Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:26:05Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Jubilarni članak\|152.000}}~~
	{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Camilla Lucerna		\| Ime = Camilla Lucerna

WikiSysop: bnz

2022-05-07T06:05:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 06:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Camilla Lucerna'''-->~~{{Jubilarni članak\|152.000}}		{{Jubilarni članak\|152.000}}
	{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Camilla Lucerna		\| Ime = Camilla Lucerna

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T21:13:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|152.000}}
{{Infookvir književnik
| Ime = Camilla Lucerna
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina = 250px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim = Camilla Leonhard, Camilla Milović
| rođenje = [[24. lipnja]] [[1868.]] <br>Riva del Garda (tada: '' Reiff am Gartsee''), [[Tirol]], [[Austro-Ugarska]]
| smrt = [[15. lipnja]] [[1963.]] <br> [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| zanimanje = [[pisac|književnica]], [[filolog]]ica, [[književnost|povjesničarka književnosti]] i [[prevoditelj]]ica
| nacionalnost = [[Austrija]]nka
| period pisanja = 1895. – 1963.
| vrsta = [[drama]], [[književna kritika]], [[povijest književnosti]]
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Camilla Lucerna''' (alias: Kamila Lucerna, [[pseudonim]]i: Camilla Leonhard, Camilla Milović<ref name=Lex>[http://books.google.de/books?id=ouGfY8RBauAC&pg=PA1118&dq=camilla+lucerna&hl=de&sa=X&ei=eke0UeqGBq314QSlpYHIAg&ved=0CFQQ6AEwBjgU#v=onepage&q=camilla%20lucerna&f=false ''Internationales Germanistenlexikon 1800-1950'', ur. Christoph König, Berlin: Walter de Gruyter, 2003, str. 1118-1120, pristupljeno 24. veljače 2015.]</ref>; [[Riva del Garda]], [[24. lipnja]] [[1868.]] – [[Zagreb]], [[15. lipnja]] [[1963.]]), bila je austrijska i hrvatska [[pisac|književnica]], [[filolog]]ica, [[književnost|povjesničarka književnosti]] i [[prevoditelj]]ica.

==Životopis==
===Obitelj===
Roditelji su joj bili c. i k. auditor i pravni savjetnik Johann Lucerna i njegova supruga Maria rođ. Scheuchenstuel<ref name=Lex/>. Djetinjstvo je provela u dvorcu Falkenburg / Wolfnitzhal. U mladosti je posjetila [[Hrvatska|Hrvatsku]] ([[Plitvička jezera]] i [[Dalmacija|dalmatinsku obalu]]).

===Obrazovanje===
U [[Klagenfurt]]u je od [[1876.]] pohađala osnovnu školu pa [[Učitelj|Preparandiju]], koju je završila [[1894.]], te je ondje [[1889.]] kao privatistica stekla [[diploma|diplomu]] učiteljice pučke škole<ref name=Lex/>. Istodobno je od [[1889.]] do [[1907.]]<ref name=Lac/> studirala [[Germanistika|germanistiku]] i [[Slavistika|slavistiku]] u [[Beč]]u (u R. Heinzela i [[Vatroslav Jagić|V. Jagića]]), odnosno Zagrebu (u [[Gjuro Arnold|Gj. Arnolda]], F. Markovića i [[Isidor Kršnjavi|I. Kršnjavoga]]) <ref name=Lex/>.

===Nastavna djelatnost===
Od [[1892.]] zaposlila se kao predavačica [[Njemački jezik|njemačkoga]] i [[Francuski jezik|francuskoga]] u privatnoj školi Franziske Kubelke u Zagrebu<ref name=Lac>[http://www.kakanien.ac.at/beitr/fallstudie/SVidulic1.pdf Svjetlan Lacko Vidulić, ''Was bleibt. Porträt der Schriftstellerin und Philologin Camilla Lucerna (1868-1963)'', pristupljeno 24. veljače 2015.]</ref>, pa od [[1894.]] na Višoj djevojačkoj školi u [[Gospić]]u<ref name=Lex/><ref name=Lac/>. Ondje se povezala, među ostalima, s [[pjesnik]]om [[Bude Budisavljević|Budom Budisavljevićem]], uz čiju je pomoć poboljšala svoje znanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], tako da je već [[1896.]] objavila prvu svoju dramu na hrvatskome ''Tko je kriv?''<ref name=Lac/>. Od [[1895.]] do [[1919.]] radila je kao [[profesor]]ica njemačkog jezika (kasnije i kao školska savjetnica) u Djevojačkom liceju u Zagrebu<ref name=Lex/>.

===Književni rad===
Od 1919. je umirovljena, te je nastavila privatno poučavati i baviti se filološkim znanstvenim istraživanjima. Istodobno je pisala i objavljivala na njemačkome i na hrvatskome.

U zagrebačkome [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskome narodnom kazalištu]] izvedene su njezine [[drama|drame]] ''Na ruševinama'' (1898.) i ''Jedinac'' (1904.). Napisala je libreto za operu ''[[Zlatorog]]'', koju je skladao njezin brat [[Eduard Lucerna]]<ref name=Lex/>.

Pisala je slavističko-germanističke komparativne studije u duhu formalističke estetike [[Franjo Marković|Franje Markovića]]<ref name=Lac/>, [[ogled]]e, [[glazba|glazbene]], [[kazalište|glumišne]] i [[književnost|književne]] [[kritika| kritike]] te [[pjesništvo|pjesme]]. Osobito se bavila djelom [[Johann Wolfgang Goethe|Johanna Wolfganga Goethea]] i [[narodna pjesma|usmenim tradicionalnim stvaralaštvom]]. Među hrvatskim piscima čija je djela prevodila na njemački su [[Marko Marulić]], [[Petar Hektorović]], [[Petar Preradović]], [[Ivan Mažuranić]], [[August Šenoa]], [[Ivana Brlić-Mažuranić]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]] itd.

Potkraj života je surađivala u [[Miroslav Krleža|Krležinu]] i [[Mate Ujević|Ujevićevu]] [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Jugoslavenskome leksikografskom zavodu]] pišući za ''Enciklopediju Jugoslavije''<ref name=Lex/>.

===Ostavština===
Spisi Camille Lucerne sačuvani su većim dijelom u zagrebačkoj [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] te u Knjižnici zagrebačkoga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]].

== Djela (izbor) ==
*''Tko je kriv?'', drama u pet činova, ''Vijenac'', Zagreb (1896.)
*''Zlatorog'' (lirska drama u tri čina), uglazbio Eudard Lucerna, Klagenfurt (1900.)
*'' Die südslavische Ballade von Asan Agas Gattin und ihre Nachbildung durch Goethe'', München (1905.)
*'' Studienblätter zur kroatischen und serbischen Literatur'', Zagreb (1909.-1911.)
*'' Das Märchen : Goethes Naturphilosophie als Kunstwerk'', Leipzig (1910.)
*'' Die letzte Kaiserin von Trapezunt in der südslawischen Dichtung '', Sarajevo (1912.)
*'' Asseneth. Eine apokryphe Erzählung aus den Werdezeiten des Christentums'' , Wien (Beč, 1921.)
*''Gradja za studiju o apokrifu. Život i ispovijedanje Asenete'', Zagreb (1921.)
*'' Das Balladendrama der Südslaven'', Leipzig (1923.)
*''Balladen der „Unbekannten“ : Studienblättchen zur kroatischen Volkspoesie'', Zagreb (1943.)

== Literatura ==
*Birgit Buchegger, ''Stiller Brotberuf oder subversive Rebellion? Österreichische Übersetzerinnen im 19. Jahrhundert : Eine Spurensuche'', Graz (2002.)
*'' Camilla Lucerna : 1868 – 24. VI. – 1938'', spomenica, ur. Julius Franz Schütz i Elza Kučera, Graz (1938.)
*'' Camilla Lucerna : Bibliographie der Arbeiten 1938 – 1958 / Bibliografija radova Camille Lucerna 1938 – 1958'', Graz (1958.)
* H. Giebisch, L. Pichler, ur. A. Vancsa, ''Kleines österreichisches Literaturlexikon'', Wien (Beč, 1948.)
*[[ Inoslav Bešker]], ''I Morlacchi nella letteratura europea'', Roma (Rim, 2007.)
*''Internationales Germanistenlexikon 1800-1950'', ur. Christoph König, Berlin (2003)
*Svjetlan Lacko Vidulić, ''Was bleibt. Porträt der Schriftstellerin und Philologin Camilla Lucerna (1868-1963)''; u: Marijan Bobinac (ur.) , ''Porträts und Konstellationen'', 1. Deutschsprachig-Kroatische Literaturbeziehungen, Zagreb (2001.)

== Priznanja ==
* [[1911.]] – Zlatna kolajna kralja [[Nikola I.|Nikole I.]], [[Cetinje]]
* [[1932.]] – Srebrna medalja Njemačke akademije, [[München]]
* [[1955.]] – Goetheova medalja Goethe-Instituta, München

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37367 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Lucerna, Kamila (Camilla)]
*[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A016866%20or%20701%3A016866%20or%20702%3A016866%20or%20600%3A016866&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=Lucerna,%20Camilla Katalog HAZU.hr – Lucerna, Camilla]
*[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=Lucerna%2C+Camilla&xm0=1 Katalog Knjižnica grada Zagreba – Lucerna, Camilla]
*[https://portal.dnb.de/opac.htm;jsessionid=D5165DA44DC02E45AC2BD302EABC9660.prod-worker1?query=Camilla+Lucerna&method=simpleSearch Camilla Lucerna na portalu Njemačke nacionalne knjižnice]
* [http://www.kakanien.ac.at/beitr/fallstudie/SVidulic1.pdf Svjetlan Lacko Vidulić, ''Was bleibt. Porträt der Schriftstellerin und Philologin Camilla Lucerna (1868-1963)'']

{{GLAVNIRASPORED:Lucerna, Camilla}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Austrijski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Camilla Lucerna - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica