WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T15:38:19Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 15:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Danilska kultura'''-->~~[[Datoteka:Kultna posuda (riton), danilska kultura.jpg\|mini\|<center>Keramička kultna posuda ([[riton]]) s četiri životinjske noge, danilska kultura, [[Arheološki muzej Zadar]]. [[Arheološko nalazište Smilčić\|Smilčić kraj Zadra]] jedno je od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom. Naselje je bilo okruženo obrambenim jarkom, nastambe su bile nadzemne kolibe od isprepletena granja. Utvrđene su dvije razvojne faze naselja: starija, s nalazima kulture [[impresso-keramika\|impresso]], i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima.]]		[[Datoteka:Kultna posuda (riton), danilska kultura.jpg\|mini\|<center>Keramička kultna posuda ([[riton]]) s četiri životinjske noge, danilska kultura, [[Arheološki muzej Zadar]]. [[Arheološko nalazište Smilčić\|Smilčić kraj Zadra]] jedno je od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom. Naselje je bilo okruženo obrambenim jarkom, nastambe su bile nadzemne kolibe od isprepletena granja. Utvrđene su dvije razvojne faze naselja: starija, s nalazima kulture [[impresso-keramika\|impresso]], i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima.]]
	[[Datoteka:Kuglasta posuda, danilska kultura.jpg\|mini\|lijevo\|Kuglasta posuda, danilska kultura, [[Arheološki muzej Zadar]]]]		[[Datoteka:Kuglasta posuda, danilska kultura.jpg\|mini\|lijevo\|Kuglasta posuda, danilska kultura, [[Arheološki muzej Zadar]]]]
	'''Danilska kultura''' ([[4500. pr. Kr.\|4500.]] - [[3900. pr. Kr.]]) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu selu [[Danilo\|Danilu]] istočno od [[Šibenik]]a. Godine 1951. [[Duje Rendić-Miočević]] pokusnim je iskopavanjem u polju kraj tog sela otkrio dotada nepoznatu neolitičku kulturu, a Josip Korošec nazvao ju je danilskom te je 1953. i 1955. na istom mjestu proveo sustavna istraživanja otkrivši ostatke bogatog naselja sa zemunicama te drugim objektima kao i veliku količinu keramičkog materijala.		'''Danilska kultura''' ([[4500. pr. Kr.\|4500.]] - [[3900. pr. Kr.]]) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu selu [[Danilo\|Danilu]] istočno od [[Šibenik]]a. Godine 1951. [[Duje Rendić-Miočević]] pokusnim je iskopavanjem u polju kraj tog sela otkrio dotada nepoznatu neolitičku kulturu, a Josip Korošec nazvao ju je danilskom te je 1953. i 1955. na istom mjestu proveo sustavna istraživanja otkrivši ostatke bogatog naselja sa zemunicama te drugim objektima kao i veliku količinu keramičkog materijala.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T07:43:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Kultna posuda (riton), danilska kultura.jpg|mini|<center>Keramička kultna posuda ([[riton]]) s četiri životinjske noge, danilska kultura, [[Arheološki muzej Zadar]]. [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić kraj Zadra]] jedno je od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom. Naselje je bilo okruženo obrambenim jarkom, nastambe su bile nadzemne kolibe od isprepletena granja. Utvrđene su dvije razvojne faze naselja: starija, s nalazima kulture [[impresso-keramika|impresso]], i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima.]]
[[Datoteka:Kuglasta posuda, danilska kultura.jpg|mini|lijevo|Kuglasta posuda, danilska kultura, [[Arheološki muzej Zadar]]]]
'''Danilska kultura''' ([[4500. pr. Kr.|4500.]] - [[3900. pr. Kr.]]) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu selu [[Danilo|Danilu]] istočno od [[Šibenik]]a. Godine 1951. [[Duje Rendić-Miočević]] pokusnim je iskopavanjem u polju kraj tog sela otkrio dotada nepoznatu neolitičku kulturu, a Josip Korošec nazvao ju je danilskom te je 1953. i 1955. na istom mjestu proveo sustavna istraživanja otkrivši ostatke bogatog naselja sa zemunicama te drugim objektima kao i veliku količinu keramičkog materijala.

Iako velik dio nalaza potječe iz špilja, važnija i bogatija naselja danilske kulture nalazila su se na otvorenom, a špilje su služile tek kao povremena boravišta. Naselja se pretežno nalaze na istim položajima kao i ona iz prethodne faze [[impresso-keramika|impresso-keramike]], redovito uz ležišta gline, obradivo plodno zemljište, usred polja, u blizini izvora vode, najčešće u dolinama a ponekad uz morsku obalu, dijelom zbog ribarstva ([[Vrsi]], [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]]).<ref> [http://hr.scribd.com/doc/16664187/Danilska-kultura/ Sunčica Žapčić, Danilska kultura 2009.]</ref>

Ljudi su živjeli ili u ukopanim kružnim [[koliba]]ma ([[Danilo]]), u nadzemnim kružnim kućicama ([[Smilčić]]) ili u nadzemnim četvrtastim kućama s podom od nabijene [[glina|gline]] ([[Bribir]]).Poznato je više od 40 nalazišta Danilske kulture a najznačajnija su Danilo, Smilčić i Bribir.

Danilska kultura utjecala je na razvoj okolnih područja, posebno na kakanjsku i butmirsku kulturu u srednjoj Bosni.

Kuće su od drvenih balvana, granja i pruća, s krovom od [[slama|slame]] ili [[trstika|trstike]]. Dosta je nađeno koštanih predmeta, nakita te posuđa bolje kvalitete. To je posuđe dojmljivo zbog bogate [[ornamentika|ornamentike]] izvedene udubljivanjem, urezivanjem, žigosanjem, reljefnim oblikovanjem kombinirano s crvenom i bijelom inkrustacijom. Ukrasi su strogo geometrizirani a prevladavaju trokuti, rombovi, cik-cak, meandar, šahovska polja, a najčešći je spiralni ukras koji je i posebno svojstvo kulture.

Kameni predmeti su noževi od opsidijana, strugala, pile, svrdla, strelice, žrvnjevi, sjekire i čekići, od ukrasnih predmeta narukvice, prstenje, zrna za ogrlice. <ref>Arheološki muzej Zadar</ref>

Oblici posuda su raznovrsni: zdjele, čaše, tanjuri, terine, lonci, vrčevi.
Danilsku keramiku karakteriziraju posude s četiri zdepaste noge, s nakošenim recipijentom i visokom prstenastom ručkom. Unutrašnjost recipijenta premazana je crvenom bojom koja se lako otire. Crvena je boja oduvijek predstavljala simbol krvi, sunca, rađanja i života. Smatra se da je ta posuda ([[riton]]) služila u kultne svrhe u obredima povezanim uz plodnost i napredak zajednice. Starije posude imaju četiri (životinjske) noge a mlađe dvije ljudske klečeće noge.

Prevladavaju tri mišljenja o izvorišnom području ritona u pretpovijesti. Po jednome, oni potječu iz Dalmacije, a argumenti su najveća brojnost, bogatstvo ukrasa te kvaliteta oblika. Ipak, u Dalmaciji još ne postoje dokazi o starijoj danilskoj ili protodanilskoj fazi u kojoj bi postojali primarni modeli ritona.
Po drugome, ritoni potječu iz Grčke, zbog općeg kulturnog primata tog područja u odnosu na jadransko iako su jedini stratigrafski podaci iz naselja Elateja. Po trećem je mišljenju izvorišni prostor ritona središnja Albanija jer su najstariji ritoni pronađeni u naselju u Cakranu koje pripada prijelaznom razdoblju od ranog prema srednjem neolitiku.

== Izvori ==
{{izvori}}
* Prapovijest. Zagreb 1998.
* Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13879 danilska kultura]

[[Kategorija:Neolitik]]
[[Kategorija:Arheološke kulture]]
[[Kategorija:Arheološke kulture u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina prije dolaska Slavena‎]]

Danilska kultura - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica