Suradnik10 u (test) 23:53, 13. ožujak 2026.

2026-03-13T23:53:33Z

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 23:53
Redak 1:		Redak 1:

	{{infookvir likovni umjetnik		{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Mato Celestin Medović		\|ime = Mato Celestin Medović
Redak 62:		Redak 61:

	== Obitelj ==		== Obitelj ==
	Celestin Medović je stric oca hrvatske glumice [[Nataša Medović\|Nataše Medović]], koja je karijeru napravila u Crnoj Gori, a danas živi u Italiji. Njezin sin Igor završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Veneciji s ~~disertacijiom~~ o Celestinu Medoviću, a član je HDLU.<ref>Nataša Medović: [http://montenegrina.net/fokus/natasa-medovic-moja-crnogorska-prica/ Moja crnogorska priča], montenegrina.net, priredila: Milanka Bulatović. Tekst je objavio “Crnogorski glasnik” br 56. -III/IV 2009.- Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. (http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/glasnik.aspx)</ref>		Celestin Medović je stric oca hrvatske glumice [[Nataša Medović\|Nataše Medović]], koja je karijeru napravila u Crnoj Gori, a danas živi u Italiji. Njezin sin [[Igor Gustini\|Igor]] završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Veneciji s disertacijom o Celestinu Medoviću, a član je HDLU.<ref>Nataša Medović: [http://montenegrina.net/fokus/natasa-medovic-moja-crnogorska-prica/ Moja crnogorska priča], montenegrina.net, priredila: Milanka Bulatović. Tekst je objavio “Crnogorski glasnik” br 56. -III/IV 2009.- Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. (http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/glasnik.aspx)</ref><ref>K.J.: [https://likemetkovic.hr/portal/inmemoriam-u-101-godini-napustila-nas-je-rodenjem-metkovka-natasa-medovic-gustini/ ''U 101. godini napustila nas je rođenjem Metkovka Nataša Medović - Gustini '']. likemetkovic.hr. 12. travnja 2025. Pristupljeno 14. prosinca 2026.</ref>

	== Galerija djela ==		== Galerija djela ==
Redak 114:		Redak 113:
	[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]		[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
	[[Kategorija:Životopisi, Orebić]]		[[Kategorija:Životopisi, Orebić]]
			[[Kategorija:Kuna (Pelješac)]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:23:39Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:23
Redak 1:		Redak 1:

	{{~~Likovni~~ umjetnik		{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Mato Celestin Medović		\|ime = Mato Celestin Medović
	\|slika = Celestin M. Medovič.jpg		\|slika = Celestin M. Medovič.jpg

WikiSysop: bnz

2022-05-07T17:34:12Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 17:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Celestin Medović'''-->~~
	{{Likovni umjetnik		{{Likovni umjetnik
	\|ime = Mato Celestin Medović		\|ime = Mato Celestin Medović

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T03:23:28Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 03:23
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Celestin Medović'''-->~~{{izdvojeni članak\|siječanj 2020.}}~~		<!--'''Celestin Medović'''-->
	{{Likovni umjetnik		{{Likovni umjetnik
	\|ime = Mato Celestin Medović		\|ime = Mato Celestin Medović

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T16:37:32Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 16:37
Redak 102:		Redak 102:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Celestin Medović}}~~
	* [http://www.remek-djela.com/aktivnosti/izlozba-medovic/izlozba-medovic.htm Galerija Remenk djela: Mato Celestin Medović]		* [http://www.remek-djela.com/aktivnosti/izlozba-medovic/izlozba-medovic.htm Galerija Remenk djela: Mato Celestin Medović]
	* [http://www.galerijaklovic.hr/izlozba/mato-celestin-medovic Mato Celestin Medović - retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori]		* [http://www.galerijaklovic.hr/izlozba/mato-celestin-medovic Mato Celestin Medović - retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T02:57:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|siječanj 2020.}}
{{Likovni umjetnik
|ime = Mato Celestin Medović
|slika = Celestin M. Medovič.jpg
|veličina = 220px
|opis = Celestin Medović oko 1901. godine
|rođenje = [[17. studenoga]] [[1857.]]
|smrt = [[20. siječnja]] [[1920.]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
|period =
|vrsta = [[slikarstvo]]
|praksa =
|utjecao =
|utjecali = [[Vlaho Bukovac]]
|djela = ''Dolazak Hrvata'', ''Splitski crkveni sabor 925. godine'', ''Srijemski mučenici'', ''Taština'', ''Vrijes'', ''Škarpina'', ''Sv. Bonaventura''
|nagrade =
|potpis =
}}
'''Mato Celestin Medović''' ([[Kuna (Pelješac)|Kuna]] na [[Pelješac|Pelješcu]], [[17. studenoga]] [[1857.]] – [[Sarajevo]], [[20. siječnja]] [[1920.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]].

Jedan je od najvažnijih protagonista hrvatske slikarske scene druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Zapažen uspjeh postigao je u žanru povijesnih kompozicija, a iako je svoj izraz pronašao u različitim slikarskim vrstama, značajno je doprinio afirmaciji pejzaža u hrvatskome slikarstvu.

== Životopis ==
=== Rani dani ===
Mato Celestin Medović rođen je 17. siječnja 1857. godine u Kuni na [[poluotok]]u [[Pelješac|Pelješcu]] u brojnoj težačkoj obitelji. Školovao se u [[Franjevački red|franjevačkom]] samostanu u Kuni uz crkvu posvećenu Gospi od Loreta nazvanu Delorita. Gvardijan o. Paulin Majčica i samostan odigrali su važnu ulogu u njegovu ranu obrazovanju. Uz pomoć fratra o. Pacifika Radojevića [[1868.]] godine napušta Kunu i odlazi u samostan Male braće u [[Dubrovnik]]u. Nakon promjene imena u Peregrin (1873.), Mato Medović položio je zavjet (1879.), preuzeo je novo ime i postao je Mato Celestin Medović. U samostanu Male braće počeo je raditi crteže i slikati u ulju.<ref name="ugdubrovnik.hr">[https://ugdubrovnik.hr/?file=arhiva/2012 Arhiva · 2012: ''Mato Celestin Medović (1857. – 1920.) - retrospektiva''], autor izložbe: [[Igor Zidić]], ugdubrovnik.hr, pristupljeno 17. prosinca 2019.</ref> Daljnje mu je školovanje, [[1879.]] godine, osigurao Bernardo del Vago da Portogruaro, General franjevačkog reda iz [[Rim|Rima]], kad je posjetio dubrovački samostan i amateru-umjetniku Medoviću obećao daljnju naobrazbu u Rimu. Djela amaterskog razdoblja nisu očuvana u velikom broju. Poznato je da je u tom razdoblju ostvario Portret fra Pavla Ljubova, oltarne pale iz franjevačke crkve u Slanom (Sv. Obitelj), iz Delorite u Kuni (Madona sa sv. Nikolom i sv. Spiridonom) i ona iz Privorja u Konavlima (Uzašašće Marijino). Godine [[1880.]] umjetnik se priprema za putovanje u Italiju koje će, iako neće izravno obilježiti njegov slikarski opus, imati utjecaj na kasnije odluke u formiranju vlastitog umjetničkog diskursa.

=== Školovanje u Italiji ===
Odlikom Generala Bernardina del Portogruara Medović 1880. godine dolazi u [[Rim]]. U nedostatku prostora u franjevačkim samostanima smještaju ga u onaj irskih fratara; Coleggio di san'Isidoro. S. Isidoro poznato je sjedište [[Nazarenci|nazarenaca]] u [[Italija|Italiji]] među kojima se nalazio i Medovićev učitelj Lodovico Seitz. Lodovico Seitz u tom je razdoblju s ocem Alexandrom Maximilianom radio [[Freska|freske]] u [[Đakovačka katedrala|Đakovačkoj katedrali]] za [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] što je značilo da će Medović tri mjeseca čekati svog učitelja. Premda Seitz nije izvršio utjecaj na samog umjetnika, upoznao je Medovića s tehnikom fresko slikarstva koju su nazarenci obnovili. Medović napušta Rim zbog zabrane pohađanja državne Akademije na kojoj se slika prema živim modelima. Nezadovoljan, umjetnik traži pomoć drugog učitelja Giuseppea Grandija koji radi u duhu [[Akademizam|akademizma]]. Utjecajem Grandija i novoga slobodnijeg načina slikanja te bogatijega kolorita, Medović ostvaruje djelo ''Za sprovodom'' (1882.) nazvano još ''Hodie mihi-cras tibi'' pohvaljenu na Međunarodnoj proljetnoj izložbi u Rimu 1882. godine. Zbog pohvala učitelja Grandija i nešto manje Seitza, General da Portogruaro poslao je Medovića na studijsko putovanje u [[Assisi]] i [[Firenza|Firenzu]] kako bi se upoznao s radom starih majstora. Sljedećih pet mjeseci Medović provodi u Fucecchiju, gradiću u dolini Arna. Na poziv Tita Marconcinija Medović pomaže pri restauraciji slika kapele Delle cinque vie. Radio je na obnavljanu slika Križnog puta, ali je ostvario i izvornike poput slike Madonne, kopije poznate freske iz kapele Madonne della Misericordia, te sliku Mater amabilis namijenjenu za kor. Uz samu kapelu nalazi se franjevački samostan i samostanska crkva La vergine čiju će ogoljenu fasadu, nakon kratkog boravka u Rimu, 1883. godine oslikati Medović.

Na nagovor poznanika Medović odlazi u Firenzu gdje se školuje kod Antonia Ciserija. U djelu ''Mrtva priroda'' (1884. – 1886.), napravljenom u duhu talijanskoga narativnog realizma, vidljiv je Ciserijev utjecaj. U tom razdoblju nastaju brojni portreti poput ''Portreta Vinka Draganje'' (1883.), ''Lukea Waddinga'', ''Don Jurja Pulića'' i ''Portret pape Leona XIII.'' Nakon kratkog „izleta“ u [[Faenza|Faenzu]] 1884. godine Medović se nezadovoljan vraća u Rim. Iste je godine na proljetnoj međunarodnoj izložbi izložio djelo ''Super flumina Babylonis'' kao rezultat rada u Ciserijevoj školi. Uz slike za Chiostro spagnolo u S. Isidoru okušao se i u grafičkom mediju radeći [[Bakropis|bakropise]] Glavu [[Sv. Juraj|sv. Jurja]] i Glavu [[Sv. Franjo Asiški|sv. Franje]]. General franjevačkog reda, zbog određenih pritužbi, odlučio se 1886. godine Medovića pozvati natrag u [[Dubrovnik]].

=== Dubrovnik ===
U [[Dubrovnik|Dubrovniku]] se umjetnik posvetio sakralnim djelima poput djela ''Isus pada pod križem'' za kapelu dubrovačke bolnice, a za samostan slika oltarnu palu ''Sv. Franjo klanja se križu''. Među portretima ovog razdoblja vrsnoćom se ističe ''Portret gđice pl. B (Ike Bizzaro)'' (1887.). Zamijetivši talent mladog umjetnika, [[Franjo Rački|dr. Franjo Rački]], naručitelj Medovićeve replike Portreta [[Ruđer Bošković|Rugjera Boškovića]], Medovića „izvlači“ iz anonimnosti. U [[Zagreb|Zagrebu]] 1887. godine održana je mala komorna Izložba slika Celestina Medovića u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji]] na kojoj je predstavljeno pet njegovih radova. Uskoro, u nadi kako bi nastavio školovanje, na nagovor bečkog slikara Emila Jakoba Schindlera, moli da mu se dopusti školovanje na Münchenskoj akademiji. General reda 1888. godine potpisao je obbedienzu kojom mu je odobrio nastavak školovanja u [[München]]u.

=== München (1888. – 1893.) ===
Medović je [[13. listopada]] 1888. godine upisao Königlishe Akademie der Bildenden Künste. Prvi je semestar pratio u klasi profesora Gabriela Hackla, usavršivši tako [[crtež]]. Sljedeća je tri semestra završio u klasi profesora Ludwiga Löfftza, dok preostalih šest provodi u Komponierklasse profesora Aleksandra Wagnera. U klasi profesora Wagnera radio je u duhu dekorativnoga povijesnog slikarstva Karla von Pilotyja. Za vrijeme münchenskog školovanja više je puta nagrađivan. Prvi je put nagrađen nakon uspješne prve godine školovanja kad je dobio nagradu Belobung für seine Leistung in Malena, a istu je nagradu zaprimio i sljedeće godine. Uslijedile su još dvije nagrade, 1891. godine dobio je malu srebrnu medalju za prvu samostalno izvedenu sliku ''Sv. Magdalenu'', te veliku srebrnu medalju 1893. godine za djelo ''Bakanal''. ''Bakanal'', jedno od ključnih djela Medovićeva opusa, rezultat je minucioznih skica i studija, a ostvareno je u drugom dijelu boravka u Münchenu, od 1890. do 1893. godine, u klasi profesora A. Wagnera. Pohvale je za ''Bakanal'' doživio na Münchner Jahresausstellung u Königlicher Glaspalastu. Pohvalu i priznanje nije mu uskratio glasoviti povjesničar umjetnosti Cornelius Gurlitt. U ovom razdoblju slikao je i za samostansku crkvu St. Anna am Lehel dvije oltarne pale: ''Stigmatizaciju sv. Franje'' i ''palu [[Sv. Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]]''.

Poznato je još da u münchenskom razdoblju nakratko posjećuje Đakovo povodom 40. obljetnice biskupa Strossmayera kojemu poklanja svoju sliku'' [[Sv. Bonaventura|Sv. Bonaventura]]'' (1890.).

Tijekom školovanja u Münchenu umro je General Bernardino del Portogruaro (1889.) čiju je potporu uživao Medović, a za novoga je Generala postavljan, umjetniku manje sklon, Luigi Canali da Parma koji je odbio prijedlog za Medovićevo daljnje školovanje u Rimu.

=== Povratak u domovinu i djelovanje u Zagrebu ===
U Dubrovniku, ne želeći se odreći rada sa živim modelima, mecena i grof Mato Pucić „Nerun“ uredio mu je atelier u svojoj vili na Pilama. U atelieru je slikao oltarne pale i portrete Dubrovčana. U ovom kratkom razdoblju portret je i dalje najzastupljenija Medovićeva slikarska vrsta u kojoj razlikujemo dvije skupine. Prvu skupinu reprezentativnih portreta (''Portret Mate Šimunkovića'', ''Portret Joze Braenovića'') karakterizira realistički pristup. Drugoj skupini pripadaju intimni portreti (''portret Majke'', ''Starog pomoraca'' i ''O. Luiggia Uccelinija''). Za vrijeme kratkog boravka u Kuni nastaju najraniji Medovićevi pejzaži „Böcklinovskog štimunga“ tmurne palete (''Marina u sumraku'', ''Čempresi''). U ljeto i jesen 1894. godine Medović putuje nakratko u Đakovo na dogovor s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]]. Strossmayer u želji da Medović zamijeni dvije Ansiglionijeve freske Žrtvu Abrahamovu i Žrtvu Noemovu u Đakovačkoj katedrali šalje ga na kratko putovanje u Rim i Pompeje kako bi proučio umjetnost talijanskog trecenta i quattrocenta.

==== Rana Zagrebačka faza (1895. do prijeloma stoljeća) ====
Rana zagrebačka faza prvenstveno je obilježena Medovićevim radom s [[Vlaho Bukovac|Vlahom Bukovcem]] čiji je utjecaj vidljiv u tehničkim i kolorističkim promjenama kao i u [[Poentilizam|divizonističkoj]] tehnici i analitičkom pristupu. U prvoj fazi radi na oslikavanju crkava [[Sjeverna Hrvatska|Sjeverne Hrvatske]]. Radio je na oslikavanju ikonostasa Unijatske crkve u sv. Duha u [[Križevci|Križevcima]] (1896.), zatim s [[Bela Čikoš Sesija|Belom Čikošem Sesijom]] radio je freske u crkvi [[Sv. Terezija Avilska|sv. Terezije]] u [[Požega|Požegi]], freske u crkvi [[Sv. Stjepan|sv. Stjepana]] u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] i oslik ikonostasa [[Pravoslavna crkva sv. Trojice u Bjelovaru|pravoslavne crkve]] u [[Bjelovar|Bjelovaru]]. Najvažnije radove u ovoj fazi predstavljaju velike povijesne kompozicije za Zlatnu dvoranu Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 u Zagrebu. ''Srijemski mučenici'' (1895.) prva je velika povijesna kompozicija rađena prema narudžbi Vlade iako nije namijenjena Dvorani, a primjer je sjedinjenja starog načina slikanja u duhu akademizma i novog pristupa vidljivog u svijetloj paleti boja. Ubrzo nakon prve narudžbe slijedi ona za [[Split|Splitski]] sabor jednu od četiri kompozicije koje je Medović radio za Dvoranu Odjela za Bogoštovlje i nastavu. U Splitskom saboru (1897.) Medović se vratio starom pristupu kojeg karakteriziraju brojne i detaljne studije. ''Dolazak Hrvata'' (1903.) primjer je djela ostvarenog u mahu bez naknadnih preinaka. ''Krunidba [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskoga]]'' (1905.) djelo je u kojem šarenilo boja i utjecaj plenerizma dolazi u potpunosti do izražaja. Posljednja ostvarena za Dvoranu bila je slika ''Zaruke kralja Zvonimira'' (1907.). ''Bitka na Grobničkom polju'' (1905.) neizvedena je povijesna kompozicija ''"koja u kolopletu tijela, dinamici i dubokom prostoru kojim slikar ovladava (barem koliko je na skici vidljivo) podsjeća na uzvitlane kompozicije romantizma u stilu [[Eugène Delacroix|Delacroixa]]"''.<ref name="matica.hr">Feđa Gavrilović, [http://www.matica.hr/vijenac/464/medovic-raanje-hrvatskoga-modernizma-24/ ''Uz retrospektivu Mate Celestina Medovića u Klovićevim dvorima: 1. prosinca 2011–12. veljače 2012. Medović – rađanje hrvatskoga modernizma''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 464, 15. prosinca 2011., pristupljeno 17. prosinca 2019.</ref>

==== Zagrebačko-pelješka faza (od prijeloma stoljeća do 1907.) ====
[[Datoteka:Mato Celestin Medović, spomenik u Kuni.01520.JPG |minijatura|desno|220px|Spomenik u Kuni, u perivoju koji nosi njegovo ime]]

U razdoblju između [[1898.]] i [[1907.]] godine Medović provodi vrijeme u Zagrebu, ali sve više i u zavičaju gdje gradi kuću (1898.) i ljetnikovac (1901.). To se vrijeme poklapa s kasnom zagrebačko-pelješkom fazom u kojoj dolazi do znatnijega kolorističkog pročišćenja i slikanja u ''plain-airu''. U ovoj se fazi javljaju [[Portret|portreti]], [[mrtva priroda|mrtve prirode]], marine i [[Pejzaž (likovni)|pejzaži]] koji će posebice biti važni u kasnijoj pelješkoj fazi. U ranoj zagrebačkoj fazi Medović rijetko radi portrete s obzirom na to da je to razdoblje u kojem Vlaho Bukovac ostvaruje primat u toj slikarskoj vrsti. Nakon odlaska Bukovca iz Zagreba, [[1903.]] godine, Medović je dobio prigodu iskazati svoju kvalitetu (''Portret pape Pia X.'', 1903.; ''Portret Klotilde Guthardt'', 1903.; ''Taština'', 1903.).

=== Povratak u zavičaj (od 1908. do 1920.) ===
==== Pelješka faza (1908. – 1912.) ====

U [[Pelješac|pelješkoj]] fazi od 1908. do 1912. godine Medovićevo slikarstvo oscilira između detaljnoga, preciznoga, a s druge strane silovitog i [[Impresionizam|impresionističkoga]] pristupa. U ovoj se fazi prvenstveno posvećuje marinama i pejzažima koje postavlja na platna velikoga formata. U nekim je pejzažima vidljiva i [[Secesija|secesijska]] nota poput Primorskog pejzaža, a javljaju se i pejzaži poput ''Krovova u snijegu'' (1900. – 1904.), slikanih moderno i reducirano u nekoliko bijelo ružičastih polja. Mrtve prirode, koje je započeo raditi još 1896. godine uz motive poput patke i jarebica, sve češće prikazuju morske motive (''Škarpina'', o. 1906.; ''Lebićada'', 1912. – 1914.; ''Bonace'', 1908. – 1912.). Prijelaz između pelješke i kasno pelješke faze naznačio je kratki Medovićev ''intermezzo'' u [[Beč|Beču]] od [[1912.]] do [[1914.]] godine. U Beču je održana njegova samostalna izložba na Schwarzenbergplatzu u Kunstsalonu G. Pisko za koju je dobio pohvale te sudjeluje na Adria izložbi (1913.). Na putu prema zavičaju zaustavio se u [[Opatija|Opatiji]] gdje je 1914. godine organizirana posljednja velika izložba za Medovićeva života.

==== Kasna pelješka faza (1914. – 1918.) ====
Kasna pelješka faza poklapa se s razdobljem koje Medović provodi u Kuni za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] od 1914. do [[1918.]] godine. Medović se, u ovoj fazi, posvetio slikanju oltarnih pala i naručenih portreta, ali posebnu pažnju posvetio je intimnom pejzažu manjega formata gdje se naznake crteža gube u boji koja postaje glavno sredstvo izražavanja umjetnika (''Krajoliku s vrijesom'', 1914. – 1918.; ''Požar u Vrućici'', 1917.; ''Požar'', 1917.). Kasna pelješka faza završava 1918. godine s obzirom na to da je umjetnik obolio, a potom izgubio i vid. Na glavnoj godišnjoj skupštini [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], [[24. travnja]] 1919. godine, osnovan je umjetnički razred čiji su počasni članovi postali između ostalih [[Vlaho Bukovac]], Mato Celestin Medović i [[Ivan Meštrović]].<ref>[https://www.glasistre.hr/kultura/obiljezena-100-obljetnica-razreda-za-umjetnost-hazu-603140 ''Obilježena 100. obljetnica Razreda za umjetnost HAZU''], [[HINA]], glasistre.hr, 7. studenoga 2019., pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref>

Ubrzo nakon što je obolio premješten je, potkraj prosinca 1919. godine, u bolnicu u [[Sarajevo]] gdje je umro 20. siječnja 1920. godine. Pokopan je u Kuni.<ref>Miljković, Ivo. ''Cvijeće u pejzažima Mate Celestina Medovića'', // ''Agronomski glasnik: Glasilo Hrvatskog agronomskog društva'', sv. 65, br. 3 – 5, (2001.), str. 117. – 131. {{Hrčak|id=164275}}, str. 118., pristupljeno 13. prosincaa 2019.</ref>

== Obitelj ==
Celestin Medović je stric oca hrvatske glumice [[Nataša Medović|Nataše Medović]], koja je karijeru napravila u Crnoj Gori, a danas živi u Italiji. Njezin sin Igor završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Veneciji s disertacijiom o Celestinu Medoviću, a član je HDLU.<ref>Nataša Medović: [http://montenegrina.net/fokus/natasa-medovic-moja-crnogorska-prica/ Moja crnogorska priča], montenegrina.net, priredila: Milanka Bulatović. Tekst je objavio “Crnogorski glasnik” br 56. -III/IV 2009.- Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. (http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/glasnik.aspx)</ref>

== Galerija djela ==
<center><gallery>
Slika:Dolazak Hrvata Celestin Medović.JPG|''Dolazak Hrvata'', 1903.
Slika:Krunidba Celestin Medović.JPG|''Krunidba [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] [[1403.]] godine starom hrvatskom krunom'', 1905.
Slika:Splitski crkveni sabor Celestin Medović.JPG|''Splitski crkveni sabor 925. godine'', 1897.
Slika:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG|''Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira'', 1907.
Slika:Bakanal,_1893..jpg|''Bakanal'', 1893.
Slika:Srijemski_mučenici,_1895.-1896..jpg|''Srijemski mučenici'', 1895. – 1896.
Slika:Studija_za_Bitku_na_Grobničkom_polju,_1905..jpg|''Studija za Bitku na Grobničkom polju'', 1905.
Slika:Grkinja_kod_toalete,_1901..jpg|''Grkinja kod toalete'', 1901.
Slika:Taština,_1903.jpg|''Taština'', 1903.
Slika:Bonaca,_19012.-1914..jpg|''Bonaca'', 1912. – 1914.
Slika:Krajolik_s_vrijesom,_1914-.18..jpg|''Krajolik s vrijesom'', 1914. – 1918.
Slika:Krovovi_u_snijegu,_1900._-_1905..jpg|''Krovovi u snijegu'', 1900. – 1905.
Slika:Požar,_1917..jpg|''Požar'', 1917.
Slika:Škarpina,_do_1906..jpg|''Škarpina'', do 1906.
Slika:Portret_Ike_pl._Bizzaro,_1887..jpg|''Portret Ike pl. Bizzaro'', 1887.
Slika:Portret_majke,_1894..jpg|''Portret majke'', 1894.
Slika:Portret_starice,_oko_1890..jpg|''Portret starice'', oko 1890.
Slika:Portret_Vinka_Draganje,_1883.-1884_..jpg|Portret Vinka Draganje, 1883. – 1884.
Slika:Sv._Bonaventura,_1890..jpg|Sv. Bonaventura, 1890.
</gallery></center>

== Spomen ==
* Brončana skulptura Mate Celestina Medovića (rad [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] iz [[1954.]] godine) postavljena je [[1970.]] godine u rodnoj mu Kuni, u Celestinov perivoj.<ref>Emanuela Tomelić, [https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/gradst%3A1044 ''Kulturno-turistički centar, Kuna: diplomski rad'', str. 19.], Svečilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Katedra za arhitektonsko projektiranje, 2018., pristupljeno 17. prosinca 2019.</ref>

== Literatura ==
* [[Vera Kružić-Uchytil|Kružić–Uchytil, V.]] ''Mato Celestin Medović: [1857-1920] : [monografija]'', Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1978.
* [[Teo Trostmann|Trostmann, T.]] ''Mato Celestin Medović i njegovi pokrovitelji: magistarski rad'', Sveučilište u Zagrebu ; Centar za poslijediplomske studije, 2001.
* [[Jozo Kljaković|Kljaković, J.]]; [[Dragutin Tadijanović|Tadijanović, D.]] ''Katalog Izložbe Celestina Medovića'', priredilo Hrvatsko društvo umjetnosti, Tipografija d.d. Zagreb, Zagreb – Split, 2-30. 6. 1939.
* [[Cvito Fisković|Fisković, C.]] ''Slikar Medović u zavičaju'', Mogućnosti, Split, 1973.
* ''Katalog izložbe Mato Celestin Medović – Retrospektiva'', 1. Prosinca 2011.-12.veljače 2012., Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2012.
* [[Grgo Gamulin|Gamulin, G.]] ''Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća'', sv. 2, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, Zagreb, Naprijed, 1995.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Celestin Medović}}
* [http://www.remek-djela.com/aktivnosti/izlozba-medovic/izlozba-medovic.htm Galerija Remenk djela: Mato Celestin Medović]
* [http://www.galerijaklovic.hr/izlozba/mato-celestin-medovic Mato Celestin Medović - retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori]
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39782 Medović, Celestin Mato], enciklopedija.hr
* [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=11831 Izložba Celestina Medovića], Dom hrvatskih likovnih umjetnika (1938.), Zagreb (Katalog sadrži uvodnu riječ, predgovor, reprodukcije i popis izloženih radova). DiZbi.HAZU Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

{{GLAVNIRASPORED:Medović, Celestin}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski_likovni_umjetnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Životopisi, Orebić]]

Celestin Medović - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:53, 13. ožujak 2026.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica