Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:37:15Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:37
Redak 58:		Redak 58:


	{{~~Wikizvor~~ autor}}		{{HIEizvor autor}}
	{{Renesansni književnici}}		{{Renesansni književnici}}
	{{Hrvatska književnost}}		{{Hrvatska književnost}}

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:08:58Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Džore Držić'''-->~~'''Džore Držić''' ([[Dubrovnik]], [[6. veljače]] [[1461.]] - Dubrovnik, [[26. rujna]] [[1501.]]) [[Hrvatska\|hrvatski]] je [[renesansa\|renesansni]] pjesnik, sa stvaralaštvom u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]].		'''Džore Držić''' ([[Dubrovnik]], [[6. veljače]] [[1461.]] - Dubrovnik, [[26. rujna]] [[1501.]]) [[Hrvatska\|hrvatski]] je [[renesansa\|renesansni]] pjesnik, sa stvaralaštvom u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:52:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Džore Držić''' ([[Dubrovnik]], [[6. veljače]] [[1461.]] - Dubrovnik, [[26. rujna]] [[1501.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[renesansa|renesansni]] pjesnik, sa stvaralaštvom u [[15. stoljeće|15. stoljeću]].

== Životopis ==

Džore Držić bio je ugledni [[Dubrovnik|dubrovački]] pučanin, brat [[slikar]]a [[Vlaho Držić|Vlaha Držića]] i stric slavnoga [[komedija|komediografa]] [[Marin Držić|Marina Držića]]. Završio je [[humanizam|humanističku]] školu u Dubrovniku, a potom studirao [[pravo]] u [[Italija|Italiji]] koje je doktorirao<ref>[http://mudrac.ffzg.hr/~ltatomir/skripte/skripte/starija%20hrvatska%20knjizevnost.rtf Skripte FFZG] Starija hrvatska književnost - renesansa</ref>, da bi na posljetku [[1487.]] postao [[svećenik]]om. Radio je kao [[rektor]] [[crkva Svih svetih u Dubrovniku|crkve Svih svetih]] u Dubrovniku i [[kancelar]] dubrovačkog [[kaptol]]a. [[Đurađ Dragišić]] u ''Prirodi anđela'' iz [[1499.]] godine spominje ga kao sudionika u učenim raspravama na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] u [[dubrovačka katedrala|dubrovačkoj katedrali]] i kao jednog od najboljih [[retorika|govornika]]. Poznat je kao prvi hrvatski [[drama]]turg.

== [[Lirika]] ==
S obzirom na lirski subjekt, njegove pjesme se mogu podijeliti u 4 skupine:
* pjesme sa zaljubljenim lirskim subjektom muškog roda
* pjesme čiji su lirski subjekti analitičari ljubavne problematike
* pjesme za zaljubljenim lirskim subjektom ženskog roda
* pjesme s religioznim lirskim subjektom.

=== Utjecaji ===

Svoje je pjesničko djelo, u kojemu je ispisao temeljno ostvarenje hrvatskoga jezičnoga izraza u obliku koji je postao hrvatski književni jezik, stvorio u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Njegovo pjesništvo dokazuje da su mu [[humanizam|humanistički]] počeci blagotvorno utjecali na pjesničku dikciju i druge pjesničke kvalitete: diskretnost i spiritualnost, kojima se njegova [[ljubav]]na [[lirika]] bitno razlikuje od one njegova starijeg suvremenika, s kojim ga uvijek povezuju i uspoređuju, [[Šiško Menčetić|Šiška Menčetića]]. Zajedno s njime pripada [[strambotizam|strambotistima]] koji se ograđuju od nekih [[Francesco Petrarca|Petrarkinih]] ideja: prisutan je izostanak [[neoplatonizam|neoplatonizma]], naglašena je senzualnost te se pjesnici približavaju pučkim oblicima (''strambotto'', ''rispetto''), a napuštaju [[sonet]].

Držićeve ''[[Pjesni ljuvene]]'' vjerojatno su uživale veliku popularnost u Dubrovniku, jer kad je dubrovački vlastelin [[Nikša Ranjina]] počeo u svoj rukopisni zbornik bilježiti ljubavne pjesme što su ih mladi Dubrovčani skladali svojim gospojama, Džore Držić bio je već šest godina mrtav, a njegove se pjesme ipak nalaze u Ranjininu zborniku, što upućuje na to da su se prenosile i pamtile.

Dugo se smatralo da je sva Držićeva poezija očuvana u [[Ranjinin zbornik|Ranjininu zborniku]] te su mu pripisivane i neke "pjesni na narodnu", najčešće ''Odiljam se''. Godine [[1963.]] otkriven je tzv. [[dublin]]ski rukopis naslovljen ''Džorete Držića pjesni ke stvori dokle kroz ljubav bjesnješe''. Tim su mu rukopisom pripisane neke nove pjesme, a pokazalo se da neke pjesme Držić nije napisao. Rukopis se sastoji se od 96 pjesama i [[drama|drame]] ''[[Radmio i Ljubmir]]''.

=== Forma ===

Držićeve pjesme većinom su ispjevane u dvostruko [[rima|rimovanom]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaestercu]] dubrovačkog tipa, odnosno u dvanaestercu s neprijenosnom rimom i sa sekundarnim [[cezura]]ma nakon 3. i 9. [[slog]]a, uz glavnu cezuru nakon 6. sloga (npr. ''Grem si, grem, | gdigodir || misal mi | pozađe''). Neke su pjesme u [[jedanaesterac (stih)|jedanaestercu]] i [[četrnaesterac|četrnaestercu]] (utjecaj [[Italija|talijanskog]] [[aleksandrinac|aleksandrinca]], ali i [[petnaesterac|petnaestercu]] (utjecaj [[bizantinac|bizantinca]]).

Za razliku od [[Šiško Menčetić|Šiška Menčetića]], u [[akrostih|akrostisima]] ne zapisuje [[ime]]na [[žena]] nego svoje ime ili pak uzdahe. Akrostisima i [[refren]]ima djelovao je i na kompoziciju te [[strofa|strofične]] organizacije, primjerice u pjesmi ''Ranjenom srcu tražim lijeka'', u kojoj piše o uobičajenoj petrarkističkoj tematici [[srce|srca]] koje napušta ljubavnika pošto ugleda dragu, uveo je refren koji daje dodatnu [[introspekcija|introspekciju]] lirskom subjektu: ''Grem si, grem, gdigodir [[misal]] mi pozađe, / jeda se gdi ki mir mom srcu obnađe''.

''Poslanica Sladoju'' zapravo je bliska žanru [[poslanica|poslanice]], zbog kompozicije: uvodni i zaključni dio pjesme zapravo su epistolarno obraćanje Sladoju, nepoznatom ili izmišljenom pjesniku [[komika|komične]] poezije, a ljubavna pjesma o seljanci ukomponirana je unutar poslanice.

Pjesme su uglavnom kratke i izjavne<ref>cit. [[Zoran Kravar]]</ref>/dijaloške<ref>cit. Tomislav Bogdan</ref>, odnosno apelativne, upućene nekoj osobi ili predmetu, obično s obraćanjem na početku.

=== Tematika ===

Za razliku od Menčetićeva lirskog [[subjekt]]a, Držićev nije senzualno orijentiran, nego je melankoličan i povučen, kontemplativan, bez agresivna pristupa ljubavi.

Tematika je uglavnom petrarkistički konvencionalna: općenito dominiraju teme ljepote i ljubavi. Neke njegove pjesme nadvladavaju konvencionalnu retoričku maniru [[Francesco Petrarca|petrarkističke]] lirike: javljaju se i dvije pjesme "ženskog glasa"<ref>cit. Davor Dukić</ref> u kojima je kazivač [[žena]], a karakterizira ih jednostavan pjesnički [[jezik]], ženina žudnja za odsutnim izabranikom te fingiranje pisane komunikacije.

== [[Drama]] ==

U dublinskom rukopisu iz [[1963.]] godine pronađena je pastirska [[ekloga]] ''Radmio i Ljubmir'', napisana vjerojatno krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]], napisano prema talijanskom predlošku [[pastorala|pastorale]] [[Baldassare Taccone|Baldassarea Tacconea]]. To je prvo hrvatsko dramsko djelo svjetovnog karaktera, stoga se Džore Držić može smatrati i začetnikom moderne hrvatske drame.

U drami se govori o dvama pastirima kao kontrastima različitog poimanja ljubavi. Radmio je razuman, a Ljubmir zaljubljen pastir te zastupa, za razliku od Radmilova principa racionalnosti (''Jer nije pribitka gdi glave ne bude / Nije tuj dobitka, gdi ga tko ne bljude''), princip svemoći ljubavi (''Ja ću poć po svitu svudi se tukući / Jak pčela po cvitu slatki med ištući'') koji nadvladava racionalizam, a ujedno je realističnost u dijalogu suprotstavljena Ljubmirovu petrarkizmu. U eklogi se aludira i na domoljublje (''Moj dragi Ljubmire, što tu meu knezovi? / A ovce tve tire po gorah vukovi!'') te na samog autora: poistovjećenjem preko Ljubmirova krsnog imena (''Skoro je Đurđev dan, moje krsno ime'').

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

{{izvori}}

* Bogdan, Tomislav: ''Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića''; Zagreb, 2003.
* [[Vatroslav Jagić|Jagić, Vatroslav]]: ''Trubaduri i najstariji hrvatski lirici''; Rad JAZU, 9, Zagreb, 1869.
* [[Mihovil Kombol|Kombol, Mihovil]]: ''Povijest hrvatske književnosti do preporoda''; Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
* Petrović, Svetozar: ''Novi lik Džore Držića''; Umjetnost riječi, XI, 1967., str. 93. - 121.
* [[Mirko Tomasović|Tomasović, Mirko]]: ''Hrvatska renesansna književnost u europskom kontekstu'', u: ''Hrvatska književnost u europskom kontekstu''; Zagreb, 1978.
* ''Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića'' (skupio i napisao Uvod Vatroslav Jagić); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, Zagreb, 1870.
* ''Pjesme Šiška Menčetića i Džore Držića i ostale pjesme Ranjinina zbornika'' (priredio Milan Rešetar); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, 2. izdanje, Zagreb, 1937.

{{Wikizvor autor}}
{{Renesansni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Držić, Džore}}
[[Kategorija:Dubrovački književnici]]
[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatski svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Renesansni književnici]]

Džore Držić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica