WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-27T05:30:05Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. prosinac 2024. u 05:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Crna četa'''-->~~[[Datoteka:Flag of the Black Army of Hungary.svg\|mini\|desno\|Zastava Crne čete.]]		[[Datoteka:Flag of the Black Army of Hungary.svg\|mini\|desno\|Zastava Crne čete.]]
	'''Crna četa''' (crna vojska) (nje. ''Schwarze Armee/Schwarzen Legion'', mađ. ''Fekete Sereg'') je bio naziv za prvu stajaću vojnu postrojbu u hrvatskim zemljama. Njen su sastav činili [[ratnici plaćenici]]. Osnovana je u drugoj polovici 15. stoljeća (između 1459. i 1460.), a ustrojio ju je hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]].<ref>''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN\|9539672813}}, str. 200.</ref>		'''Crna četa''' (crna vojska) (nje. ''Schwarze Armee/Schwarzen Legion'', mađ. ''Fekete Sereg'') je bio naziv za prvu stajaću vojnu postrojbu u hrvatskim zemljama. Njen su sastav činili [[ratnici plaćenici]]. Osnovana je u drugoj polovici 15. stoljeća (između 1459. i 1460.), a ustrojio ju je hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]].<ref>''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN\|9539672813}}, str. 200.</ref>
	Ime je dobila po svojoj crnoj opremi. Činilo ju je šest tisuća vojnika iz raznih (većinom slavenskih) krajeva (činili su ju većinom Česi, Poljaci i Srbi<ref name="Horvat-wikiizvor"/>). Plaća koju su primali bila je redovna. Razlog uvođenja bilo je što je Matija Korvin htio da s vojskom može osvajati i krajeve koji tim vojnicima nisu bili matični. Dotad se kralj mogao oslanjati samo na "narodnu vojsku" koja je doslovno bila domobranstvo, slabo izvježbano, sporo se kretalo, vojnici su išli u rat pod zastavama svojih banova, župana, prelata i velikaša koja se borila jedino za obranu domovine (isto je bilo poslije potvrđeno, za kralja [[Vladislav II.\|Vladislava II.]], na Saboru u Požunu 1492., da kralj ne smije pozivati narod na oružje za rat izvan države), a nije prelazilo granicu.<ref name="Horvat">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 347.-348. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref>		Ime je dobila po svojoj crnoj opremi. Činilo ju je šest tisuća vojnika iz raznih (većinom slavenskih) krajeva (činili su ju većinom Česi, Poljaci i Srbi<ref name="Horvat-wikiizvor"/>). Plaća koju su primali bila je redovna. Razlog uvođenja bilo je što je Matija Korvin htio da s vojskom može osvajati i krajeve koji tim vojnicima nisu bili matični. Dotad se kralj mogao oslanjati samo na "narodnu vojsku" koja je doslovno bila domobranstvo, slabo izvježbano, sporo se kretalo, vojnici su išli u rat pod zastavama svojih banova, župana, prelata i velikaša koja se borila jedino za obranu domovine (isto je bilo poslije potvrđeno, za kralja [[Vladislav II.\|Vladislava II.]], na Saboru u Požunu 1492., da kralj ne smije pozivati narod na oružje za rat izvan države), a nije prelazilo granicu.<ref name="Horvat">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 347.-348. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T03:08:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Flag of the Black Army of Hungary.svg|mini|desno|Zastava Crne čete.]]
'''Crna četa''' (crna vojska) (nje. ''Schwarze Armee/Schwarzen Legion'', mađ. ''Fekete Sereg'') je bio naziv za prvu stajaću vojnu postrojbu u hrvatskim zemljama. Njen su sastav činili [[ratnici plaćenici]]. Osnovana je u drugoj polovici 15. stoljeća (između 1459. i 1460.), a ustrojio ju je hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]].<ref>''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 200.</ref>
Ime je dobila po svojoj crnoj opremi. Činilo ju je šest tisuća vojnika iz raznih (većinom slavenskih) krajeva (činili su ju većinom Česi, Poljaci i Srbi<ref name="Horvat-wikiizvor"/>). Plaća koju su primali bila je redovna. Razlog uvođenja bilo je što je Matija Korvin htio da s vojskom može osvajati i krajeve koji tim vojnicima nisu bili matični. Dotad se kralj mogao oslanjati samo na "narodnu vojsku" koja je doslovno bila domobranstvo, slabo izvježbano, sporo se kretalo, vojnici su išli u rat pod zastavama svojih banova, župana, prelata i velikaša koja se borila jedino za obranu domovine (isto je bilo poslije potvrđeno, za kralja [[Vladislav II.|Vladislava II.]], na Saboru u Požunu 1492., da kralj ne smije pozivati narod na oružje za rat izvan države), a nije prelazilo granicu.<ref name="Horvat">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 347.-348. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref>

Nakon ustrojenja crne čete, kralj Matija Korvin uredio i [[topništvo]], [[pješaštvo|pješake]] oboružao puškama, dok je na Dunavu uzdržavao [[ratna mornarica|ratnu mornaricu]] od 364 lađe i 2600 mornara<ref name="Horvat"/> (na lađama su kao vojnici služili Srbi<ref name="Horvat-wikiizvor"/>)

Matija Korvin svojom se crnom četom poslužio u obračunu s carom Fridrikom III., kad je bilo nastupilo primirje s Turcima. Snijevao je postati "car rimski". Ratovao je od 1479. do 1487., pri čemu mu je oteo brojne gradove. Početkom godine 1484. poslao je Matija Korvin svoje čete u Dolnju Austriju, gdje su zauzele Most (Bruck) na Litavi i Korneuburg.<ref name="Horvat-wikiizvor">[https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Hrvatska_god._1479.%E2%80%941490. Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. - Hrvatska god. 1479.—1490.]</ref>

Brojka pripadnika ove postrojbe dolazila je i do 8.000 - 10.000. Među vođama su bili poslije hrvatski ban [[Blaž Podmanicki]] (zvan i [[Blaž Magjar]]), [[Stjepan Báthory]], [[Vlad III. Drakula]], [[Dmitar Jakšić]] i [[Branković]], [[Ivan Giskra]]<ref>Više o Giskri vidi u Rudolf Horvat: [[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Borba za prijestolje|Povijest Hrvatske (od najstarijeg doba do g. 1657.)]], poglavlje Borba za prijestolje, I. Zagreb, 1924.</ref>, František Hag, [[Vuk Grgurević]], Ivan Haugwitz, [[Mirko Zapolja]].

== Vidi ==
*[[Naredba kralja Žigmunda od 12. ožujka 1435. o vojništvu]]<ref name="Horvat"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]

Crna četa - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica