Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2025-12-10T21:06:11Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 10. prosinac 2025. u 21:06
Redak 200:		Redak 200:
	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	[[Datoteka:D1 Dicmo.JPG\|mini\|250px\|Državna cesta D1 u Dicmu]]		[[Datoteka:D1 Dicmo.JPG\|mini\|250px\|Državna cesta D1 u Dicmu]]
	Gospodarska zona je u sjevernom dijelu Dicma (Sičane).		[[Gospodarska zona]] je u sjevernom dijelu Dicma (Sičane). U zoni svoju [[punionica\|punionicu]] ima jedna od najvećih uljara u Hrvatskoj ''Orgula''.<ref>Marta Duić: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/orgula-1522365 ''Orguli izgorio cijeli pogon u Marušićima, evo kako su ‘preživjeli‘; spasila ih je priča iz Dicma, a sad idu u novi napad '']. Slobodna Dalmacija. 3. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.</ref>
	~~Pored većeg broja već postojećih tvrtki~~ u ~~toj zoni, postoji mogućnost za ulazak novih~~, ~~jer~~ je ~~dio gospodarske zone još slobodan.~~
	~~Zahvaljujući relativno niskoj cijeni zemljišta~~, ~~ulaganje~~ u ~~ovu zonu (koja je udaljena 20-ak minuta od Splita) može se isplatiti u kratkom roku~~.

	Stanovnici Dicma su se stoljećima izdržavali ratarstvom (u novom vijeku orijentirali su se znatnije na kukuruz) i stočarstvom (najviše ovčarstvom). U pretprošlom i prošlom stoljeću u sve znatnijem broju odlazili su na rad izvan Dicma, osobito kao zidari, a kasnije i u Brodogradilište u Splitu. Tek u posljednje doba razvija se industrija, ponajviše u gospodarskoj zoni.		Stanovnici Dicma su se stoljećima izdržavali ratarstvom (u novom vijeku orijentirali su se znatnije na kukuruz) i stočarstvom (najviše ovčarstvom). U pretprošlom i prošlom stoljeću u sve znatnijem broju odlazili su na rad izvan Dicma, osobito kao zidari, a kasnije i u Brodogradilište u Splitu. Tek u posljednje doba razvija se industrija, ponajviše u gospodarskoj zoni.

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2024-02-04T21:40:47Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 4. veljača 2024. u 21:40
Redak 237:		Redak 237:

	Dicmo ima dvije osnovne škole. U Kraju se nalazi Osnovna škola Ante Starčevića Dicmo, a Krušvar je njena područna škola. Dječji vrtić Ana nalazi se pokraj Osnovne škole u Kraju.		Dicmo ima dvije osnovne škole. U Kraju se nalazi Osnovna škola Ante Starčevića Dicmo, a Krušvar je njena područna škola. Dječji vrtić Ana nalazi se pokraj Osnovne škole u Kraju.

			== Kultura ==
			U Dicmu djeluje KUD Dicmo. Njegov je voditelj jedno vrijeme bio je poznati čuvar folklorne baštine cetinskog kraja [[Stipe Jelinčić\|Stipe Jelinčić — Pekar]].<ref name="umro-dd">D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/zagora-tuguje-preminuo-je-legendarni-stipe-veliki-cuvar-dalmatinske-bastine/ ''ZAGORA TUGUJE Preminuo je legendarni Stipe - veliki čuvar dalmatinske baštine '']. Dalmacija danas. 19. veljače 2023. Pristupljeno 4. veljače 2024.</ref>

	== Poznate osobe iz Dicma ==		== Poznate osobe iz Dicma ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:55:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir općina
| ime = Dicmo
| grb = Dicmo_grb.jpg
| karta2 = Splitsko-dalmatinska županija
| naziv karte2 = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]
| z. širina = 43.63
| z. dužina = 16.59
| županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
| načelnik =Petar Maretić ( NLM )
| naselja = [[Ercegovci]], [[Kraj (Dicmo)|Kraj]], [[Krušvar]], [[Osoje (Dicmo)|Osoje]], [[Prisoje (Dicmo)|Prisoje]], [[Sičane]], [[Sušci]]
| površina = 68,00
| broj stanovnika = 2 802
| poštanski broj = 21232 Dicmo
| slika = Crkva u Dicmu 20080427 001.jpg
| slika_opis = [[Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu|Crkva sv. Jakova u Dicmu]]
|Pozivni broj=021 ( 837 )}}

'''Dicmo''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Administrativno sjedište općine je naselje [[Kraj (Dicmo)|Kraj]].

== Etimologija ==

Na mjestu sadašnjeg Dicma u rimsko se vrijeme nalazio deseti po redu miljokaz ceste [[Salona]] - Andetrium (Muć).<ref name="ReferenceA">Ivanković, Ante, Prezimena općine Dicmo, str. 9.</ref> Srednjeg je roda, jer je u odnosnom stanju prema riječi ''polje'' (usp. Duvno). Kako smatra [[Petar Skok]]<ref>Skok, Petar, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, str. 400.</ref>, potječe od [[latinski jezik|latinskoga]] rednog broja ''decimus'' (deseti) i vjerojatno je ostatak duljeg naziva ''Ad decimum lapidem'', tj. kod desetog miljokaza, a po drugima: ''Ad decima milia (passum)'', tj. kod desete [[milja|milje]] (tisuće koraka). Na dalmato-romansko podrijetlo upućuje činjenica da je latinski velar dao sibilar "c" (usp. Cavtat < Civitatem).

Dok se o Dicmu razmišljalo više kao o polju, govorilo se da se ide "na Dicmo" ili da se "silazi s Dicma" (usp. "na Kupres", "na Zelovo"). Otkako se Dicmo više poima kao naselje, češće se rabi konstrukcija "u Dicmo" i "iz Dicma".

U prošlosti su se koristili razni nazivi za stanovnika Dicma: Dicmoljanin, Dicmanjac, Dicmanjanac, Dicmanac. Kao standardan oblik uvriježio se: Dìcmanjanin / Dìcmanjanka (po [[Vladimir Anić|Aniću]])<ref>Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, str. 157</ref>.

== Općinska naselja ==

U sastavu općine je 7 naselja (stanje [[2006.]]), to su: [[Ercegovci]], [[Kraj (Dicmo)|Kraj]] (općinsko središte), [[Krušvar]], [[Osoje (Dicmo)|Osoje]], [[Prisoje (Dicmo)|Prisoje]], [[Sičane]] i [[Sušci]].<ref name="ReferenceB">Ivanković, Ante, Prezimena općine Dicmo, str. 10.</ref>

== Zemljopis ==

Dicmo je naziv i za suho i plitko polje u kršu [[Zagora|splitske Zagore]], a od [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i skupni naziv za naselja na rubu polja, osobito za predio oko bivše Željezničke stanice, župne crkve sv. Jakova i Ane, te Škole u Kraju.

Polje Dicmo je dugo oko 15 kilometara od sjeverozapada (Donje Dicmo) do jugoistoka (Gornje Dicmo), a široko do 2,5 kilometra. Nadmorska visina mu je između 315 i 319 metara. Općina ima površinu od 68 km<sup>2</sup>.

Na rubovima polja nastalo je sedam većih i više manjih naselja za koja se posljednjih desetljeća rabi skupni naziv Dicmo. Općinu Dicmo čine naselja Kraj, Osoje, Prisoje, Sičane i Sušci ('''Dicmo Donje'''), te Ercegovci i Krušvar ('''Dicmo Gornje''').

Najveće planine i brda su Mosor (1339 m), Visoka (890 m), Grubuša (647 m), Radinje (763 m) i Gradina (587 m).

== Stanovništvo ==

=== Popisi kroz povijest ===

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/App/PXWeb/PXWebHrv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Naselja+i+stanovništvo+Republike+Hrvatske%5cStanovništvo%5cNaselja%5cTabela4_17.px&px_language=hr&px_type=PX&px_db=Naselja+i+stanovništvo+Republike+Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d30 Naselja i stanovništvo Republike hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 4000
|crta1 = 500
|crta2 = 500
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 2489
|p2 = 2715
|p3 = 2744
|p4 = 3066
|p5 = 3240
|p6 = 3522
|p7 = 3595
|p8 = 3797
|p9 = 3581
|p10 = 3783
|p11 = 3990
|p12 = 3668
|p13 = 3331
|p14 = 2840
|p15 = 2657
|p16 = 2802
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

=== Popis [[2011.]] ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Općina Dicmo ima 2.802<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.</ref> stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 97,68%<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.</ref>, a po vjerskom opredjeljenu većinu od 97,22% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.</ref>

S obzirom na popis stanovnika [[2001.]], broj stanovnika raste u pet od sedam naselja, ali dva preostala su presudna za ukupno smanjenje pučanstva.

Broj stanovnika utvrđen popisom 2011. godine po naseljima [http://www.dicmo.hr/index.php/o-dicmu] (u zagradama stanje po popisu 2001.):

* [[Ercegovci]] - 143 (145)
* [[Kraj (Dicmo)|Kraj]] - 514 (442)
* [[Krušvar]] - 490 (481)
* [[Osoje (Dicmo)|Osoje]] - 388 (348)
* [[Prisoje (Dicmo)|Prisoje]] - 643 (649)
* [[Sičane]] - 502 (449)
* [[Sušci]] - 122 (143)
=== Etnički sastav [[2011.]] ===

* [[Hrvati]] - 2.716 (97,45%)
* [[Srbi]] - 64 (1,98%)
* [[Nijemci]] - 2
* [[Crnogorci]] - 1
* ostali - 6 (0,23%)
* neopredijeljeni - 9 (0,34%)
* nepoznato - 2
==== Etnička razdioba ====
Od sadašnjih sedam naseljenih mjesta u općini Dicmo šest ih je većinom bilo etnički kompaktno hrvatskih, a etnički i konfesionalno su mješoviti Sušci. U Sušcima su tradicionalno hrvatske i katoličke obitelji (komšiluci): Bešker, Bešker-Elez, Babić, Grubišić, Maretić i Pavić, a tradicionalno srpske i pravoslavne: Denić, Radoš, Rusić, Simić, Stojanac, Sudar, Stolica, Šerbo i Šušak (po kojoj se naselje i zove, ranije i: Šušci)<ref>Gelo, Jakov. ''Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima''. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}. {{ISBN|978-953-6667-07-9}}.</ref>.

u Sušcima je i pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice iz [[1784.]]

=== Naseljavanje ===

Dicmo je bilo naseljeno još u [[stari vijek|antici]], a kontinuitet njegova imena govori u prilog pretpostavci da je i njegova naseljenost bila kontinuirana. Po [[arheologija|arheološkim]] nalazima, bilo je naseljeno još [[Iliri]]ma.

Struktura stanovništva na dicmanjskom području mijenjala se ovisno o osvajačima koji su zaposjedali Dicmo te međusobno dijelili zemlju.

Poslije doseljavanja [[Slaveni|Slavena]] Dicmo je po stanovništvu [[Hrvati|hrvatsko]]. Nakon turskih osvajanja na Dicmu ima i muslimana koji nestaju poslije mletačkog osvajanja, kada se, uz starosjedioce kršćane doseljavaju drugi kršćani s bivšega turskog područja, i katolici, te skupina pravoslavaca. U 19. st., fra [[Šimun Milinović]] bilježi izjašnjavanja potonjih kao Hrvatâ.<ref>R. Petrović: ''Nacionalno pitanje u Dalmaciji u XIX. stoljeću''</ref>

U početku stoljeća općina Dicmo ima 796 domaćinstava 2.657 stanovnika.<ref name="ReferenceB"/>

=== Prezimena općine Dicmo ===

Nakon što je u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]] [[Venecija]] oslobodila dio dalmatinskog zaleđa (''Aquisto vecchio''), mletačke vlasti izradile su zemljišnik i popisale obitelji koje su podijelile na dvije banderije: na onu Pavla Bilandžića sa sjedištem u Gornjem Dicmu i Ilije Maretića u Donjem Dicmu. Prema Farentinijevom popisu iz [[1709.]] u Dicmu su živjele sljedeće obitelji:

'''1. Banderija harambaše Pavla Bilandžića (Gornje Dicmo):'''

Ančić, Babić, Batarelo, [[Bilandžić]], Blajić, Bobanović, Bojić, Bosančić, Božić, Brajković, Buljan, Cvitić, Čerenović, [[Ćurković]], Ćukušić, [[Dević]], Glavičević, Golemčević, Goselić, Juretić, Knezović, Kontić, Kuštrić, Kvesić, Lovrinčević, [[Mamić]], Manđeralović, Matić, Mazar, Pavić, Pavlinović, Perić, Peričević, Radojević, Radošević, Stanković, Strujić, Sučić, Šerić, Škarić, Školjić, [[Tomić]], Vidaković, Vištičić, Vukšić, Zelanović.

'''2. Banderija harambaše Ilije Maretića (Donje Dicmo):'''

Ajduković, Ančić, Babić, Balić, Bilokapić, [[Blažević]], Borenić, Burović, Buzdovačić, Cicvarić, Čipćić, Ćatipović, Dević, Domjanović, Đelešip, Filipović, Galečić, Gazibarić, Grčić, Grubišić, Ivanišević, Jadrić, Jakovljević, Klarić, Kovačević, Ledenković, Lekić, Lijić, Lapozan, Ljubić, [[Mamić]], [[Maretić]], Marinović, [[Milanović]], Mirčetić, Mitrović, Naerlović, Pandži, Paskvaljević, Pavičić, Pavlešić, Pavletić, [[Podrug]], Prolić, Radanović, Roguljević, Rubčić, Smolić, Stolečić, Strikić, Strizirep, Sulić, Sušković, Šerbić, [[Tomić]], Veseličić, Veselić, Vidaković, Vojković, Vojnić, Vojnović, Vučičić, Vukojević, Zebić, [[Zečević]], Žure.

U [[Alberghetijev zemljišnik|Alberghetijevu zemljišniku]] (1725.-1729.) zapisane su sljedeće obitelji i prezimena:

'''1. Banderija harambaše Ilije Bilandžića (Gornje Dicmo):'''

Ajduković, Batarelo, Bračulj, Blajić, Brajković, Bojić, Babić, Borosevljević, [[Bilandžić]], Bocić, [[Buljan]], [[Ćurković]], Ćukušić, Đermano, Gojselić, Golemović, Jukić, Juretić, Kovačević, Kuštrić, Lovrinčević, Manđer, [[Matić]], [[Milanović]], Pekić, Peričević, Perić, Stanković, Strujić, [[Škarić]], Škoro, Terzić, Vidaković, Vištičić, Vukšić, Zelenović.

'''2. Banderija harambaše Bože Maretića:'''

Anđelić, Ajduković, Ančić, Babić, Balić, Bilokapić, [[Blažević]], Bošnjak, Bralić, Čipčić, Ćatipović, [[Kokan]]ović, Dragunić, [[Dević]], Filipović, [[Gabrilo]], Grčić, Jadrić, [[Maretić]], [[Milanović]], Milunović, Naerlović, Radanović, Rudić, Stolčić, Sušković, Šipčić, [[Tomić]], Vojnović, Vuković, Zebić, [[Zečević]], Žurić.

U [[austrijski zemljišnik|austrijskom zemljišniku]] iz [[1833.]] godine, na području Dicma pojavljuju se sljedeća prezimena:

Anđelić, Babić, Baglić, Ban, Bašić, Batarelo, Bešker, [[Bilandžić]], Bilokapić, Blajić, [[Blažević]], Bojić, Bošnjak, Botić, Bračulj, Brajković, Bralić, Brkić, Burov, Buzdovačić, Čerina, Ćapeta, Ćatipović, Ćukušić, [[Ćurković]], Denić, Dragunić, Đolonga, Fuštar, [[Gabrilo]], Gošljević, Grčić, Jadrić, Jokić, Jukić, Juretić, Kokan, [[Kovačević]], Kuštre, Manđeralo, [[Maretić]], Marluza, [[Matić]], Mialjica, [[Milanović]], Milun, Mirčeta, [[Mršić]], Naerlović, Pajić, Pandža, Pavić, Perić, Pilipović, Plavša, [[Podrug]], Radanović, Radoš, Ramljak, Rogulj, Rudić, Silić, Stolica, Strujić, Sušak, Sveda, Šerbo, Tešija, Vidaković, Vištica, Vojković, Vujević, Zebić, Zečević, Župa, Županjac

== Povijest ==

U Dicmu su otkriveni ostaci manjeg naselja ilirsko-rimskog tipa.

[[Rimski upravitelji Dalmacije#Publije Kornelije Dolabella|Publije Kornelije Dolabella]], prvi namjesnik netom uspostavljene rimske provincije [[Dalmacija|Dalmacije]], gradio je u drugom desetljeću [[1. stoljeće|1. stoljeća]] četiri ceste iz glavnog grada Salone (danas [[Solin]]). Tri su se račvala nakon desetak milja, možda kod miljokaza koji je vjerojatno dao ime Dicmu: jedan krak za Andetrium (Gornji [[Muć]]), a zatim još jedan za Aequm ([[Čitluk]]), a drugi za Pons Tiruli ([[Trilj]]).

Dicmo je bilo u sastavu [[Hrvatska|hrvatske]] države od njezina nastanka do najezde Turaka.

Prvi zapisi o Dicmu datiraju iz [[9. stoljeće|9. stoljeća]] od nepoznatog putopisca iz [[Ravenna|Ravenne]]. U pismu koje je [[1406.]] godine napisao [[Metropolitanski kaptol u Splitu|splitskom kaptolu]] cetinski knez [[Ivan Nelipčić]] stoji da se Dicmo nalazilo u sastavu Kliške županije.<ref name="ReferenceA"/>

Od [[1524.]] Dicmo je u sastavu [[Osmanlije|Osmanskog carstva]]. Nešto kasnijom organizacijskom podijelom pripalo je [[Kliški sandžak|kliškom sandžaku]] Ejaleta [[Bosna|Bosne]]. Turci su osvojeno Dicmo podijelili svojim vojnicima. Među tim posjednicima bili su: Zeliagić, Mahmut Kinić, Mustafa Vanilj, Izak efendi Kakahajić, Šaban Balaisić-Belanić, Matetić-Satković i Mehmed Ahmetović.

Nakon [[morejski rat|morejskog rata]] Dicmo je [[karlovački mir|karlovačkim mirom]] [[1699.]] pripalo [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], koja ga je zauzela već nekoliko godina ranije. Iz tog razdoblja potječe i nelogična podjela na Dicmo Gornje i Donje. Naime, Gornje (Krušvar i Ercegovci) dobilo je taj pridjevak iako se nalazi nizvodno (rijeka [[Suvaja (rijeka u Hrvatskoj)|Suvoja]]). U [[Osmansko Carstvo|tursko]] doba Krušvar i Ercegovci su bili u sastavu dicmanjskog spahiluka i nosili su ime Aržano (polje), pa tako u prvome mletačkom katastru piše "Erzano di Dizmo"

Poslije morejskog rata, koji je opustošio sve to područje, bitno se izmijenio sastav stanovništva. Među starosjediteljima koji su ostali zabilježeni su Ivan, Lovre, Petar i Mijo Radanović, kojima je dodijeljeno 10 [[kanapa]] zemlje u Sičanima i 40 u Dicmu koju su i prije obradivali ([[26. lipnja]] [[1694.]]).

Skupinu naroda iz Duvna u Krušvar doveo je Pavao Bilandžić, pa je po njemu dobila ime jedna [[banderija]]. Prema tradiciji, iz Hercegovine su došli pripadnici Maretićeve banderije. Tada se Dicmo dijelilo na dvije banderije: Bilandžića u Krušvaru i Ercegovcima i Maretića koja je obuhvaćala Sičane, Mojanku, Polje, Koprivno i Radinje. Maretića je bilo i na Zelovu-Neoriću, te u udaljenom selu Podhumci.

Prema mletačkom popisu stanovništva iz [[1709.]] na dicmanjskom je području živjelo 1179 osoba i to 496 na području banderije Pavla Bilandžića u Krušvaru i 683 na području banderije Ilije Maretića pok. Bože na drugom kraju Dicma.

Podruzi se spominju u selu [[Mrkodol]], župa [[Duvno]] odakle su vjerojatno došli [[1693.]] Opći providur je dodijelio 25 kanapa zemlje udovici Mandaleni Podrug u Sičanima, jer je uzdržavala 10 ljudi. Spominje se da su na Dicmu zemlju dobili na obrađivanje obitelji Sunac, Pavičić i Kominković, ali su ta prezimena nestala s Dicma. U Sičanima, ispod zelenog bunara, dobio je [[26. listopada]] [[1697.]] Petar Zebić 20 kanapa zemlje. Prema popisu iz 1709. Petar je imao brata Juru s 10 članova obitelji, a sam ih je imao 5. Zebići su vjerojatno Hercegovci iz Brotnja, jer je 1693. Pavao Cebić iz Brotnja spomenut u hercegovačkim ugovorima o prijelazu.

Oko [[1700.]] na Dicmo se doselio i manji broj [[pravoslavlje|pravoslavnih]] obitelji i nastanio se u Sušcima. Zaselak je dobio ime po obiteljima Sušković koje su upisane u mletačkom katastru. Šimun Žura (danas Žure) s Dicma, najvjerojatniji starosjedilac, sudjelovao je u ratu kao vojnik i dobio nešto zemlje u Krušvaru. Braća Filip i Andrija Kovačević osporavali su mu pravo na [[vlasništvo]]. Zemlje su se nalazile u Prisoju gdje se i danas nalaze njihove kuće. Doselili su se i ljudi iz susjedne [[Poljička Republika|Poljičke Republike]] čija je četa odigrala vidnu ulogu u osvajanju [[Sinj]]a [[1686.]] godine. Oni su se glavnom naselili u Ercegobvce (Pavići, Vujevići, Perići).

U to doba župu Dicmo držali su [[franjevci]]. Župnik je 1703. i 1704. bio fra Lovro Jazičić koji je vodio matice krštenih. U toj matici upisano je 45 krštene djece s roditeljima i kumovima u 1703. godini, a 33 do [[6. prosinca]] [[1704.]] godine. Popis je obuhvaćao Dicmo, Krušvar i Koprivno. Iako je vremenski razmak od dvije godine malen, ipak je u njima upisano dosta obitelji koje su kasnije (1709.) ušle u [[Mlečani|mletački]] katastarski popis, ali postoje [[ime]]na i [[prezime]]na kojih kasnije nema, pa ih stoga donosimo: Svenvidović, Tović (?), Klarić, Ćulinović, Buroeljević, Vuloković, Stranić, Višcić, Ciganin, Bokić, Koceljikin, Kapić, Karinović, Vujanović, Radojević, Buzdrak, Palešić, Pavlinović, Dučević, Suturić, Baričić, Brakus, Matijašević, Ilišavić, Kalda. Iz Koprivna se spominju: Ajduković, Haničić, Suljić, Vuđanić, Jarbešić, Skoličić, Stolišić, Podrugović, Suplić, Kokić, Mikrutović. Vjerojatno su u potrazi za boljim zemljama krenuli dalje ili se vratili u stari kraj. Kasnije su na Dicmo nadošli i oni koji su se zbog nepovoljne granice kretali u potrazi za zemljama pa su se neki smjestili i uz dicmanjsko polje.

"Ubavo" (ameno) Dicmo višeput spominje [[Alberto Fortis]] u svome ''Putu u Dalmaciju'' (Viaggio in Dalmazia, 1780.). Dicmo je tako izašlo na glas, pa ga kao mjesto radnje svog romana ''Morlaci'' (Les Morlaques, 1788.) koristi [[Giustiniana Wynne]].

Poslije pada Mletačke Republike [[1797.]] Dicmo slijedi sudbinu ostale Dalmacije: pripada [[Austrija|Austriji]] mirom u Campo Formiju, pa [[Francuska|Francuskoj]] (1805.-1813.), pa opet Austriji (1813.-1918.). Pod Austrijom uvedena je obvezatna pučka škola. Uskotračnom željeznicom [[Split]]-[[Sinj]] povezano je i Dicmo. Austrija je uvela nešto reda, iskorijenila hajdučiju (koje je bilo i na Dicmu), ta dio muškaraca unovačila u Žandarmeriju. Za Austrije nema bitnih investicija na Dicmu.

U to doba počinju jača iseljavanja. Jedna skupina Dicmanjanaca odselila se potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u Hrtkovce u [[Srijem]]u (gotovo svi potomci su protjerani [[1991.]]).

Od [[1918.]] Dicmo je u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, veći je broj Dicmana sudjelovao u borbi bilo na strani domobrana, bilo na strani partizana. Osnutkom 10. dalmatinske brigade (''Cetinska brigada'') [[1943.]] godine, stanovništvo Dicma uključilo se u borbu protiv nacističkih okupacijskih snaga.

Nakon [[1945.]] nalazi se u [[SFRJ]] u kojoj također nema bitnih investicija na Dicmu, sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća. Na Dicmo je uvedena električna struja, [[1962.]] asfaltirana je cesta Split-Sinj koja prolazi kroz Dicmo, a kasnije je prispio i vodovod.

Od [[1990.]] Dicmo je u samostalnoj Republici Hrvatskoj, koja je ponovo uspostavila nekadašnju općinu Dicmo.
Najvažnija investicija u posljednje doba je uspostava gospodarske zone.

== Općinska uprava ==

U razdoblju 1990.-2005. na vlasti je bila [[Hrvatska demokratska zajednica]], sama ili u koaliciji. Na izborima [[2005.]] i [[2009.]] godine pobijedio je dipl. ing. Josip Silić sa svojom nezavisnom listom. Time je formirana prva ne-[[HDZ]]-ova lokalna uprava od osnutka općine.

Načelnik općine Dicmo nakon lokalnih izbora [[2013.]] godine je Ivan Maretić, koji je bio načelnik i [[1997.]] – [[2005.]] Time se na vlast vratila Hrvatska demokratska zajednica, u koaliciji sa [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević|Hrvatskom strankom prava dr. Ante Starčević]]. Maretić je u drugom krugu dobio 52,87% glasova, a njegov protukandidat Josip Silić (kandidat grupe birača) 45,85%. Izborima je pristupilo 78,15% registriranih birača.<ref>{{citiranje www|prezime= |ime= |naslov=Ivan Maretić - načelnik Dicma! |url=http://www.ferata.hr/arhiva/teme/14740-ivan-mareti-naelnik-dicma|preuzeto=23.1.2014.}}</ref> Maretić je ponovo izabrana za načelnika i na izborima [[2017.]], osvojivši 49,53% glasova u prvom krugu, te apsolutnu većinu u drugom krugu<ref>[https://dicmo.hr/ustroj/ Ustroj Općine Dicmo]</ref>

Na lokalnim izborima 2021 godine, u prvom krugu pobjedu je odnio Petar Maretić kandidat Nezavisne liste Mladih pobjedivši protukandidata Hdz-a Ivana Maretića sa 51,58% potpore birača i time postavši novi načelnik općine.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:D1 Dicmo.JPG|mini|250px|Državna cesta D1 u Dicmu]]
Gospodarska zona je u sjevernom dijelu Dicma (Sičane).
Pored većeg broja već postojećih tvrtki u toj zoni, postoji mogućnost za ulazak novih, jer je dio gospodarske zone još slobodan.
Zahvaljujući relativno niskoj cijeni zemljišta, ulaganje u ovu zonu (koja je udaljena 20-ak minuta od Splita) može se isplatiti u kratkom roku.

Stanovnici Dicma su se stoljećima izdržavali ratarstvom (u novom vijeku orijentirali su se znatnije na kukuruz) i stočarstvom (najviše ovčarstvom). U pretprošlom i prošlom stoljeću u sve znatnijem broju odlazili su na rad izvan Dicma, osobito kao zidari, a kasnije i u Brodogradilište u Splitu. Tek u posljednje doba razvija se industrija, ponajviše u gospodarskoj zoni.

== Katolička crkvena uprava ==

Općina Dicmo je u crkvenom pogledu podijeljena na dvije katoličke [[župa|župe]]: župu ''Dicmo Gornje'' ([[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivan Krstitelj]]) i župu ''Dicmo Donje'' ([[Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu|sv. Jakov Apostol]]). Zaštitnici naselja su sv. Jakov i [[Sveta Ana|sv. Ana]].

=== Župnici župe Dicmo Donje ===

* fra Lovre Jazidić (Jazičić) (1703.-1704.)
- - -
* fra Ilija Despotović-Tešija (1777.-1780.)
- - -
* fra Bone (Bonaventura) Buljan (1809.-1811.)
- - -
* don Ante Katić, župni upravitelj (1851.-1854.)
* don Mate Bratinčević, župni upravitelj (1855.-1863.)
- - -
* don Frane Jerkunica (1893.-1897.)
* don Ivan Škarica Žikov (1897.-1906.)
- - -
* don Bartul Ganza, nestalni župnik (1921.-1942.)
* don Ante Grgić (1939.-1940.)
- - -
* don Ante Vojnović (1977.-1978.)
- - -
* don Stipe Žuro (1992.-1993.)
* don Ivan Dragušica (1993.-2000.)
* don Mirko Skejić (2000.-2002.)
* don Vladimir Strikić (2002.-....); dekan [[Kliški dekanat|Kliškog dekanata]]

== Obrazovanje ==

Dicmo ima dvije osnovne škole. U Kraju se nalazi Osnovna škola Ante Starčevića Dicmo, a Krušvar je njena područna škola. Dječji vrtić Ana nalazi se pokraj Osnovne škole u Kraju.

== Poznate osobe iz Dicma ==

=== Rođeni u Dicmu ===
* [[Frane Šimunović]], slikar, sin književnika [[Dinko Šimunović|Dinka Šimunovića]] koji je bio prvi učitelj u Dicmu.
* don [[Ivan Grubišić]], svećenik, sociolog i političar.
* [[Tino Radanović]], kriminalist, slavodobitik ''[[Sinjska alka|Sinjske alke]]'' [[2007.]] i [[2016.]]

=== Podrijetlom iz Dicma ===

* [[Dušan Bilandžić]], povjesničar, političar i bivši potpredsjednik Republike Hrvatske.
* [[Zvonimir Bešker]], pravnik, nekadašnji član Izvršnog vijeća.
* [[Michael Anthony Bilandic]] (''Bilandžić''), nekadašnji gradonačelnik Chicaga.
* [[Davor Štern]], menedžer, bivši ministar.
* [[Nikola Bralić]], veslač i trener, olimpijac.
* [[Joško Murat]], atletičar
* [[Đuro Savinović]], vaterpolist
* [[Ratko Rudić]], vaterpolist i trener
* [[Marija Bešker]], osnivačica prve pedijatrijske kardiološke ambulante na Balkanu
* [[Milka Podrug-Kokotović]], glumica
* [[Giuliano Đanić]], pjevač
* [[Bruno Silić]], vaterpolist i trener
* [[Inoslav Bešker]], novinar
*[[Tonći Rubić]] - Toto, glazbenik, kompozitor<ref>[http://www.ferata.hr/feratin-dir-po-cetinskoj-krajini-by-petar-malbasa-56/32-tonci-rubic-toto-uvik-je-solo-cak-i-u-bendu-svira-solo-gitaru/]</ref><ref>[https://hr-hr.facebook.com/pg/grupa.uzbuna/about/] </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, 1998.
* Ivanković, Ante, Prezimena općine Dicmo, Dicmo, 2007. {{ISBN|978-953-95858-0-6}}
* Skok, Petar, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. 1, JAZU, Zagreb, 1971.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
*[http://www.opcinadicmo.byethost31.com/index.php/hr/features-mainmenu-47/opcina Stranica Općine]
* [http://dum.hr dum.hr Vijesti vezane za Dicmo]

{{GiO SDŽ}}
{{Dicmo}}

[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Dicmo| ]]

Dicmo - Povijest promjena

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

Suradnik10: /* Obrazovanje */

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 22:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dicmo'''-->~~{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Dicmo		\| ime = Dicmo
	\| grb = Dicmo_grb.jpg		\| grb = Dicmo_grb.jpg

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 18:58
Redak 273:		Redak 273:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~
	*[http://www.opcinadicmo.byethost31.com/index.php/hr/features-mainmenu-47/opcina Stranica Općine]		*[http://www.opcinadicmo.byethost31.com/index.php/hr/features-mainmenu-47/opcina Stranica Općine]
	* [http://dum.hr dum.hr Vijesti vezane za Dicmo]		* [http://dum.hr dum.hr Vijesti vezane za Dicmo]