WikiSysop: zamjena teksta

2022-03-16T10:39:15Z

zamjena teksta

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 10:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Didići'''-->'''~~Didići''' (malim slovom, '''didići''': Poljica, Zagora, Kaštela) ili '''djedići''' (Konavle) su [[plemstvo\|plemenitaški]] [[Hrvatska\|hrvatski]] rodovi. Ovim nazivom se zovu hrvatski praplemenitaški rodovi. Poznati su na području [[Kaštela]], [[Zagora\|Zagore]], [[Konavle\|Konavala]], i drugdje, a osobito u [[Poljica\|Poljicima]].		Didići''' (malim slovom, '''didići''': Poljica, Zagora, Kaštela) ili '''djedići''' (Konavle) su [[plemstvo\|plemenitaški]] [[Hrvatska\|hrvatski]] rodovi. Ovim nazivom se zovu hrvatski praplemenitaški rodovi. Poznati su na području [[Kaštela]], [[Zagora\|Zagore]], [[Konavle\|Konavala]], i drugdje, a osobito u [[Poljica\|Poljicima]].

	U osnovi, Didići su plemeniti rodovi koji posjeduju svoju zemlju (plemenšćinu, bašćinu) koju obrađuju njihovi težaci. Iz njihovih se redova u [[srednji vijek\|srednjem vijeku]] regrutiraju vojnici i izdvajaju plemići (darovnicama [[kralj]]a ili [[feudalizam\|feudalaca]]). Isto tako, diobom plemenšćine na manje dijelove grananjem rodova ili zbog uzurpiranja imanja od strane feudalaca, crkve i gradskih komuna, didići se stapaju s pukom.		U osnovi, Didići su plemeniti rodovi koji posjeduju svoju zemlju (plemenšćinu, bašćinu) koju obrađuju njihovi težaci. Iz njihovih se redova u [[srednji vijek\|srednjem vijeku]] regrutiraju vojnici i izdvajaju plemići (darovnicama [[kralj]]a ili [[feudalizam\|feudalaca]]). Isto tako, diobom plemenšćine na manje dijelove grananjem rodova ili zbog uzurpiranja imanja od strane feudalaca, crkve i gradskih komuna, didići se stapaju s pukom.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T02:22:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Didići''' (malim slovom, '''didići''': Poljica, Zagora, Kaštela) ili '''djedići''' (Konavle) su [[plemstvo|plemenitaški]] [[Hrvatska|hrvatski]] rodovi. Ovim nazivom se zovu hrvatski praplemenitaški rodovi. Poznati su na području [[Kaštela]], [[Zagora|Zagore]], [[Konavle|Konavala]], i drugdje, a osobito u [[Poljica|Poljicima]].

U osnovi, Didići su plemeniti rodovi koji posjeduju svoju zemlju (plemenšćinu, bašćinu) koju obrađuju njihovi težaci. Iz njihovih se redova u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] regrutiraju vojnici i izdvajaju plemići (darovnicama [[kralj]]a ili [[feudalizam|feudalaca]]). Isto tako, diobom plemenšćine na manje dijelove grananjem rodova ili zbog uzurpiranja imanja od strane feudalaca, crkve i gradskih komuna, didići se stapaju s pukom.

Na području Kaštela pod utjecajem gradskih komuna Didići su u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] prestali biti značajniji društveni sloj. Unatoč tome, Didići su prisutni sve do osnivanja starih jezgri Kaštela, a običaji i prava biranja župnika-upravitelja didićkih nadarja (zemlišta darovanih crkvicama) iz srednjeg vijeka (Sv. Marija od Špiljana-Stomorija i sv. Ivan od Birnja) ostaju očuvani do 19. stoljeća. Sličan razvoj je vidljiv i susjednoj Zagori, ili u Konavlima nakon što su potpala pod [[Dubrovačka republika|dubrovačku]] vlast.

Poljica su primjer opstanka i razvijanja didićkog uređenja društva. Ondje su sve do uništenja poljičke knežije nakon [[Ilirske provincije|francuskog]] zločinačkog pohoda [[1806.]], bili vrlo brojni (′′didići’’ ili ′′bosansko i humsko plemstvo - vlastela’’). Činili su ključnu skupinu poljičkog plemstva jer su poljička vlastela i tzv. ’’ugarsko plemstvo’’ bili razmjerno malobrojni, pa iako su birali velikog kneza Poljica obično iz redova poljičke vlastele, po slobodnoj volji birali su ih i među ovim drugima. [[Austrijsko Carstvo|Austrijska]] je vladavina nakon [[1815.]] izjednačila i poljičko plemstvo i didiće i ugarsko plemstvo tj. svu vlastelu s ostalim pučanstvom, a Poljica su upravno podijeljena između susjednih općina.

==Poveznice==

* [[Poljica]]
* [[Poljička republika]]
* http://poljica.hr/

[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]

Didići - Povijest promjena

WikiSysop: zamjena teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica