Bradavičasta svinja - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:19:10Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:19
Redak 62:		Redak 62:
	;Ostali projekti		;Ostali projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = Bradavičasta svinja		\|commonscathr = Bradavičasta svinja


	[[Kategorija:Svinje]]		[[Kategorija:Svinje]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:51:03Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:51
Redak 62:		Redak 62:
	;Ostali projekti		;Ostali projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Phacochoerus africanus~~		\\|commonscathr = Bradavičasta svinja
	\|commonscathr = Bradavičasta svinja


	[[Kategorija:Svinje]]		[[Kategorija:Svinje]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:20:32Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Jubilarni članak\|118.000}}~~
	{{Taksokvir \| boja =pink		{{Taksokvir \| boja =pink
	\| naziv =Bradavičasta svinja		\| naziv =Bradavičasta svinja

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T14:45:56Z

Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 14:45
Redak 64:		Redak 64:
	\|commonscat = Phacochoerus africanus		\|commonscat = Phacochoerus africanus
	\|commonscathr = Bradavičasta svinja		\|commonscathr = Bradavičasta svinja
	~~\|wikivrste = Phacochoerus africanus~~
	~~\|wikivrstehr = Bradavičasta svinja~~
	}}

	[[Kategorija:Svinje]]		[[Kategorija:Svinje]]

WikiSysop: bnz

2022-04-30T10:57:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 10:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bradavičasta svinja'''-->~~{{Jubilarni članak\|118.000}}		{{Jubilarni članak\|118.000}}
	{{Taksokvir \| boja =pink		{{Taksokvir \| boja =pink
	\| naziv =Bradavičasta svinja		\| naziv =Bradavičasta svinja

WikiSysop: file u datoteka

2022-04-15T05:33:52Z

file u datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:33
Redak 33:		Redak 33:

	==Opis==		==Opis==
	[[~~File~~: Phacochère9.jpg\|thumb\|200px\|left\|Lubanja bradavičaste svinje]]		[[Datoteka: Phacochère9.jpg\|thumb\|200px\|left\|Lubanja bradavičaste svinje]]
	[[~~File~~:Warthogs, Ngorongoro.jpg\|mini\|desno\|Bradavičasta [[svinja]] u Ngorongoru, Tanzanija]]		[[Datoteka:Warthogs, Ngorongoro.jpg\|mini\|desno\|Bradavičasta [[svinja]] u Ngorongoru, Tanzanija]]

	[[~~File~~:Warthog, male, Serengeti.jpg\|mini\|lijevo\|''P. a. massaicus'', mužjak, [[Serengeti]], Tanzanija]]		[[Datoteka:Warthog, male, Serengeti.jpg\|mini\|lijevo\|''P. a. massaicus'', mužjak, [[Serengeti]], Tanzanija]]
	[[~~File~~:Warthog feeding on its knees-001.ogv\|desno\|mini\|Hranjenje bradavičastih svinja]]		[[Datoteka:Warthog feeding on its knees-001.ogv\|desno\|mini\|Hranjenje bradavičastih svinja]]
	Bradavičasta svinja je srednje velika svinja iz porodice [[Suidae]]a. [[Glava]] i dužina tijela kreće se u veličini 0,9 do 1,5 m u dužini a visina je 63,5–85 cm. Ženka bradavičaste svinje teška je od 45 do 75 kg, obično su malo manje i lakše od [[mužjak]]a, koji su teški od 60 do 150 kg. Bradavičava svinja je prepoznatljiva po dva para [[kljov]]a koje vire iz [[usta]] i vijugaju prema gore. Donji par je daleko manji od gornjeg para, kljove su vrlo oštre zbog trljanja gornjeg para svaki put kada svinja otvara i zatvora usta. Gornji [[Očnjak\|očnjaci]] mogu narasti do 25,5 cm, u presjeku su gotovo pravokutni, oko 4,5 cm su duboki i 2,5 cm široki. Kljova se uzdiže 90 stupnjeva ili više od korijena, kako raste savija se prema nazad. Kljove se koriste za kopanje, za borbu s drugim svinja, i u obrani od [[grabežljivac]]a kojima može zadati teške ozljede.		Bradavičasta svinja je srednje velika svinja iz porodice [[Suidae]]a. [[Glava]] i dužina tijela kreće se u veličini 0,9 do 1,5 m u dužini a visina je 63,5–85 cm. Ženka bradavičaste svinje teška je od 45 do 75 kg, obično su malo manje i lakše od [[mužjak]]a, koji su teški od 60 do 150 kg. Bradavičava svinja je prepoznatljiva po dva para [[kljov]]a koje vire iz [[usta]] i vijugaju prema gore. Donji par je daleko manji od gornjeg para, kljove su vrlo oštre zbog trljanja gornjeg para svaki put kada svinja otvara i zatvora usta. Gornji [[Očnjak\|očnjaci]] mogu narasti do 25,5 cm, u presjeku su gotovo pravokutni, oko 4,5 cm su duboki i 2,5 cm široki. Kljova se uzdiže 90 stupnjeva ili više od korijena, kako raste savija se prema nazad. Kljove se koriste za kopanje, za borbu s drugim svinja, i u obrani od [[grabežljivac]]a kojima može zadati teške ozljede.
	Na leđima svinja ima veliku [[Griva\|grivu]] koja ide prema dolje [[Kralježnica\|kralježnicom]] na sredini [[leđa]]. Prorijeđena [[dlaka]] pokriva cijelo tijelo. Boja je obično crna ili smeđa. [[Rep]]ovi su dugi i na kraju je pramen dlaka. Zajedničko bradavičastim svinjama je što nemaju potkožnog masnog tkiva i dlaka je prorijeđena, što ih čini osjetljvim na ekstremne temperature.		Na leđima svinja ima veliku [[Griva\|grivu]] koja ide prema dolje [[Kralježnica\|kralježnicom]] na sredini [[leđa]]. Prorijeđena [[dlaka]] pokriva cijelo tijelo. Boja je obično crna ili smeđa. [[Rep]]ovi su dugi i na kraju je pramen dlaka. Zajedničko bradavičastim svinjama je što nemaju potkožnog masnog tkiva i dlaka je prorijeđena, što ih čini osjetljvim na ekstremne temperature.
Redak 46:		Redak 46:

	==Socijalno ponašanje i reprodukcija==		==Socijalno ponašanje i reprodukcija==
	[[~~File~~:female warthog with young.jpg\|thumb\|left\|Ženka i mladi [[Serengeti]], [[Tanzanija]]]]		[[Datoteka:female warthog with young.jpg\|thumb\|left\|Ženka i mladi [[Serengeti]], [[Tanzanija]]]]
	Bradavičave svinje nisu teritorijalne životinje, ali zauzimaju područje svoga doma, žive u skupinama.<ref>{{cite journal\|author=Maher, C. R., Lott, D.F. \|title=Definitions of territoriality used in the study of variation in vertebrate spacing systems\|doi=10.1016/0003-3472(95)90080-2\|year=1995\|journal=Animal Behaviour\|volume=49\|issue=6\|pages=1581}}</ref> Ženke žive u skupinama s mladima i s drugim ženkama.<ref name="Kleiman 2004"/> One imaju tendenciju da ostanu u svojoj rodnoj skupini, dok mužjaci znaju otići, ali ostati unutar područja jazbine.<ref name="Kleiman 2004"/> Odrasli mužjaci znaju otići od skupine i vratiti se kada je vrijeme parenja. Na licu imaju dvije [[žlijezde]] jednu je kljovna žlijezda, a druga žlijezda [[lojnica]]. Svinje oba [[spol]]a počinju obilježavati (područje, ženke, mužjake) s oko šest do sedam mjeseci starosti.<ref name="Estes 1982">{{cite journal\|author=Estes, R.D., Cumming, D., Hearn, G. \|year=1982\|title=New Facial Gland in Domestic Pig and Warthog\|journal= Journal of Mammalogy \|volume=63\|issue=4\|pages= 618–624\|jstor=2462591\|doi=10.2307/1380267}}</ref> Mužjaci imaju tendenciju da označavaju više od ženki. Mjesta koja su obilježena uključuju jazbinu za spavanje i područje hranjenja i pojilište. Kljovne žljezde koristite se za udvaranja, za antagonističkio ponašanje, te utvrđivanje statusa.		Bradavičave svinje nisu teritorijalne životinje, ali zauzimaju područje svoga doma, žive u skupinama.<ref>{{cite journal\|author=Maher, C. R., Lott, D.F. \|title=Definitions of territoriality used in the study of variation in vertebrate spacing systems\|doi=10.1016/0003-3472(95)90080-2\|year=1995\|journal=Animal Behaviour\|volume=49\|issue=6\|pages=1581}}</ref> Ženke žive u skupinama s mladima i s drugim ženkama.<ref name="Kleiman 2004"/> One imaju tendenciju da ostanu u svojoj rodnoj skupini, dok mužjaci znaju otići, ali ostati unutar područja jazbine.<ref name="Kleiman 2004"/> Odrasli mužjaci znaju otići od skupine i vratiti se kada je vrijeme parenja. Na licu imaju dvije [[žlijezde]] jednu je kljovna žlijezda, a druga žlijezda [[lojnica]]. Svinje oba [[spol]]a počinju obilježavati (područje, ženke, mužjake) s oko šest do sedam mjeseci starosti.<ref name="Estes 1982">{{cite journal\|author=Estes, R.D., Cumming, D., Hearn, G. \|year=1982\|title=New Facial Gland in Domestic Pig and Warthog\|journal= Journal of Mammalogy \|volume=63\|issue=4\|pages= 618–624\|jstor=2462591\|doi=10.2307/1380267}}</ref> Mužjaci imaju tendenciju da označavaju više od ženki. Mjesta koja su obilježena uključuju jazbinu za spavanje i područje hranjenja i pojilište. Kljovne žljezde koristite se za udvaranja, za antagonističkio ponašanje, te utvrđivanje statusa.
	Svinje se počinju pariti u kasnom [[Kiša\|kišnom]] ili početkom [[Suša\|sušne]] sezone, rađanje počinje početkom sljedeće kišne sezone. Mužjaci se pare sa više ženki, ovisno o spremnosti ženki. Oni se često bore za ženke te ih čuvaju jedni od drugih. U vrijeme parenja mužjak će čekati ženku da se pojavi izvan jazbine, te će ju sljediti. Dominantna svinja će istisnuti sve druge svinje koje se također pokušavaju udvarati ženki.		Svinje se počinju pariti u kasnom [[Kiša\|kišnom]] ili početkom [[Suša\|sušne]] sezone, rađanje počinje početkom sljedeće kišne sezone. Mužjaci se pare sa više ženki, ovisno o spremnosti ženki. Oni se često bore za ženke te ih čuvaju jedni od drugih. U vrijeme parenja mužjak će čekati ženku da se pojavi izvan jazbine, te će ju sljediti. Dominantna svinja će istisnuti sve druge svinje koje se također pokušavaju udvarati ženki.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T23:35:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|118.000}}
{{Taksokvir | boja =pink
| naziv =Bradavičasta svinja
| slika =Tarangire Warzenschwein1.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis =Bradavičasta svinja u Tanzaniji
| status = LC
| status_system = iucn3.1
| status_ref = 
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordate|Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| familia = [[Suidae]]
| genus = ''[[Phacochoerus]]''
| species = '''''P. africanus'''''
| dvoimeno = ''Phacochoerus africanus''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], 1788)
| karta_raspon = Distribution P. africanus.svg
| karta_raspon_širina = 250px
| karta_raspon_opis = <div style="padding-left:3px; text-align:left;">{{legenda|#a6d67f|border=1px solid #978e73|Raspon}}{{legenda|#e2a67f|border=1px solid #978e73|Mogući slučajni susreti}}</div>
| razdioba_stupanj = [[podvrste]]
| razdioba = 4 sspp., see [[#Podvrste|text]]
}}
'''Bradavičasta svinja''' ([[latinski]]: ''Phacochoerus africanus'') je [[divlja svinja]] koja živi u [[travnjaci]]ma, [[savana]]ma i [[šuma]]ma, u [[Subsaharska Afrika|subsaharskoj Africi]].<ref name="iucn"/> U prošlosti je često bila tretirana kao podvrsta P. aethiopicusa, čije je danas znanstveno ime ograničeno na Pustinjska bradavičasta svinja sjeverne [[Kenija|Kenije]], [[Somalija|Somalije]] i istočne [[Etiopija|Etiopije]].
Zajednički naziv dolazi od četiri velike, [[bradavica|bradavice]] poput izbočina koje se nalaze na čelu svinje, koje služe kao rezerva [[masti]] i koriste se za obranu kada se mužjaci bore. Govornici [[afrikaans]]a životinju zovu "vlakvark", što znači "svinja iz ravnice".<ref>{{cite journal|last=Cahalane|first=Victor H.|title=Wart Hog|journal=World Book Encyclopedia|year=1963|volume=19|page=43}}</ref><ref>The ''-vark'' suffix is also used in the word "aardvark", whose name means "earth pig" in Afrikaans.</ref>

==Podvrste==
*'''Nolanska bradavičasta svinja''' (''Phacochoerus africanus africanus'') <small>([[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], 1788.)</small> – [[Burkina Faso]], [[Obala Bjelokosti]], [[DR Kongo]], [[Etiopija]], [[Gana]], [[Gvineja-Bissau]], [[Čad]], [[Mauritanija]], [[Nigerija]], [[Senegal]], [[Sudan]]
*'''Eritrejska bradavičasta svinja''' (''Phacochoerus africanus aeliani'') <small>[[Philipp Jakob Cretzschmar|Cretzschmar]], 1828.</small> – [[Eritreja]], [[Etiopija]], [[Djibouti]], [[Somalija]]
*'''Srednjoafrička bradavičasta svinja''' (''Phacochoerus africanus massaicus'') <small>[[Einar Lönnberg|Lönnberg]], 1908</small> – [[Kenija]], [[Tanzanija]]
*'''Južna bradavičasta svinja''' (''Phacochoerus africanus sundevallii'') <small>Lönnberg, 1908.</small> – [[Bocvana]], [[Namibija]], [[Južna Afrika]], [[Zimbabve]]

==Opis==
[[File: Phacochère9.jpg|thumb|200px|left|Lubanja bradavičaste svinje]]
[[File:Warthogs, Ngorongoro.jpg|mini|desno|Bradavičasta [[svinja]] u Ngorongoru, Tanzanija]]

[[File:Warthog, male, Serengeti.jpg|mini|lijevo|''P. a. massaicus'', mužjak, [[Serengeti]], Tanzanija]]
[[File:Warthog feeding on its knees-001.ogv|desno|mini|Hranjenje bradavičastih svinja]]
Bradavičasta svinja je srednje velika svinja iz porodice [[Suidae]]a. [[Glava]] i dužina tijela kreće se u veličini 0,9 do 1,5 m u dužini a visina je 63,5–85 cm. Ženka bradavičaste svinje teška je od 45 do 75 kg, obično su malo manje i lakše od [[mužjak]]a, koji su teški od 60 do 150 kg. Bradavičava svinja je prepoznatljiva po dva para [[kljov]]a koje vire iz [[usta]] i vijugaju prema gore. Donji par je daleko manji od gornjeg para, kljove su vrlo oštre zbog trljanja gornjeg para svaki put kada svinja otvara i zatvora usta. Gornji [[Očnjak|očnjaci]] mogu narasti do 25,5 cm, u presjeku su gotovo pravokutni, oko 4,5 cm su duboki i 2,5 cm široki. Kljova se uzdiže 90 stupnjeva ili više od korijena, kako raste savija se prema nazad. Kljove se koriste za kopanje, za borbu s drugim svinja, i u obrani od [[grabežljivac]]a kojima može zadati teške ozljede.
Na leđima svinja ima veliku [[Griva|grivu]] koja ide prema dolje [[Kralježnica|kralježnicom]] na sredini [[leđa]]. Prorijeđena [[dlaka]] pokriva cijelo tijelo. Boja je obično crna ili smeđa. [[Rep]]ovi su dugi i na kraju je pramen dlaka. Zajedničko bradavičastim svinjama je što nemaju potkožnog masnog tkiva i dlaka je prorijeđena, što ih čini osjetljvim na ekstremne temperature.

==Ekologija==
Bradavičava svinja je svinjska vrsta koja je prilagođena ispaši u [[Savana|savani]].<ref name="Estes 1991">Estes, R. (1991). The Behavior Guide to African Mammals, Including Hoofed Mammals, Carnivores, Primates. Los Angeles, University of California Press. pp. 218–221 {{ISBN|0520080858}}.</ref> Ona je [[svejed]], prehrana se sastoji od [[Trava|trave]], [[korijen]]ja, bobica i drugih plodova, [[kore]], [[gljiva]], [[kukac]]a, [[jaja]] i strvina.<ref name="Kleiman 2004">Kleiman, D.G., Geist, V., McDade, M.C. (2004). Grzimek's Animal Life Encyclopedia, The Gale Group Inc.</ref> Prehrana je pravovremeno promjenjiva, ovisno o dostupnosti različitih namirnica. Tijekom kišne sezone bradavičaste svinje pasu travu.<ref name="Kingdon 1979">Kingdon, J. (1979). East African Mammals: An Atlas of Evolution in Africa, Volume 3, Part B: Large Mammals. Chicago, University of Chicago Press. pp. 231–249.</ref> Tijekom sušne sezone jedu lukovice, stabljike i hranjivo korijenje.<ref name="Estes 1991"/><ref name="Kingdon 1979"/> Snažni su kopači, koristeći i [[Njuška|njušku]] i [[Noga|noge]]. Dok se hrane, često savijaju prednje noge unatrag i kretaju se na zapešćima. Jastučići koji štite [[zglob]]ove tijekom tog pokreta obliku se vrlo rano još u razvoju [[fetus]]a. Iako oni mogu kopati vlastite [[Jazbina|jazbine]], obično zauzimaju napuštene jazbine od [[Afrički mravojed]]a ili drugih životinja. Bradavičava svinja obično u jazbinama leži s glavom okrenutom prema otvoru gdje je spremna naglo izletiti u slučaju opasnosti. Valjanjem u [[Blato|blatu]] štiti se od visokih i niskih temperatura.<ref>Vercammen, P., Mason, D.R. "[http://www.iucn.org/themes/ssc/sgs/pphsg/APchap4-2.htm Pigs, Peccaries and Hippos Status Survey and Action Plan]".</ref>
Iako je sposobana za borbe (mužjaci se agresivno bore jedni protiv drugih tijekom sezone parenja) bradavičastim svinjama primarna obrana je bijeg pomoću brzog sprint. Glavni predatori su im [[ljudi]], lavovi, [[leopard]]i, [[krokodil]]i, [[Hijena|hijene]] i [[gepard]]i koji su također u stanju uhvatiti bradavičastu svinju do vlastite težine te ptice grabljivice kao što su sova i orao koji ponekad vrebaju na praščiće.<ref>[http://www.orion-hotels.net/index.php?option=com_myblog&show=martial-eagle-kills-baby-warthog.html&Itemid=&lang=de Martial Eagle Kills Baby Warthog |]. Orion-hotels.net. Retrieved on 2012-08-22.</ref><ref>''Owls of the World'' by Konig, Weick & Becking. Yale University Press (2009), {{ISBN|0300142277}}.</ref> Međutim, ako ženka bradavičaste svinje ima bilo kakve prasadi ona će ih braniti vrlo agresivno. Svinja može nanijeti smrtne rane predatorima, uključujući i velike [[lav]]ove, bitke ponekad završavaju da lavovi iskrvare do smrti.

==Socijalno ponašanje i reprodukcija==
[[File:female warthog with young.jpg|thumb|left|Ženka i mladi [[Serengeti]], [[Tanzanija]]]]
Bradavičave svinje nisu teritorijalne životinje, ali zauzimaju područje svoga doma, žive u skupinama.<ref>{{cite journal|author=Maher, C. R., Lott, D.F. |title=Definitions of territoriality used in the study of variation in vertebrate spacing systems|doi=10.1016/0003-3472(95)90080-2|year=1995|journal=Animal Behaviour|volume=49|issue=6|pages=1581}}</ref> Ženke žive u skupinama s mladima i s drugim ženkama.<ref name="Kleiman 2004"/> One imaju tendenciju da ostanu u svojoj rodnoj skupini, dok mužjaci znaju otići, ali ostati unutar područja jazbine.<ref name="Kleiman 2004"/> Odrasli mužjaci znaju otići od skupine i vratiti se kada je vrijeme parenja. Na licu imaju dvije [[žlijezde]] jednu je kljovna žlijezda, a druga žlijezda [[lojnica]]. Svinje oba [[spol]]a počinju obilježavati (područje, ženke, mužjake) s oko šest do sedam mjeseci starosti.<ref name="Estes 1982">{{cite journal|author=Estes, R.D., Cumming, D., Hearn, G. |year=1982|title=New Facial Gland in Domestic Pig and Warthog|journal= Journal of Mammalogy |volume=63|issue=4|pages= 618–624|jstor=2462591|doi=10.2307/1380267}}</ref> Mužjaci imaju tendenciju da označavaju više od ženki. Mjesta koja su obilježena uključuju jazbinu za spavanje i područje hranjenja i pojilište. Kljovne žljezde koristite se za udvaranja, za antagonističkio ponašanje, te utvrđivanje statusa.
Svinje se počinju pariti u kasnom [[Kiša|kišnom]] ili početkom [[Suša|sušne]] sezone, rađanje počinje početkom sljedeće kišne sezone. Mužjaci se pare sa više ženki, ovisno o spremnosti ženki. Oni se često bore za ženke te ih čuvaju jedni od drugih. U vrijeme parenja mužjak će čekati ženku da se pojavi izvan jazbine, te će ju sljediti. Dominantna svinja će istisnuti sve druge svinje koje se također pokušavaju udvarati ženki.

Tipičan period skotnosti je pet ili šest mjeseci. Kada su spreme oprasiti se ženke privremeno napuštaju svoje obitelji te se prasi u posebnoj jazbini.<ref name="Estes 1991"/> Leglo se sastoji od dva do osam prasad, obično od dva do četiri praščića. Ženka će ostati u rupi nekoliko tjedana dojeći prasad.<ref name="Estes 1991"/> U slučaju da izgubi svoje leglo ženka može primiti druge prašćiće. Prasad počinje pasti na oko dva do tri tjedan starosti a prestaju sisati za šest mjeseci.<ref name="Estes 1991"/>

==Zaštita==
Brojnost bradavičastih svinja u južnoj Africi procjenjuje se na oko 250.000.<ref>Cumming, D. H. M. 1999. Study on the development of Transboundary Natural Resource Management Areas in Southern Africa – Environmental Context. Natural Resources, Land Use, and Conservation. Biodiversity Support Program. Washington, DC, USA.</ref> Tipična gustoća u rasponu je između 1 i 10 po km ² u zaštićenim područjima, ali lokalna gustoća je 77 po km ² u Nacionalnom parku Nakuru.<ref>Radke, R. 1991. "Monographie des warzenschweines (Phacochoerus aethiopicus)". ''Bongo, Berlin'' 18: 119–134.</ref> Vrsta je osjetljiva na sušu i lov (naročito sa psima), što može rezultirati lokaliziranim izumiranjem.<ref name=iucn/> Bradavičasta svinja je prisutna u brojnim zaštićenim područjima.<ref name=iucn/>

==Izvor==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* {{eng icon}} [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Phacochoerus_africanus.html Bradavičasta svinja na Animal Diversity Web]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Phacochoerus africanus
|commonscathr = Bradavičasta svinja
|wikivrste = Phacochoerus africanus
|wikivrstehr = Bradavičasta svinja
}}

[[Kategorija:Svinje]]