WikiSysop: bnz

2022-04-12T05:09:41Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 05:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''C.F. Ramuz'''-->~~[[Datoteka:CHF200 8 front extract.jpg\|mini\|Njegov portret na švicarskom franku]]		[[Datoteka:CHF200 8 front extract.jpg\|mini\|Njegov portret na švicarskom franku]]
	'''Charles Ferdinand Ramus''' ([[Lausanne]], [[24. studenoga\|24. studenog]] [[1878.]] – [[Pully]], [[23. svibnja]] [[1947.]]) bio je švicarski pisac francuskog govornog područja. Poznat je po svoja dvadeset i dva romana i oko sto devedeset pripovijetki., ali je također pisao i pjesme te eseje.<ref>Charles Ferdinand Ramuz, Centre de Recherche sur les Lettres Romandes, 7.7.2015., http://www.culturactif.ch/ecrivains/ramuz.htm</ref> Sudjelovao je u kulturnom životu kantona Vaud te je učvrstio svoju poziciju važnog pisca svoje generacije nakon što je napisao manifest (Raison d'être ) časopisa Cahiers vaudois.<ref>Roger Francillon, Ramuz, Charles Ferdinand, http://www.hls-dhs-dss.ch/ , http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/f/F16054.php</ref>		'''Charles Ferdinand Ramus''' ([[Lausanne]], [[24. studenoga\|24. studenog]] [[1878.]] – [[Pully]], [[23. svibnja]] [[1947.]]) bio je švicarski pisac francuskog govornog područja. Poznat je po svoja dvadeset i dva romana i oko sto devedeset pripovijetki., ali je također pisao i pjesme te eseje.<ref>Charles Ferdinand Ramuz, Centre de Recherche sur les Lettres Romandes, 7.7.2015., http://www.culturactif.ch/ecrivains/ramuz.htm</ref> Sudjelovao je u kulturnom životu kantona Vaud te je učvrstio svoju poziciju važnog pisca svoje generacije nakon što je napisao manifest (Raison d'être ) časopisa Cahiers vaudois.<ref>Roger Francillon, Ramuz, Charles Ferdinand, http://www.hls-dhs-dss.ch/ , http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/f/F16054.php</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T09:35:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:CHF200 8 front extract.jpg|mini|Njegov portret na švicarskom franku]]
'''Charles Ferdinand Ramus''' ([[Lausanne]], [[24. studenoga|24. studenog]] [[1878.]] – [[Pully]], [[23. svibnja]] [[1947.]]) bio je švicarski pisac francuskog govornog područja. Poznat je po svoja dvadeset i dva romana i oko sto devedeset pripovijetki., ali je također pisao i pjesme te eseje.<ref>Charles Ferdinand Ramuz, Centre de Recherche sur les Lettres Romandes, 7.7.2015., http://www.culturactif.ch/ecrivains/ramuz.htm</ref> Sudjelovao je u kulturnom životu kantona Vaud te je učvrstio svoju poziciju važnog pisca svoje generacije nakon što je napisao manifest (Raison d'être ) časopisa Cahiers vaudois.<ref>Roger Francillon, Ramuz, Charles Ferdinand, http://www.hls-dhs-dss.ch/ , http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/f/F16054.php</ref>

== Biografija ==

Ramuz je rođen u Laussaneu kao treći sin trgovca Emilea Ramuza. Nakon diplome iz klasične književnosti te vojne službe, preselio se u [[Pariz]], ali je nastavio sudjelovati u književnom životu romanske Švicarske. Svoj prvi roman ''Aline'' je napisao [[1905.]], a roman ''Circonstances de la vie'' je bio predložen za [[Prix Goncourt|nagradu Goncourt]] [[1907.]] koju ipak nije dobio.

Život u Parizu je obilježen i brakom sa slikaricom Cécile Cellier s kojom je dobio jedinu kčer, Marianne. Tamo se i povezao sa pariškim slikarima i pjesnicima te je upoznao Igora Stravinskog.<ref>The Editors of Encyclopædia Britannica, Charles-Ferdinand Ramuz , http://www.britannica.com/ http://www.britannica.com/biography/Charles-Ferdinand-Ramuz</ref>

Njegova najranija djela tematiziraju jednostavne ljude neostvarenih želja i nadanja. Radi se o pjesničkoj zbirci ''Le petit village'', o prvom romanu ''Aline'' te romanima ''Les circonstances de la vie'' (1907) , ''Aimé Pache, peintre vaudois'' (1911) i ''Vie de Samuel Belet'' (1913).<ref>http://www.snb.ch/ , http://www.snb.ch/en/mmr/reference/banknotes_personalities_CV200/source/cash_banknotes_personalities_CV200.en.pdf</ref>

U Švicarsku se vratio 1914., gdje je napisao manifest ''Raison d'ȇtre'' za književni časopis ''Cahiers vaudois'' kojeg su pokrenuli [[Edmond Gilliard]] i [[Paul Budry]]. Godine [[1918.]] je napisao tekst za ''Priču o vojniku'' (''l'Histoire de soldat''), glazbeno-scenska izvedba [[Igor Stravinski|Igora Stravinskog]].
Godine [[1924.]] je potpisao ugovor s izdavačkom kućom [[Grasset (izdavačka kuća)|Grasset]] koja je objavila većinu njegovih knjiga.

''„''To je razdoblje velikih romana'': La grande peur dans la montagne (1926), La beauté sur la terre (1927), Adam et Eve (1932), Farinet (1932), Derborence (1934), Le garçon savoyard (1936), Si le soleil ne revenait pas (1937). 1930-ih godina su njegovi eseji Taille de l'Homme (1933), Questions''
(1935), Besoin de grandeur (1937), koji su obilježili uspjeh njegovih političkih, moralnih i estetskih razmišljanja.“ ''<ref>http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/f/F16054.php</ref>

Godine 1936., Ramuz je primio najviše odlikovanje švicarske književnosti, [[Schillerova nagrada|Schillerovu nagradu]]. <ref>Chronologie extraite du Journal, Editions Slatkine, trois volumes, 2005. - (1920-1939), http://www.fondation-ramuz.ch/ , http://www.fondation-ramuz.ch/1025-Chronologie_extraite_du_Journal__Editions_Slatkine__trois_volumes__2005__-__1920-1939_</ref> Snimljeno je nekoliko filmova prema njegovim djelima ( ''Le Rѐgne de l'esprit malin Maxa Hauflerena'' 1938., ''La Grande Peur dans la Montagne Pierrea Cardinala'' 1966., ''Derborence'' Francisa Reussera 1984. ...)

Godine [[1940.]] su izdana ''Œuvres complètes de Ramuz'' u izdavačkoj kući Mermod.

Umro je 23. svibnja 1947. u Pullyu, u blizini [[Lausanne]].
==Stilska i tematska obilježja==

Forma izraza je Ramuzu bila važnija od sadržaja. Zbog toga mu je njegov stil uzrokovao neprijateljstvo puritanaca i većeg dijela švicarske i francuske publike. <ref>http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/f/F16054.php</ref> U svojim romanima opisuje moćne ljudske karaktere i realistične opise krajolika koji služe kao okvir za objašnjavanje ljudskih bića i njihovih sudbina. Dok je jezero okvir radnje u La Beauté sur la terre (1927) i Le Garçon savoyard (1936), u La Grande peur dans la montagne (1926), Derborence (1934) i Si le soleil ne revenait pas (1937) to je planina. Ali, u centru interesa je uvijek čovjek i njegova borba. <ref>http://www.snb.ch/en/mmr/reference/banknotes_personalities_CV200/source/cash_banknotes_personalities_CV200.en.pdf 9 http://www.culturactif.ch/ecrivains/ramuz.htm</ref>

Ramuz je jedan od najoriginalnijih autora 20. stoljeća:

''„Prethodnik Célinea i Queneaua, jednako odlučan kao Péguy i Claudel u namjeri da nametne svoj jezik, Ramuz je oslobodio jezik romana klasičnih i akademskih konvencija. Iako za okvir imaju skoro isključivo ruralni svijet romanske Švicarske, njegovi se zapleti na svojstven način bave pitanjima njegovog stoljeća, kao i našeg: žalost zajedničkih vrijednosti, iščekivanje pojedinca, nemogućnost uspostave odnosa, obmane žudnje. S druge strane ove izvrnute tame, Ramuzovo djelo je također potraga za ljepotom i tvrdoglavo istraživanje sporazuma između čovjeka i prirode, koje možda teži lirskom pozdravu svijeta.“9''

==Jezik==

Originalnost Ramuzova djela se također odražava u u njegovom „novom“ jeziku kojim se želio približiti govoru puka. Objasnio je razliku između „dobrog“ francuskog, koji se uči u školama romanske Švicarske, i francuskog punog pogrešaka koji se javlja u govornom jeziku, kojeg je i odabrao koristiti u svojim djelima (u ''Lettre à Bernard Grasset'', 1928. I u ''Paris, notes d'un Vaudois'' )
==La Fondation C.F. Ramuz==
Fondacija C. F. Ramuz je udruga osnovana 1950. " ''čiji je cilj očuvati književno stvaralaštvo C.F. Ramuza, osigurati naknadno izdavanje njegovih djela, proširiti svojim djelovanjem književne i umjetničke odnose između kantona Vaud i ostalih zemalja, opravdati naš "razlog postojanja"''. 10
== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ramuz,Charles Ferdinand}}
[[Kategorija:Švicarski umjetnici]]
[[Kategorija:Pjesnici]]
[[Kategorija:Romanopisci]]

C.F. Ramuz - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica