WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-26T02:41:34Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2024. u 02:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Crkva sv. Luke u Mostaru'''-->~~{{Vjerski objekt		{{Vjerski objekt
	\| ime = Crkva sv. Luke		\| ime = Crkva sv. Luke
	\| slika = Sahat_kula_-_panoramio_(1).jpg		\| slika = Sahat_kula_-_panoramio_(1).jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T01:22:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Vjerski objekt
| ime = Crkva sv. Luke
| slika = Sahat_kula_-_panoramio_(1).jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Zvonik crkve sv. Luke, prenamijenjen u sahat-kulu
| prijašnja_imena =
| lokacija = [[Mostar]], [[BiH]]
| koordinate = {{Coord|43.33908|N|17.81608|E|region:BA_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje =
| arhitekt =
| godine izgradnje = prije osmanskih vremena
| godina završetka =
| renoviran =
| srušen = tijekom osmanske vlasti
| religija = [[katoličanstvo]]
| patron = [[sv. Luka]]
| fasada =
| arhitektonski stil=
| materijal =
| dimenzije =
}}
'''Crkva sv. Luke''' je bila rimokatolička [[crkva]] u Mostaru. Temelji su pod zemljom, a od nje je ostao samo zvonik koji su osmanski osvajači prenamijenili u [[sahat-kula u Mostaru|sahat-kulu]]. Nalazi se kod današnjeg [[Muzej Hercegovine u Mostaru|Muzeja Hercegovine]], u Bajatovoj ulici, mahali Brankovac. Od crkve danas nema traga iznad zemlje osim njezina [[zvonik]]a. Malobrojnima je poznato da je taj zvonik današnja [[sahat-kula u Mostaru|sahat-kula]].

== Karakteristike ==
Zvonik je na četiri kata i visok je 16 metara<ref name="Juka">[http://poskok.info/index.php?view=article&id=17943%253Amostarske-crkve-prije-turske-okupacije-maem-irili-vjeru-ruenjem-gradili-bogomolje&format=pdf&option=com_content Poskok.info] Mostarske crkve prije turske okupacije. Mačem širili vjeru, rušenjem gradili bogomolje. PIŠE: Darko Juka , tjednik Republika. 31. srpnja 2009. (pristupljeno 16. kolovoza 2017.)</ref> i četvrtast.<ref name="turizam">[http://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=106%3Asahat-kula-1630&catid=41%3Aznamenitosti&Itemid=424&lang=hr Grad Mostar] Spomenici (pristupljeno 20. kolovoza 2017.)</ref>

== Povijest ==
Crkva je bila postojala još prije turske okupacije grada. Bila je pod franjevačkom upravom. U Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije iz [[1867.]] godine, fra [[Petar Bakula]] ju je spomenuo i još sedam katoličkih crkava u Mostaru i bližoj okolici, pod franjevačkom upravom, koje su ovdje bile do turske okupacije grada. Fra Petar Bakula zapisao je da drži "općinski sat".<ref name="Juka"/>

Do dolaska Osmanlija u Mostaru su još bile [[crkva sv. Ivana u Sutorini|crkve sv. Ivana]] – u današnjoj Sutorini, [[crkva sv. Stjepana u Mostaru|sv. Stjepana Prvomučenika]] i [[crkva sv. Luke u Mostaru|sv. Luke]] s lijeve strane Neretve, a s desne strane Neretve [[crkva sv. Ane u Podhumu|crkve sv. Ane]] u Podhumu, [[crkva sv. Ruže Viterbijske u Ilićima|sv. Ruže Viterbijske]] u Ilićima, [[crkva sv. Marije od Snijega u Mostaru|Gospe Snježne na Smrčenjacima]] i [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru|Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog]] na Pijescima u Zahumu,<ref name="Nikić">[http://www.hous.hrvati-amac.com/Napredak_fra_Nikic.html Hrvati AMAC] Priopćenje javnosti - prosvjed. Predsjednik HKD Napredak Mostar, prof. dr. fra Andrija Nikić. 2008. (pristupljeno 20. kolovoza 2017.)</ref> te [[crkva sv. Jakova u Mostaru|crkva sv. Jakova]].<ref name="Juka"/>

Premda Franjevačka pismohrana iz Mostara daje nedvojbene dokaze o katoličkom izvoru objekta, i danas se službeno, kod bošnjačkih izvora prešućuje nedvojbeno katoličko podrijetlo objekta, nego netočna glasina da je kulu dao podići Ibrahim Šarić 1636. godine, točnije njegova supruga Fatima, putem njegove zadužbine. Glasina je zasnovana na zapis o tomu da je Šarić odredio da se daju 'po tri akče dnevno sahaciji koji vodi brigu o satu na sahat-kuli u Mostaru i da se troši dnevno po jedna akča za ulje i drugo što je potrebno za održavanje sata na njoj'.<ref name="Juka"/> U sahat-kulu prenamijenjen 1630. godine.<ref name="turizam"/>

Mostarski vezir [[Ali-paša Rizvanbegović|Alija Rizvanbegović]] naručio je od dalmatinskoga namjesnika u Zadru [[Wenzeslaus Lilienberg Water|Lilienberga]] 1838. jedno zvono za tu kulu. Naručeno zvono bilo je teško 468 funta (1 funta = 453,59 grama), za koje je plaćeno 358,20 forinti. Do kraja turske vladavine dobnik je otkucavao ure po alaturka vrjemenu, a od 1878. do 1892. navijan je po alafranka vrjemenu. Općinske vlasti 1892. opet nalažu neka bude navijen po alaturka vrjemenu. Sat je kucao po tome vremenu sve do 1926., kada se pokvario i nikad više nije popravljan.<ref name="Juka"/>

Zvono sa zvonika sv. Luke okončalo je svoj put 1917. godine, jer su ga zbog potrebe za željezom austro-ugarske okupacijske vlasti skinule i pretopile za ratnu namjenu. Na zvonik je 1978. napravljen konzervacijsko-obnoviteljski zahvat. U prigodi otvaranja Spomen kuće Džemala Bijedića, iz Trebina u Italiji dobavljen je novi dobnik i ugrađen na mjesto ranijega. Nakon Domovinskoga rata, zvonik je, i nadalje kao tzv. sahat-kula, obnovljen 1999. godine.
<ref name="Juka"/>

Jedna je od tih drevnih osam prijeturskih crkava u Mostaru. Kao i većina preostalih katoličkih zdanja postala je arhiv pod zemljom, koja katolicima još uvijek nije dopušteno obnoviti i još se na mjestu starih crkava grade džamije, na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće, kao da međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove.<ref name="Nikić"/><ref>Obnova treće džamije u zapadnom dijelu (Mostara), Dnevni list, 28. rujna 2008. str. 13. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Luke, sv., crkva}}
[[Kategorija:Građevine u Mostaru]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]

Crkva sv. Luke u Mostaru - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica