WikiSysop: bnz

2022-05-01T12:35:26Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 12:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bušene kartice'''-->~~[[Datoteka:Lochkarte Tanzorgel.jpg\|200px\|right]]		[[Datoteka:Lochkarte Tanzorgel.jpg\|200px\|right]]
	'''Bušene kartice''' ili engleski '''punched cards''' jedna su od prvih medija koji su bili korišteni za spremanje podataka. Bušene kartice su napravljene od krutog [[karton]]a, a podaci se spremaju bušenjem rupa na određenom mjestu na kartici. Svaka kartica ima definiranu najveću količinu koja se može spremiti i ona je ovisila o proizvođaču. Bušene kartice više nisu tako rasprostranjene i one su izgubile primat kao medij za spremanje podataka poslije 70-tih godina dvadesetog stoljeća.		'''Bušene kartice''' ili engleski '''punched cards''' jedna su od prvih medija koji su bili korišteni za spremanje podataka. Bušene kartice su napravljene od krutog [[karton]]a, a podaci se spremaju bušenjem rupa na određenom mjestu na kartici. Svaka kartica ima definiranu najveću količinu koja se može spremiti i ona je ovisila o proizvođaču. Bušene kartice više nisu tako rasprostranjene i one su izgubile primat kao medij za spremanje podataka poslije 70-tih godina dvadesetog stoljeća.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:54:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lochkarte Tanzorgel.jpg|200px|right]]
'''Bušene kartice''' ili engleski '''punched cards''' jedna su od prvih medija koji su bili korišteni za spremanje podataka. Bušene kartice su napravljene od krutog [[karton]]a, a podaci se spremaju bušenjem rupa na određenom mjestu na kartici. Svaka kartica ima definiranu najveću količinu koja se može spremiti i ona je ovisila o proizvođaču. Bušene kartice više nisu tako rasprostranjene i one su izgubile primat kao medij za spremanje podataka poslije 70-tih godina dvadesetog stoljeća.

== Podrijetlo ==

Bušene kartice pronalaze svoje podrijetlo u tkalačkoj industriji devetnaestoga stoljeća. Njihov izumitelj [[Joseph Jacquard]] je [[1801.]] patentirao je bušene kartice kao metodu za pohranu oblika i dezena koje su se izrađivale u tkaninama. Sa sistemom rupica na kartici Jacquard je upravljao mehanizmom tkalačkog stana u cilju stvaranja dezena i oblika u tkanini, što je prije bilo moguće samo ručno i od tkalca koji je imao puno iskustva. Još tome Jacquardov tkalački stan je mogao proizvesti oblike i dezene koji su bili posve jednaki i uniformni nego što je mogao čovjek.

== Način rada ==

Bušene kartice su kartice koje na sebi imaju rupice, kako im i samo ime kaže. To je najjednostavniji oblik sačuvanja digitalnih podataka: rupica označuje jedinicu, a nedostatak rupice označava nulu, ili obrnuto, po dogovoru. Te kartice mogu biti dugačke i više metara i svaka rupica ima točno određene dimenzije, a tako i nedostatak te rupice, a to je čisto zbog toga da se [[računalo]] ne bi zabunio prilikom čitanja istih.

== Povijest uporabe ==

Za koncept spremanja infromacije bušene kartice je prvi koristio [[Charles Babbage]] u svojom nikad dovršenom [[Analitički stroj|analitičkom stroju]]. Kroz devetnaesto stoljeće mnogi izumitelji i proizvođači mehaničkih uređaja počeli su koristiti bušene kartice za pohranu informacija ili za izdavanje naredbi.

Bušene kartice su doživjele pravi procvat poslije devedesetih godina devetnaestoga stoljeća izumom [[tabulacijski stroj|tabulacijskog stroja]] od strane Amerikanca Hermana Holeritha. Ovaj izum patentiran [[1887.]] godine i bio je korišten za obradu podataka za vrijeme popisa stanovništva u SAD-u 1890. godine.

Danas su bušene kartice uglavnom izvan upotrebe i za pohranu se koriste uglavnom [[magnetski zapis|magnetski]] i [[optički zapis]]i koji su jeftiniji i imaju veću zapreminu.
[[Kategorija:Izlazne jedinice]]

Bušene kartice - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica