WikiSysop: bnz

2022-05-01T02:03:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 02:03
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brzina kruženja'''-->~~[[datoteka:Newton Cannon.svg\|mini\|300px\|desno\|Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s [[brzina\|brzinom]] manjom od [[orbitalna brzina\|brzine kruženja]] (''v<sub>k</sub>'' = 7,9 km/s ili prva kozmička brzina) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja\|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja\|brzine oslobađanja]] (''v<sub>o</sub>'' = 11,2 km/s = [[druga kozmička brzina]]) ona bi putovala po [[hiperbola\|hiperboli]] E i napustila bi [[Zemlja\|Zemlju]].]]		[[datoteka:Newton Cannon.svg\|mini\|300px\|desno\|Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s [[brzina\|brzinom]] manjom od [[orbitalna brzina\|brzine kruženja]] (''v<sub>k</sub>'' = 7,9 km/s ili prva kozmička brzina) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja\|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja\|brzine oslobađanja]] (''v<sub>o</sub>'' = 11,2 km/s = [[druga kozmička brzina]]) ona bi putovala po [[hiperbola\|hiperboli]] E i napustila bi [[Zemlja\|Zemlju]].]]

	[[datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg\|mini\|300px\|desno\|Za [[Zemlja\|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10<sup>24</sup> [[kilogram\|kg]]) brzina kruženja ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar\|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi\|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. ]]		[[datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg\|mini\|300px\|desno\|Za [[Zemlja\|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10<sup>24</sup> [[kilogram\|kg]]) brzina kruženja ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar\|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi\|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T07:20:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|300px|desno|Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s [[brzina|brzinom]] manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''vk'' = 7,9 km/s ili prva kozmička brzina) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''vo'' = 11,2 km/s = [[druga kozmička brzina]]) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi [[Zemlja|Zemlju]].]]

[[datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg|mini|300px|desno|Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙1024 [[kilogram|kg]]) brzina kruženja ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. ]]

'''Brzina kruženja''' ili '''prva kozmička brzina''' ''vk'' ovisi o [[Gravitacijska konstanta|gravitacijskoj konstanti]] [[nebesko tijelo|nebeskoga tijela]] ''G'', njegovoj [[masa|masi]] ''M'' i o [[polumjer]]u kružne [[putanja|staze]] ''r'':

:<math> v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math>

Iako zbog [[Otpor sredstva|otpora]] [[atmosfera|atmosfere]] staze [[umjetni satelit|satelit]]a oko [[Zemlja|Zemlje]] na visinama manjima od 200 [[kilometar]]a nisu moguće, prva kozmička brzina na površini Zemlje teoretski iznosi 7,91 [[Metar u sekundi|km/s]], na površini [[Mjesec]]a 1,68 km/s, [[Mars]]a 3,56 km/s.<ref> '''kozmička brzina''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33595] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

=== Kruženje satelita ===
Isaac Newton je shvatio da je [[kružno gibanje]] sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja [[Jednoliko pravocrtno gibanje|stalnom brzinom po pravcu]] i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja. Kad ne bi bilo [[gravitacija|privlačenja]], tijelo bi jednolikom brzinom ''vk'' odmicalo po pravcu i za vrijeme ''t'' prešlo put ''vk∙t''. No istodobno, zbog gravitacijskog privlačenja, tijelo pada prema centru i u tom padu, u vrijeme ''t'', prevali put ''gt2/2''. Ako tijelo ipak ostaje na [[kružnica|kružnici]], mora biti da ono u vrijeme ''t'' za toliko odmakne od kružnice za koliko ujedno i padne na kružnicu! Taj proces prisutan je na svakom mjestu kružnice, na svakom ma kako malom odsječku puta. Ako bi brzina gibanja ''v'' bila manja od [[Orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''vk'', to tijelo bi zbog slobodnog pada prišlo središtu Zemlje više nego što bi se u jednolikom gibanju po pravcu od nje odmaknulo, pa bi tako prelazilo s kružnice većeg [[polumjer]]a na kružnicu manjeg polumjera, te bi u spirali napokon palo na Zemlju.

Prisilimo li neko tijelo da se na vrtuljku giba brzinom ''v'', tada ono u smjeru prema centru ima ubrzanje ''g'' ([[Centrifugalna i centripetalna sila|centripetalno ubrzanje]]). Između brzine gibanja ''v'' po kružnoj stazi polumjera ''r'' i centripetalne akceleracije ''g'' postoji veza:

:<math> g = \frac{v^2}{r} </math>

Giba li se tijelo po kružnici i pojačamo li centripetalnu silu, porast će i ubrzanje i brzina. No ako je sila privlačenja gravitacijska, a u centru gibanja nalazi se masa ''M'', tada je centripetalna akceleracija posve određena i jednaka izrazu:

:<math>g = G \cdot \frac{M}{r^2}\ </math>

Tim uvjetom se za dani polumjer staze od svih mogućih centripetalnih ubrzanja odabire samo jedno ubrzanje (akceleracija), a njoj odgovara samo jedna, posve određena brzina. Izjednačavanjem gornjih dvaju izraza, dobivamo:

:<math>v = v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math>

Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙1024 [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Na svakoj drugoj razini iznad površine Zemlje brzina kruženja ima drugu vrijednost. <ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref>

== Kozmička brzina ==
{{Glavni|Kozmička brzina}}

'''Kozmička brzina''' je [[brzina]] koju treba postići [[fizikalno tijelo]] (na primjer [[Prirodni satelit|prirodni]] ili [[umjetni satelit]]) kako bi se i bez dodatne [[sila|sile]] [[potisak|potiska]] nastavilo kretati [[krug|kružnom]] [[putanja|stazom]] oko nekoga [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] (prva kozmička brzina), oslobodilo njegova [[gravitacijsko polje|gravitacijskoga polja]] i počelo udaljavati [[Parabola|paraboličnom]] stazom ([[druga kozmička brzina]]), odnosno oslobodilo gravitacijskog utjecaja [[Sunce|Sunca]] ('''treća kozmička brzina'''). [[Centrifugalna sila]] tijela koje je postiglo prvu kozmičku brzinu izjednačava se s privlačnom silom planeta. Ako zbog nekog razloga, na primjer zbog sudara s česticama prašine ili plinova iz atmosfere, ne dođe do postupnog opadanja brzine, tijelo se zauvijek kreće po prvobitnoj kružnoj stazi.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nebeska mehanika]]

Brzina kruženja - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica