WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-27T05:33:36Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. prosinac 2024. u 05:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Crnojevića država'''-->~~[[Datoteka:Ivan crnojevic.jpg\|mini\|230px\|desno\|''[[Ivan Crnojević\|Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore]]'']]		[[Datoteka:Ivan crnojevic.jpg\|mini\|230px\|desno\|''[[Ivan Crnojević\|Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore]]'']]

	'''Crnojevića država''', [[Crnogorska povijest\|treća povijesna]] [[Crnogorci\|crnogorska država]], je postojala od [[1451.]] do najkasnije [[1498.]] godine.		'''Crnojevića država''', [[Crnogorska povijest\|treća povijesna]] [[Crnogorci\|crnogorska država]], je postojala od [[1451.]] do najkasnije [[1498.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-24T23:41:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ivan crnojevic.jpg|mini|230px|desno|''[[Ivan Crnojević|Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore]]'']]

'''Crnojevića država''', [[Crnogorska povijest|treća povijesna]] [[Crnogorci|crnogorska država]], je postojala od [[1451.]] do najkasnije [[1498.]] godine.

====Povijesni kontekst====
{{glavni|Crnogorska povijest}}

[[Zetska država|Posljednji vladar samostalne zetske države]], [[Balša III.]], umro je [[1421.]] godine i pravo na upravljanje državom su, zbog obiteljskih veza, polagali [[Srbi|srpski]] [[despot]]i [[Stefan Lazarević]] i ''Đurađ Branković'' iz [[Smederevo|Smedereva]].

Nakon nestanka [[Balšići|Balšića]] sa povijesne scene, glavna obitelj u [[Zeta (država)|Zeti]] podstaju [[Crnojevići]], [[pravoslavni]] [[plemić]]i iz planinskih oblasti okolo [[Lovćen|Lovćena]].

{{glavni|Crnojevići}}

===Borba za neovisnost===
<gallery>Datoteka: Supposed_Flag_of_the_House_of_Crnojevic.svg| [[Crnojevići|''Zastava Crnojevića'']]
Datoteka:Map of Zeta under Ivan Crnojević.jpg|[[Crnojevići|''Crnojevića država]]
Datoteka:Grb zete.gif|[[Grb Zete|''Grb Zete iz doba Crnojevića'']]</gallery>
Povijesni izvori do [[1451.]] ne pominju ''Crnojeviće'' ni kao suradnike ali ni kao protivnike ''srpski despota''. ''Crnojevići'' su do te godine proširili svoje teritorije i definitivno ovladali političkim i gospodarskim životom.

[[1451.]] stupio je [[Stefan I. Crnojević]] u pregovore sa [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] koja ga je priznavala za legitimnog vladara. Također su mu [[Mlečani]] davali godišnju plaću, priznali titulu [[vojvoda|vojvode]] i njegove posjede oko [[Kotor|Kotora]].

No, [[Srbi]] predvođeni [[despot|despotom]] ''Đurađem Brankovićem'', [[1452.]] ''Stefana I.'' pokušali su zbaciti. Došlo je do bitke kod [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]] u kojoj je ''Stefan I.'' odnio pobjedu i zauzeo [[Podgorica|Podgoricu]]. Despot ''Branković'' je kontrolirao još nekoliko narednih godina utvrdu ''Medun'' u [[Kuči|Kučima]], no ''Crnojevići'' su ostali na prijestolju.

{{glavni|Ivan Crnojević}}

Nakon smrti oca ''Stefana'', [[Ivan Crnojević]] je naslijedio prijestolje. Godine [[1465.]] napao je posjede [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] na ''Crnogorskom primorju'', poglavito oko [[Kotor|Kotora]], pozivajući se na povijesno pravo nad ovim oblastima. No, premda su ga prvotno ''Mlečani'' osudili na smrt, naredne su se godine dogovorili s ''Ivanom''. Darovali su ga titulom [[vojvoda|vojvode]], a ''Ivan'' je zauzvrat obećao da će obustaviti oružane napade i umiriti tamošnje stanivništvo koje mu je bilo sklono.

===Između Osmanlija i Mlečana===
Godine [[1471.]] ''Osmanlije'' su uspjele pritisnuti ''Ivana'' te im je morao obećati davanje godišnjeg danka od 700 zlatnih dukata. No, ''Mlečani'' su opet nastojali pridobiti Ivana, pa su [[1473.]] dali ''Ivanu'' i njegovim potomcima mletačke plemićke titule, vojnu opskrbu i 600 dukata godišnje pomoći.

[[1474.]] ''Ivan'' prestao plaćati danak ''Osmanlijama''. Te je godine otpočela osmanska opsada [[Skadar|Skadra]], kojeg su kontrolirali ''Mlečani''. ''Ivan'' je uputio ''Mlečanima'' u pomoć postrojbe u jačini od 8.000 ljudi, pa je osmanlijski pokušaj zauzimanja Skadra propao.

===Prijestolnice===
Povijesni izvori iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], za doba ''Stefana I. Crnojevića'' i njegova sina i nasljednika [[gospodar (crnogorska vladarska titula)|gospodara]] [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], [[Žabljak Crnojevića]] opisuju kao državno središte. Iz njega je pokušan organizirani otpor navali [[Osmanlije|Osmanlija]] sa juga, kroz ravnicu okolo ''Skadarskoga jezera''. U ''Žabljaku Crnojevića'' bila je dvorska palača i ''Crkva Sv.Đorđija'' (kasnije pretvorena u [[džamija|džamiju]]). ''Crnojevići'' su izmjestili državno središte u planine, najprije u utvrdu [[Obod (Crna Gora)|''Obod'']] - u konačnom na [[Cetinje]].

[[1479.]] Mlečanii su ''Osmanlijama'' predali ''Skadar'' koji su dobili priliku koncentrirati snage na ''Crnu Goru''. ''Ivan'' je te godine prešao na teritorij ''Mletačke Republike''.
[[Datoteka:Zabljak 1860 c.jpg|mini|[[Žabljak Crnojevića|''Žablljak Crnojevića, jedno vrijeme crnogorska prijestolnica'']]]]
Nakon [[smrt]]i sultana [[Mehmed III.|Mehmeda III.]] ''Ivan'' se [[1481.]] u velikom stilu vraća sa svojim postrojbama u domovinu, te u silovitim naletima protjeruje ''Osmanlije''. No, nakon što su se konsolidirali, ''Osmanlije'' su opet priprijetile Crnoj Gori i ''Ivan'' ponovno prihvaća isplaćivati godišnji danak.

Također, u tome je razdoblju ''Ivan'' imao sporove s ''Mlečanima'' oko svojih solana u okolici ''Kotora'' (''Grbalj''). Njegova je država obuhvaćala i uski dio obale od ''Miločera'' do [[Sveti Stefan|Svetog Stefana]].

Stiješnjen od onovremene vojne i političke sile, ''Osmanskoga Carstva'', ''Ivan'' je poslao svoga najmlađeg sina ''Stanišu'' kao zalog mira u ''Carigrad'', kamo je ovaj kasnije prešao na islam i nazvao se po svome albanskome ujaku, ''Skenderbeg'' - [[Staniša (Skender-beg) Crnojević]].

===Posljednje godine neovisnosti===

[[Đurađ Crnojević]], najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića, lipnja [[1490.]] je naslijedio prijestolje''Ivana Crnojevića'' u gotovo beznadežnim vanjsko-političkim uvjetima, između [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], suočen sa snažnim procesom [[islam|islamizacije]] [[Crna Gora|Crne Gore]].

Tijekom [[1496.]] ''Đurađ'' se zainteresirao za plan [[francuska|francuskoga]] kralja [[Karlo VIII., kralj Francuske|Karla VIII.]] o podizanju ustanka u susjednoj [[Albanija|Albaniji]], što su ''Osmanlije'' otkrile i dali mu ultimatum da napusti ''Crnu Goru''. Povlači se ''Đurađ'' na svoje posjede u okolici [[Budva|Budve]] a potom u ''Mletačku Republiku''.

[[Stefan II. Crnojević]], srednji sin [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], tijekom [[1496.]] sukobio se sa oko prijestolja svojim starijim bratim ''Đurađom'' kojega je pokušao zbaciti uz pomoć [[Osmanlije|Osmanlija]].

No, nakon što je ''Đurađ'' morao napustiti [[Crna Gora|Crnu Goru]], ''Stefan II.'' nije dobio očekivanu nagradu - crnogorsko prijestolje.

Osmanlije su [[1497.]] obavile popis u ''Crnoj Gori'' što znači da je ona bila od tada, neko vrijeme, faktički pod vlašću [[skadar|skadarskoga]] [[sandžak-beg|sandžak-bega]].

[[1501.]] je ''Đurađ'' pokušao izvesti ustanak u ''Crnoj Gori'', no bezuspješno, ''Osmanlije'' ga uhićuju i odvode u [[Carigrad]]. Umro je ''Đurađ'' u ''Anadoliji'' oko [[1511.]] godine.

===Ostavština Crnojevića===
[[Datoteka:Cerkiew na Ćipurze w Cetinje 01.jpg|mini|[[Cetinje|''Ćipur na Cetinju, gdje su ostaci prvotnog Cetinjskoga manastira i palače koje je podignuo gospodar Ivan Crnojević'']]]]
Za doba ''Crnojevića'' se trajno ustalio naziv ''Crna Gora''.

{{glavni|Crna Gora (etimologija)}}

Dalje, crnogorska povijesna prijestolnica će postati [[Cetinje]], a ''Cetinjski manastir'', ne samo vjersko i kulturno, no od konca [[17. stoljeće|17. stoljeća]] i državotvorno središte crnogorskog naroda.

U [[kultura|kulturološkom]] pogledu najvažniji događaj je iz kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kada je na ''Cetinju'' ([[Obod]]), unutar pravoslavnog manastira proradila [[Crnojevića tiskara|Crnojevića tiskare]], prva [[država|državna]] tiskare u povijesti koja je izradila [[Oktoih]] i još nekoliko bogoslužbenih [[ćirilica|ćiriličnih]] knjiga.

Glavni tiskar je bio [[Makarije od Crne Gore]] a tiskane knjige su:

* '''[[Oktoih]] - prvoglasnik I-IV glas''' (4. siječanj [[1494.]] godine, ''Obod'') prva [[ćirilica|ćirilična]] [[knjiga]] u [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]]

* '''Psaltir - sa posljedovanjem''' (22. rujna [[1494.]] godine, ''Cetinje'')

* '''Oktoih - petoglasnik V-VIII glas''' (nema točnog podatka)

* '''[[Evanđelje]]''' - ([[1496.]] godine, ''Cetinje'') <ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/crnojevici/prepisi_tekstova_djurdja_crnojevica.htm Prijepisi tekstova Đurađa Crnojevića] </ref>

==Vidi još==
* [[Dukljansko kraljevstvo]]
* [[Zetska država]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Crnojevića (1451. – 1498.)]]

Crnojevića država - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica