ref> Jezik je kuharice [[Jezični purizam\|čistunsko štokavski]]: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.<ref name=":2" />

	Tijekom [[Drugi svjetski rat u Dalmaciji\|Drugoga svjetskog rata]] objavila je ''Praktičnu kuharicu'' (1944.), u kojoj su recepti prilagođeni ratnim uvjetima i oskudici namirnica:<ref name=":1" /> donosi 70 recepata za [[Pura\|púru]], jela poput bakalara bez [[Bakalar\|bakalara]] (zamijenjen [[Srdela\|srdelama]]), [[Pašticada\|pašticade]] bez mesa (od luka i suhih šljiva), tripica bez [[Tripice\|tripica]] (zamijenjene krpicama tijesta), zeca bez zeca (zamijenjen ostatcima govedine iz juhe).		Tijekom [[Drugi svjetski rat u Dalmaciji\|Drugoga svjetskog rata]] objavila je ''Praktičnu kuharicu'' ([[knjige u 1944.\|1944.]]), u kojoj su recepti prilagođeni ratnim uvjetima i oskudici namirnica:<ref name=":1" /> donosi 70 recepata za [[Pura\|púru]], jela poput bakalara bez [[Bakalar\|bakalara]] (zamijenjen [[Srdela\|srdelama]]), [[Pašticada\|pašticade]] bez mesa (od luka i suhih šljiva), tripica bez [[Tripice\|tripica]] (zamijenjene krpicama tijesta), zeca bez zeca (zamijenjen ostatcima govedine iz juhe).

	Priručnik posvećen očuvanju hrane ''Konzerviranje voća, povrća i riba'' objavila je 1967.<ref name=":1" />		Priručnik posvećen očuvanju hrane ''Konzerviranje voća, povrća i riba'' objavila je [[knjige u 1967.\|1967.]]<ref name=":1" />

	Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.<ref name=":1" />		Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.<ref name=":1" />

Suradnik10: /* Životopis */

2026-04-14T21:40:13Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2026. u 21:40
Redak 12:		Redak 12:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Rođena je u Splitu kao kći [[Folkloristika\|folklorista]] Vjekoslava Radice. Završivši učiteljsku školu za domaćinstvo, radila je kao učiteljica u domaćinskim školama u [[Sinj\|Sinju]] i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.<ref name=":0">{{Citiranje novina\|last=Marović\|first=Tihana\|date=2021-03-07\|title=Dika je simbol Dalmacije, a ‘Dalmatinska kuharica‘ najomiljenija knjiga svake kužine. Otkrivamo zašto je Dika opet u modi\|language=hr\|publisher=Slobodna Dalmacija\|url=https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna/dika-je-simbol-dalmacije-a-dalmatinska-kuharica-najomiljenija-knjiga-svake-kuzine-otkrivamo-zasto-je-dika-opet-u-modi-1082300\|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba \|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marjanovic-radica-dika \|naslov=Marjanović-Radica, Dika \|izdavač=Hrvatski biografski leksikon \|pristupljeno=12. travnja 2026.}}</ref>		Rođena je u Splitu kao kći [[Folkloristika\|folklorista]] [[Vjekoslav Radica\|Vjekoslava Radice]]. Završivši učiteljsku školu za [[domaćinstvo]], radila je kao [[učiteljica]] u domaćinskim školama u [[Sinj\|Sinju]] i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.<ref name=":0">{{Citiranje novina\|last=Marović\|first=Tihana\|date=2021-03-07\|title=Dika je simbol Dalmacije, a ‘Dalmatinska kuharica‘ najomiljenija knjiga svake kužine. Otkrivamo zašto je Dika opet u modi\|language=hr\|publisher=Slobodna Dalmacija\|url=https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna/dika-je-simbol-dalmacije-a-dalmatinska-kuharica-najomiljenija-knjiga-svake-kuzine-otkrivamo-zasto-je-dika-opet-u-modi-1082300\|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba \|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marjanovic-radica-dika \|naslov=Marjanović-Radica, Dika \|izdavač=Hrvatski biografski leksikon \|pristupljeno=12. travnja 2026.}}</ref>

	Najpoznatije djelo, knjigu '''''Dalmatinska kuhinja''''' prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi 1939. godine, s 274 recepta.<ref name=":0" /> Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.<ref name=":1" /> Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.<ref name=":0" /> Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.<ref name=":2">{{Citiranje novina\|last=Pavičić\|first=Jurica\|date=2018-11-06\|title=Oda velikoj mami dalmatinske spize. U kulturi Dalmacije samo je jedna knjiga za koju se može reći da je ima svaka kuća: njezina kuharica\|language=hr\|work=[[Jutarnji list]]\|url=https://web.archive.org/web/20250113135035/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/oda-velikoj-mami-dalmatinske-spize-u-kulturi-dalmacije-samo-je-jedna-knjiga-za-koju-se-moze-reci-da-je-ima-svaka-kuca-njezina-kuharica-8022731\|access-date=2026-04-12}}</ref> Jezik je kuharice [[Jezični purizam\|čistunsko štokavski]]: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.<ref name=":2" />		Najpoznatije djelo, knjigu '''''Dalmatinska kuhinja''''' prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi 1939. godine, s 274 recepta.<ref name=":0" /> Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.<ref name=":1" /> Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.<ref name=":0" /> Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.<ref name=":2">{{Citiranje novina\|last=Pavičić\|first=Jurica\|date=2018-11-06\|title=Oda velikoj mami dalmatinske spize. U kulturi Dalmacije samo je jedna knjiga za koju se može reći da je ima svaka kuća: njezina kuharica\|language=hr\|work=[[Jutarnji list]]\|url=https://web.archive.org/web/20250113135035/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/oda-velikoj-mami-dalmatinske-spize-u-kulturi-dalmacije-samo-je-jedna-knjiga-za-koju-se-moze-reci-da-je-ima-svaka-kuca-njezina-kuharica-8022731\|access-date=2026-04-12}}</ref> Jezik je kuharice [[Jezični purizam\|čistunsko štokavski]]: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.<ref name=":2" />
Redak 22:		Redak 22:
	Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.<ref name=":1" />		Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.<ref name=":1" />

	Dika Marjanović-Radica smatra se jednom od ključnih osoba u očuvanju i popularizaciji dalmatinske gastronomske baštine.<ref>{{Citiranje novina\|last=Pavičić\|first=Jurica\|date=2008-01-10\|title=Ženska povijest Splita\|language=hr\|work=[[Jutarnji list]]\|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/zenska-povijest-splita-3863115\|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":0" />		Dika Marjanović-Radica smatra se jednom od ključnih osoba u očuvanju i popularizaciji [[dalmatinska kuhinja\|dalmatinske]] gastronomske baštine.<ref>{{Citiranje novina\|last=Pavičić\|first=Jurica\|date=2008-01-10\|title=Ženska povijest Splita\|language=hr\|work=[[Jutarnji list]]\|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/zenska-povijest-splita-3863115\|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":0" />

	== Djela ==		== Djela ==

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)

2026-04-13T11:52:25Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)

Nova stranica

{{Infookvir životopis
|ime = Dika Marjanović-Radica
|slika = Dika Marjanović-Radica.jpg
|rođenje = 10. listopada 1892.
|mjesto_rođenja = Split
|smrt = 3. ožujka 1984.
|mjesto_smrti = Sutivan
|zanimanje = gastronomska publicistica, pedagoginja
}}

'''Dika Marjanović-Radica''' ([[Split]], [[10. listopada]] [[1892.]] – [[Sutivan]], [[3. ožujka]] [[1984.]]) bila je hrvatska [[Gastronomija|gastronomska]] publicistica i pedagoginja, poznata po prikupljanju recepata i popularizaciji tradicionalne dalmatinske kuhinje.

== Životopis ==
Rođena je u Splitu kao kći [[Folkloristika|folklorista]] Vjekoslava Radice. Završivši učiteljsku školu za domaćinstvo, radila je kao učiteljica u domaćinskim školama u [[Sinj|Sinju]] i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=Marović|first=Tihana|date=2021-03-07|title=Dika je simbol Dalmacije, a ‘Dalmatinska kuharica‘ najomiljenija knjiga svake kužine. Otkrivamo zašto je Dika opet u modi|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna/dika-je-simbol-dalmacije-a-dalmatinska-kuharica-najomiljenija-knjiga-svake-kuzine-otkrivamo-zasto-je-dika-opet-u-modi-1082300|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marjanovic-radica-dika |naslov=Marjanović-Radica, Dika |izdavač=Hrvatski biografski leksikon |pristupljeno=12. travnja 2026.}}</ref>

Najpoznatije djelo, knjigu '''''Dalmatinska kuhinja''''' prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi 1939. godine, s 274 recepta.<ref name=":0" /> Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.<ref name=":1" /> Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.<ref name=":0" /> Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.<ref name=":2">{{Citiranje novina|last=Pavičić|first=Jurica|date=2018-11-06|title=Oda velikoj mami dalmatinske spize. U kulturi Dalmacije samo je jedna knjiga za koju se može reći da je ima svaka kuća: njezina kuharica|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://web.archive.org/web/20250113135035/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/oda-velikoj-mami-dalmatinske-spize-u-kulturi-dalmacije-samo-je-jedna-knjiga-za-koju-se-moze-reci-da-je-ima-svaka-kuca-njezina-kuharica-8022731|access-date=2026-04-12}}</ref> Jezik je kuharice [[Jezični purizam|čistunsko štokavski]]: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.<ref name=":2" />

Tijekom [[Drugi svjetski rat u Dalmaciji|Drugoga svjetskog rata]] objavila je ''Praktičnu kuharicu'' (1944.), u kojoj su recepti prilagođeni ratnim uvjetima i oskudici namirnica:<ref name=":1" /> donosi 70 recepata za [[Pura|púru]], jela poput bakalara bez [[Bakalar|bakalara]] (zamijenjen [[Srdela|srdelama]]), [[Pašticada|pašticade]] bez mesa (od luka i suhih šljiva), tripica bez [[Tripice|tripica]] (zamijenjene krpicama tijesta), zeca bez zeca (zamijenjen ostatcima govedine iz juhe).

Priručnik posvećen očuvanju hrane ''Konzerviranje voća, povrća i riba'' objavila je 1967.<ref name=":1" />

Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.<ref name=":1" />

Dika Marjanović-Radica smatra se jednom od ključnih osoba u očuvanju i popularizaciji dalmatinske gastronomske baštine.<ref>{{Citiranje novina|last=Pavičić|first=Jurica|date=2008-01-10|title=Ženska povijest Splita|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/zenska-povijest-splita-3863115|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":0" />

== Djela ==
* ''Dalmatinska kuhinja'' (1939.; više dopunjenih izdanja)
* ''Praktična kuharica'' (1944.)
* ''Konzerviranje voća, povrća i riba'' (1967.)

== Izvori ==

{{GLAVNIRASPORED: Marjanović-Radica}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Životopisi, Sinj]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Gastronomi]]