WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T12:52:39Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 12:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dalj'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Dalj		\|ime = Dalj

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-07T23:55:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 7. studeni 2021. u 23:55
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dalj'''-->{{dz}}		<!--'''Dalj'''-->{{dz}}
	{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Dalj		\|ime = Dalj
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T02:15:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Dalj
|regija =
|županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina = [[Erdut]]
|mikroregija = [[Erdutska kosa]]
|najgrad = [[Osijek]]
|površina = 67,75
|nadvisina = 89
|z. širina = 45.49
|z. dužina = 18.985
|brojstan = 4.689
|brojstan2011 = 3.937 <ref name="DZS">[https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1104.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref>
|gustoća = 69
|domaćinstva = 1.661
|pošta = 31226
|pozbroj = +385(0)31
|autooznaka = OS
|karta2 = Osječko-baranjska županija
|naziv karte2 = Osječko-baranjske županije
}}

'''Dalj''' je selo na [[Dunav]]u, u blizini ušća [[Drava|Drave]] u [[Dunav]], u općini [[Erdut]] ([[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska]]).

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[2001.]] godine, Dalj ima 4.689 stanovnika koji žive u 1.661 domaćinstvu. 
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3.937 stanovnika.<ref name="DZS"/>

== Zemljopis ==
Dalj je smješten je na desnoj obali [[Dunav]]a, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 [[metar|m]]. Prostire se na površini od 67,75 km2, a gustoća naseljenosti je 69 st/km2.

Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, [[Planina Daljska]] ([[Dalj planina]]), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo.

== Gospodarstvo ==
Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, [[vinogradarstvo]], [[stočarstvo]] (stočarska farma), trgovina i obrti ([[aluminij]]ska bravarija, vulkanizer, pilana).

== Ustanove ==
U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja.

[[File:Sjedište općine Erdut.jpg|thumb|Sjedište općine Erdut]]

[[File:Srednja škola Dalj.jpg|thumb|Srednja škola]]

== Kulturne građevine ==
[[File:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|thumb|Rodna kuća Milutina Milankovića]]

=== Religija ===
U Dalju se nalaze [[crkva sv. Dimitrija u Dalju|pravoslavna crkva Svetog Dimitrija]], izgrađena [[1715.]] godine i katolička crkva [[Sveti Josip|Svetog Josipa]] izgrađena [[1912.]] godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], da bi bila obnovljena [[2004.]] godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor - ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na [[Dalj planina|Dalj planini]] se nalazi pravoslavni [[manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dalj planini|manastir Uspenja Presvete Bogorodice]] (manastir Dalj planina, manastir Vodica).

[[File:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|thumb|Pravoslavna crkva,Dalj]]

[[File:Katolička crkva u Dalju.jpg|thumb|Katolička crkva sv.Josipa u Dalju]]

=== Ostalo ===
Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]].

[[File:Grob obitelji Milanković.jpg|thumb|Grob obitelji Milanković]]

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Na temelju sve brojnijih i uspješnijih [[arheologija|arheoloških]] istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove [[Slavonija|Slavonije]], a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor izmedu [[Drava|Drave]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od [[neolitik]]a do [[brončano doba|brončanih]] i [[željezno doba|željeznih]] pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih ([[Stari Rim|rimskih]]) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva.

Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350.-1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara ([[Vukovar]]), Dalj, [[Šarengrad]], [[Ilok]] i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom [[halštat]]a (starije željezno doba) i osobito u [[laten]]u (mlado
željezno doba).

U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.

=== Rimsko doba ===
U vrijeme jačanja rimskog carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora [[Iliri|Ilira]] i [[Tračani|Tračana]] te od 4. stoljeca p.K. i [[Kelti|Kelta]]. Početkom 1. stoljeća, u doba cara [[Oktavijan]]a, [[Rimljani]] zauzimaju [[Panonija|Panoniju]] i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmjenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva.

Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata ([[Klaudije Ptolomej|Ptolomejova]] Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom '''[[Teutoburgium]]''' kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u [[Poetovia|Poetoviji]] prolazi kroz [[Aquiae Iasae]] ([[Varaždinske Toplice]]), [[Ioviae Botivo]] ([[Ludbreg]]) i završava u [[Mursa|Mursi]] ([[Osijek]]), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj).

Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima.

=== Raspad Rimskog carstva ===
Velike etničke promjene najavio je prodor [[Huni|Huna]] iz [[Azija|Azije]] potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na [[Istočno Rimsko carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno]], a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju [[Gepidi]] i [[Goti]]. Zajedno s konjaničkim narodom [[Avari|Avara]] krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i [[Slaveni]]. Od 798. godine našim krajevima gospodare [[Franci]], a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju [[Ugri]] ([[Mađari]]).

=== Vladavina Turaka ===
Prije [[Osmansko carstvo|Turaka]] Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo [[1526.]] godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.<ref name="Mirko Marković">[[Mirko Marković (kartograf)|Mirko Marković]], ''Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-222-123-9}} str. 78.-80.</ref> [[Turci]] su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz [[Bosna|Bosne]] i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.<ref name="Mirko Marković" /> Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.<ref name="Mirko Marković" /> Oko [[1550.]] god. daljski su [[Mađari]] prihvatili [[Protestantizam|kalvinizam]]. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je [[1579.]] god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.<ref name="Mirko Marković" /> [[Kršćanstvo|Kršćana]] je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.<ref name="Mirko Marković" />

Kroz Dalj je [[1663.]] god. proputovao turski putopisac [[Evlija Ćelebija]] od koga potječe onodobno izvješće.<ref name="Mirko Marković" /> Dalj je bio tipična turska [[kasaba]] u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća [[džamija]], [[mesadžid]], [[hamam]], [[han]] i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi.

=== Pod Austro-Ugarskom ===
Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen [[1687.]] godine. Prije toga, [[islam|muslimansko]] i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.<ref name="Mirko Marković" /> Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu [[Bečka dvorska komora|Bečke dvorske komore]]. Od [[1690.]] godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]], [[Mačva|Mačve]] i [[Bosna|Bosne]].<ref name="Mirko Marković" /> Do [[1697.]] godine doselilo se 49 obitelji.<ref name="Mirko Marković" /> [[Car]] i [[kralj]] [[Josip I]] dao je, [[1706.]] godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu [[Arsenije Čarnojević|Arseniju Čarnojeviću]] kao imanje za izdržavanje patrijaršije.<ref name="Mirko Marković" /> Kada su se [[1726.]] godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.<ref name="Mirko Marković" /> Prilikom popisa [[1736.]] godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.<ref name="Mirko Marković" /> Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do [[1866.]] godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4.449 stanovnika, Srba je bilo 3.125, Hrvata 1.309, Mađara 35 i ostalih 15.<ref name="Mirko Marković" />

Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog [[barok]]nog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije - dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen [[rizalit]] bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba.

=== Početak domovinskog rata ===
{{glavni|Pokolj u Dalju}}
[[2. travnja]] [[1991.]] srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] sa [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji.

[[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/predsjednice-hvala-na-daljskoj-ikoni-ali-sto-kazete-za-daljski-masakr-i-tamosnje-konc-logore/502777.aspx Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?]</ref> Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.

[[17. kolovoza]] [[1991.]] nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića.

== Govor i jezik ==
Multikulturalnost stanovništva sredinom 20. stoljeća je doprinijela korištenje njemačkih riječi u svakodnevnom životu. Bio je to pojednostavljen izričaj riječi poput priloga i pridjeva. Kod obitelji s daljskim korijenima i do danas se koriste ti izrazi u govornom jeziku. Izvorni oblici završavaju na -ig ili -ich sufikse. U svakodnevnom govoru su oni pojednostavljeni na -ih sufiks.
{| class="wikitable"
|+Primjer korištenja njemačkih riječi u svakodnevnom životu
!Riječ
!Značenja
!Primjer
!Njemačko počelo
|-
|Pikih
|ljepljivo
|Kožica od mesa.
|stickig (ljepljiv)
|-
|Fedih
|končasto
|Kuhana starija junetina.
|fäden (niti)
|-
|Cornih
|podmukla
|Pusti je, ona je cornih.
|zornig (ljut)
|-
|Krocih
|krastavo
|Kruška je krocih.
|kratzig (grub)
|-
|Rancih
|pokvaren
|Pokvarena mast i sir.
|ranzig (kiselkast)
|-
|Špekih
|slaninast
|Loša torta je pri dnu špekih.
|speckig (mastan)
|-
|Žmečkih
|nehomogen
|Kolač koji se u ruci raspada.
|''Onomatopejska riječ''
|-
|Grizlih
|grizast, zrnat
|Jabuka je grizlih.
|grießig (grizast)
|-
|Šlihtih
|sluzav
|Maramice kod pranja.
|schlickig (blatnjav)
|-
|Mocih
|gnjecav
|Nedopečeni kruh, gužvara.
|motzig (mrzovolja)
|-
|Fecih
|masno
|Juha je pre fecih.
|fettig (masno)
|-
|Hercih
|sladak
|Curica je baš hercih.
|herzig (sladak)
|-
|Šuslih
|brza i površna
|On je vrlo šuslih.
|schuß (metak, brza k'o metak)
|-
|Moklih
|debeljuškast
|Momčić je baš moklih.
|mollig (debeo)
|-
|Hungrih
|gladan
|Baš sam hungrih.
|hungrig (gladan)
|-
|Durstih
|žedan
|Durstih sam, može vino.
|durstig (žedan)
|-
|Traurih
|tužan
|Ne vidim li je, bit ću traurih.
|traurig (tužan)
|-
|Šebih
|istrošen
|Kaput joj je jako šebih.
|schäbig (odrpan, nošen)
|-
|(un)frojndlih
|(ne)ljubazan
|On je baš frojndlih.
|(un)freundlich (ne/ljubazan)
|-
|Šmucih
|prljav, podmukao
|Čuvaj ga se, on je šmucih.
|schmutzig (prljav)
|-
|Pamstih
|ljepljiv – između šlihtih i žmečkih
|Rezanci su jako pamstih, prekuhani su.
|bamstig (natopljen)
|-
|Švicih
|znojan
|Ne trči, bit ćeš švicih.
|schwitzig (znojan)
|-
|Hajglih
|osjetljiv
|Hajglih si kao princeza na zrnu graška.
|häkelig (osjetljiv)
|-
|Emfindlih
|osjetljiv u dušu
|Plače jer je emfindlih.
|empfindlich (osjetljiv)
|-
|Grindlih
|temeljito
|Grindlih sam očistila sobu.
|gründlich (temeljito)
|-
|Hajmlih
|domaćinski
|Kod njih je hajmlih ugođaj.
|heimlich (prisno)
|}

== Poznate osobe ==
* [[Milutin Milanković]] - znanstvenik
* [[Uroš Milanković]] - filozof
* [[Bogdan Milanković]] - muzikolog
* [[Jakov Ignjatović]] - književnik
* [[Jovan Isajlović]] - slikar ikonopisac
* [[Ivan Hajtl]] - glumac
* [[Franjo Tanocki]] - jezikoslovac
* [[Đorđe Ocić]]<ref>[http://www.zvo.hr/izvor/37138e89889ddb5.pdf Izvor #58], pristupljeno 18. veljače 2016. godine</ref> - književnik
* [[Sreto Batranović]] - književnik
* [[Časlav Ocić]] - ekonomski stručnjak.
* [[Jelka Borojević]] - pjesnikinja
* [[Božidar Maslarić]] - narodni heroj
* [[Luka Bajakić]] - hrvatski političar i športski djelatnik
* [[Srećko Ilinčić]]<ref>[http://www.zvo.hr/izvor/40f611e94e46499.pdf Izvor #114], pristupljeno 23. veljače 2016. godine</ref> - atletičar
* [[Boris Staparac]] - kipar
* [[Milovan Ćurčić]]<ref>[http://zvo.hr/izvor/3425a0e7f98167e.pdf Izvor #171], objavljeno 5. srpnja 2017. godine, pristupljeno 18. siječnja 2018. godine</ref> - pjesnik
* [[Gordana Pavić]] - pjesnikinja
*Ivan Movrin - gradonačelnik Osijeka



== Šport ==
* [[NK Dunav Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.)
* [[NK Radnički Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.)
* Teutoburgium Pitbulls Dalj, klub [[američki nogomet|američkog nogometa]], Prva liga Hrvatske (CFL 2010.)<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=475&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96196&cHash=7598159d54 HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske], preuzeto 18. veljače 2012.</ref>

== Udruge ==
* nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja - '''GORD'''"
* Udruga žena Dalj
* Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo"
* Hrvatska udruga Majpan
* Matica umirovljenika
* Ekološka udruga "Eko Centar Dalj"
* Volonterski centar Dalj
* Dalj Wireless
* Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CRD

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ Općina Erdut: Dalj]
* [http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ Općina Erdut: Nevladine udruge]
* [http://www.gord.hr/ GORD]
* [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u Podunavlju]

{{Erdut}}

[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Dalj| ]]

Dalj - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica