WikiSysop: bnz

2022-04-30T07:08:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 07:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bowenov reakcijski niz'''-->~~[[Petrolog]] [[Norman L. Bowen]] uspio je objasniti zašto se određeni tipovi [[mineral]]a mogu naći zajedno, dok se druge vrste minerala gotovo nikada ne pojavljuju jedni kraj drugih. Ranih [[1900.]]-ih eksperimentirao je s petrogenim mineralnim prahom kojeg je zagrijavao do [[talište\|točke taljenja]], a zatim [[taljevina\|taljevini]] dopuštao da se ohladi do određene temperature, a sve vrijeme je promatrao vrste minerala koji su pri tome [[kristalizacija\|kristalizirali]]. Ponavljao je taj proces uz progresivno smanjivanje temperature, a konačni rezultat doveo ga je do mogućnosti formiranja reakcijskog niza (reakcijske serije) koja je i danas prihvaćena kao idealizirana progresija minerala koji nastaju hlađenjem [[magma\|magme]]. Taj niz danas poznajemo pod nazivom '''Bowenov reakcijski niz''' ili '''Bowenova reakcijska serija'''.		[[Petrolog]] [[Norman L. Bowen]] uspio je objasniti zašto se određeni tipovi [[mineral]]a mogu naći zajedno, dok se druge vrste minerala gotovo nikada ne pojavljuju jedni kraj drugih. Ranih [[1900.]]-ih eksperimentirao je s petrogenim mineralnim prahom kojeg je zagrijavao do [[talište\|točke taljenja]], a zatim [[taljevina\|taljevini]] dopuštao da se ohladi do određene temperature, a sve vrijeme je promatrao vrste minerala koji su pri tome [[kristalizacija\|kristalizirali]]. Ponavljao je taj proces uz progresivno smanjivanje temperature, a konačni rezultat doveo ga je do mogućnosti formiranja reakcijskog niza (reakcijske serije) koja je i danas prihvaćena kao idealizirana progresija minerala koji nastaju hlađenjem [[magma\|magme]]. Taj niz danas poznajemo pod nazivom '''Bowenov reakcijski niz''' ili '''Bowenova reakcijska serija'''.
	Vodeći se Bowenovim rezultatima, iz vrsta minerala prisutnih u [[stijena\|stijeni]] možemo zaključiti kakvi su bili relativni uvjeti ([[temperatura]], [[tlak]]...) u vrijeme kada je stijena nastajala.		Vodeći se Bowenovim rezultatima, iz vrsta minerala prisutnih u [[stijena\|stijeni]] možemo zaključiti kakvi su bili relativni uvjeti ([[temperatura]], [[tlak]]...) u vrijeme kada je stijena nastajala.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T12:05:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Petrolog]] [[Norman L. Bowen]] uspio je objasniti zašto se određeni tipovi [[mineral]]a mogu naći zajedno, dok se druge vrste minerala gotovo nikada ne pojavljuju jedni kraj drugih. Ranih [[1900.]]-ih eksperimentirao je s petrogenim mineralnim prahom kojeg je zagrijavao do [[talište|točke taljenja]], a zatim [[taljevina|taljevini]] dopuštao da se ohladi do određene temperature, a sve vrijeme je promatrao vrste minerala koji su pri tome [[kristalizacija|kristalizirali]]. Ponavljao je taj proces uz progresivno smanjivanje temperature, a konačni rezultat doveo ga je do mogućnosti formiranja reakcijskog niza (reakcijske serije) koja je i danas prihvaćena kao idealizirana progresija minerala koji nastaju hlađenjem [[magma|magme]]. Taj niz danas poznajemo pod nazivom '''Bowenov reakcijski niz''' ili '''Bowenova reakcijska serija'''.
Vodeći se Bowenovim rezultatima, iz vrsta minerala prisutnih u [[stijena|stijeni]] možemo zaključiti kakvi su bili relativni uvjeti ([[temperatura]], [[tlak]]...) u vrijeme kada je stijena nastajala.

== Opis ==
[[Datoteka:Bowenov-reakcijski-niz.png|mini|400px|Dijagram Bowenovog reakcijskog niza]]

Serija je podijeljena u dva niza, jedan kontinuirani, drugi diskontinuirani. Niz s desne strane je kontinuirani. Minerali na vrhu priložene ilustracije prvi kristaliziraju pa se time temperaturni gradijent očitava iz visokotemperaturnih do niskotemperaturnih minerala, gdje se visokotemperaturni nalaze na vrhu, a niskotemperaturni na dnu ilustracije. Kako je površina [[Zemlja|Zemlje]] niskotemperaturni okoliš u odnosu na zone nastanka stjenske mase, prikaz ujedno pokazuje i stabilnost minerala, gdje su najstabilniji na dnu, a oni najviše podložni [[trošenje (geologija)|trošenju]] na vrhu. Razlog tome je činjenica da su minerali najstabilniji u onim uvjetima koji su najbliži uvjetima njihova nastanka. Jednostavnije rečeno, visokotemperaturni minerali, tj. minerali koji prvi kristaliziraju iz magme, najnestabilniji su na površini Zemlje i najbrže se troše jer su uvjeti na površini najrazličitiji od uvjeta u unutrašnjosti pri kojima su oni kristalizirali, dok su niskotemperaturni minerali ovdje mnogo stabilniji jer su uvjeti na površini mnogo sličniji uvjetima njihova nastanka.

[[Kategorija:Petrologija magmatskih stijena]]
[[Kategorija:Vulkanologija]]

Bowenov reakcijski niz - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica