Bonaire - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{nld oznaka}}' u '{{niz oznaka}}'

2025-06-02T00:58:55Z

Zamjena teksta - '{{nld oznaka}}' u '{{niz oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 00:58
Redak 44:		Redak 44:

	1936. godine muškarci dobivaju [[biračko pravo\|pravo glasa]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] dio otoka služi kao [[Sabirni logor\|koncentracijski logor]] za [[Nacistička Njemačka\|njemačke]] i nizozemske naciste. Pod [[Juliana\|kraljicom Julianom]] Antili postaju [[1954.]] godine autonomni dio Kraljevine Nizozemske.		1936. godine muškarci dobivaju [[biračko pravo\|pravo glasa]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] dio otoka služi kao [[Sabirni logor\|koncentracijski logor]] za [[Nacistička Njemačka\|njemačke]] i nizozemske naciste. Pod [[Juliana\|kraljicom Julianom]] Antili postaju [[1954.]] godine autonomni dio Kraljevine Nizozemske.
	Bonaire i [[Karibi\|karipski]] otoci [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] bili su u sklopu [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo\|Nizozemskog kraljevstva]]. Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)\|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska\|Nizozemskom]]), dok su Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustazije]] postali dio Nizozemske.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{~~nld~~ oznaka}}</ref>. Dio Europske unije postali su od [[10. listopada]] [[2010.]], kad su [[raspuštanje Nizozemskih Antila\|raspušteni Nizozemski Antili]], a [[Karibi\|karipski]] otoci Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] postali izravni dio [[Nizozemska\|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref>. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe. 2012. godine građani Bonairea po prvi puta mogu glasovati na izborima za donji dom nizozemskog parlamenta, [[Tweede Kamer]] (u prijevodu ''Druga komora''). Bonaireu pripada nenaseljeni otok [[Mali Bonaire]] (Klein Bonaire) koji se nalazi u zaljevu ispred Kralendijka.		Bonaire i [[Karibi\|karipski]] otoci [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] bili su u sklopu [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo\|Nizozemskog kraljevstva]]. Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)\|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska\|Nizozemskom]]), dok su Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustazije]] postali dio Nizozemske.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{niz oznaka}}</ref>. Dio Europske unije postali su od [[10. listopada]] [[2010.]], kad su [[raspuštanje Nizozemskih Antila\|raspušteni Nizozemski Antili]], a [[Karibi\|karipski]] otoci Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] postali izravni dio [[Nizozemska\|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref>. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe. 2012. godine građani Bonairea po prvi puta mogu glasovati na izborima za donji dom nizozemskog parlamenta, [[Tweede Kamer]] (u prijevodu ''Druga komora''). Bonaireu pripada nenaseljeni otok [[Mali Bonaire]] (Klein Bonaire) koji se nalazi u zaljevu ispred Kralendijka.
	[[Datoteka:SW Bonaire.jpg\|thumb\|Jugozapadna obala]]		[[Datoteka:SW Bonaire.jpg\|thumb\|Jugozapadna obala]]
	Sredstvo plaćanja do 1. siječnja 2011. bio je [[nizozemskoantilski gulden]] nakon čega je ulogu zakonskog sredstva plaćanja preuzeo [[američki dolar]].		Sredstvo plaćanja do 1. siječnja 2011. bio je [[nizozemskoantilski gulden]] nakon čega je ulogu zakonskog sredstva plaćanja preuzeo [[američki dolar]].

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{nl icon}}' u '{{nld oznaka}}'

2025-04-23T03:16:40Z

Zamjena teksta - '{{nl icon}}' u '{{nld oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 23. travanj 2025. u 03:16
Redak 44:		Redak 44:

	1936. godine muškarci dobivaju [[biračko pravo\|pravo glasa]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] dio otoka služi kao [[Sabirni logor\|koncentracijski logor]] za [[Nacistička Njemačka\|njemačke]] i nizozemske naciste. Pod [[Juliana\|kraljicom Julianom]] Antili postaju [[1954.]] godine autonomni dio Kraljevine Nizozemske.		1936. godine muškarci dobivaju [[biračko pravo\|pravo glasa]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] dio otoka služi kao [[Sabirni logor\|koncentracijski logor]] za [[Nacistička Njemačka\|njemačke]] i nizozemske naciste. Pod [[Juliana\|kraljicom Julianom]] Antili postaju [[1954.]] godine autonomni dio Kraljevine Nizozemske.
	Bonaire i [[Karibi\|karipski]] otoci [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] bili su u sklopu [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo\|Nizozemskog kraljevstva]]. Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)\|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska\|Nizozemskom]]), dok su Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustazije]] postali dio Nizozemske.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{~~nl icon~~}}</ref>. Dio Europske unije postali su od [[10. listopada]] [[2010.]], kad su [[raspuštanje Nizozemskih Antila\|raspušteni Nizozemski Antili]], a [[Karibi\|karipski]] otoci Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] postali izravni dio [[Nizozemska\|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref>. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe. 2012. godine građani Bonairea po prvi puta mogu glasovati na izborima za donji dom nizozemskog parlamenta, [[Tweede Kamer]] (u prijevodu ''Druga komora''). Bonaireu pripada nenaseljeni otok [[Mali Bonaire]] (Klein Bonaire) koji se nalazi u zaljevu ispred Kralendijka.		Bonaire i [[Karibi\|karipski]] otoci [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] bili su u sklopu [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo\|Nizozemskog kraljevstva]]. Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)\|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska\|Nizozemskom]]), dok su Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustazije]] postali dio Nizozemske.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{nld oznaka}}</ref>. Dio Europske unije postali su od [[10. listopada]] [[2010.]], kad su [[raspuštanje Nizozemskih Antila\|raspušteni Nizozemski Antili]], a [[Karibi\|karipski]] otoci Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] postali izravni dio [[Nizozemska\|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref>. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe. 2012. godine građani Bonairea po prvi puta mogu glasovati na izborima za donji dom nizozemskog parlamenta, [[Tweede Kamer]] (u prijevodu ''Druga komora''). Bonaireu pripada nenaseljeni otok [[Mali Bonaire]] (Klein Bonaire) koji se nalazi u zaljevu ispred Kralendijka.
	[[Datoteka:SW Bonaire.jpg\|thumb\|Jugozapadna obala]]		[[Datoteka:SW Bonaire.jpg\|thumb\|Jugozapadna obala]]
	Sredstvo plaćanja do 1. siječnja 2011. bio je [[nizozemskoantilski gulden]] nakon čega je ulogu zakonskog sredstva plaćanja preuzeo [[američki dolar]].		Sredstvo plaćanja do 1. siječnja 2011. bio je [[nizozemskoantilski gulden]] nakon čega je ulogu zakonskog sredstva plaćanja preuzeo [[američki dolar]].

WikiSysop: bnz

2022-04-29T22:44:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 22:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bonaire'''-->~~{{Nesamostalni teritorij		{{Nesamostalni teritorij
	\|ime = Bonaire		\|ime = Bonaire
	\|izvorno_ime = Bonaire		\|izvorno_ime = Bonaire

WikiSysop: file u datoteka

2022-04-15T05:20:02Z

file u datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:20
Redak 34:		Redak 34:
	== Povijest ==		== Povijest ==
	Prvi naseljenici Bonairea bili si [[Indijanci\|indijansko pleme]] [[Caiquetio]] koje je doplovilo do otoka oko 1000. godine, došavši s područja današnje Venezuele. Caiquetio je ogranak [[Arawak]]a. Njihove ostatke možemo pronaći u obliku natpisa na kamenima u okolici mjesta Onima, na istočnoj obali Bonairea.		Prvi naseljenici Bonairea bili si [[Indijanci\|indijansko pleme]] [[Caiquetio]] koje je doplovilo do otoka oko 1000. godine, došavši s područja današnje Venezuele. Caiquetio je ogranak [[Arawak]]a. Njihove ostatke možemo pronaći u obliku natpisa na kamenima u okolici mjesta Onima, na istočnoj obali Bonairea.
	[[~~File~~:Slave huts Bonaire.jpg\|thumb\|Kolibe koje su koristili robovi]]		[[Datoteka:Slave huts Bonaire.jpg\|thumb\|Kolibe koje su koristili robovi]]
	[[1499.]] godine na otok među prvim Europljanima pristužu [[Alonso de Ojeda]] i [[Amerigo Vespucci]]. Oni otok uzimaju pod [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|španjolsku]] krunu. S obzirom da na otoku nije bilo zlata i kako nije bio prikladan za poljodjelstvo, Španjolci nisu vidjeli potrebu za osnivanjem kolonije. Lokalne Indijance se izvozi kao robove kako bi služili na plantažama u [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]]. Godine [[1526.]] Španjolci dovoze stoku na Bonaire. Kao posljedica toga, u divlni je moguće pronaći magarce (''buriku'') i koze (''kabritu'').		[[1499.]] godine na otok među prvim Europljanima pristužu [[Alonso de Ojeda]] i [[Amerigo Vespucci]]. Oni otok uzimaju pod [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|španjolsku]] krunu. S obzirom da na otoku nije bilo zlata i kako nije bio prikladan za poljodjelstvo, Španjolci nisu vidjeli potrebu za osnivanjem kolonije. Lokalne Indijance se izvozi kao robove kako bi služili na plantažama u [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]]. Godine [[1526.]] Španjolci dovoze stoku na Bonaire. Kao posljedica toga, u divlni je moguće pronaći magarce (''buriku'') i koze (''kabritu'').

Redak 40:		Redak 40:

	[[1633.]] godine Nizozemska osvaja otok, preuzimajući ga iz posjeda Španjolske. Pada pod vlast Woutera van Twillera, guvernera [[Nova Nizozemska\|Nove Nizozemske]], te [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija\|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]]. Potonja uvozi određeni broj [[Robovlasništvo\|robova]] za [[Poljoprivreda\|poljoprivredu]] (uglavnom za rad s drvom, [[Kukuruz\|kukuruzom]] i za proizvodnju [[Sol\|soli]]). Robovi koji su proizvodili sol su obitavali u kolibama pored solana. Kolibe je još uvijek moguće vidjeti na jugu Bonairea. Ropstvo je ukinuto [[1863.]] godine.		[[1633.]] godine Nizozemska osvaja otok, preuzimajući ga iz posjeda Španjolske. Pada pod vlast Woutera van Twillera, guvernera [[Nova Nizozemska\|Nove Nizozemske]], te [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija\|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]]. Potonja uvozi određeni broj [[Robovlasništvo\|robova]] za [[Poljoprivreda\|poljoprivredu]] (uglavnom za rad s drvom, [[Kukuruz\|kukuruzom]] i za proizvodnju [[Sol\|soli]]). Robovi koji su proizvodili sol su obitavali u kolibama pored solana. Kolibe je još uvijek moguće vidjeti na jugu Bonairea. Ropstvo je ukinuto [[1863.]] godine.
	[[~~File~~:Solar Salt Plant Bonaire (NA).jpg\|thumb\|Proizvodnja soli na Bonaireu]]		[[Datoteka:Solar Salt Plant Bonaire (NA).jpg\|thumb\|Proizvodnja soli na Bonaireu]]
	Na početku devetnaestoga stoljeća Nizozemska dva puta gubi vlast nad [[Antili\|Antilima]], koji prelaze u posjed [[Velika Britanija\|Velike Britanije]]. Kada Nizozemska konačno dobiva vlast nad otocima 1816. godine, vlada gradi [[Fort Oranje]] u Kralendijku da bi se štitio otok. 1868. se gradi svjetionik unutar Fort Oranje. Sol ubrzo postaje najveći izvor zarade na otoku. Proizvodnja postaje dovoljno velika da se grade četiri obeliska kako bi pomagali brodovima u pristizanju u solane.		Na početku devetnaestoga stoljeća Nizozemska dva puta gubi vlast nad [[Antili\|Antilima]], koji prelaze u posjed [[Velika Britanija\|Velike Britanije]]. Kada Nizozemska konačno dobiva vlast nad otocima 1816. godine, vlada gradi [[Fort Oranje]] u Kralendijku da bi se štitio otok. 1868. se gradi svjetionik unutar Fort Oranje. Sol ubrzo postaje najveći izvor zarade na otoku. Proizvodnja postaje dovoljno velika da se grade četiri obeliska kako bi pomagali brodovima u pristizanju u solane.

	1936. godine muškarci dobivaju [[biračko pravo\|pravo glasa]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] dio otoka služi kao [[Sabirni logor\|koncentracijski logor]] za [[Nacistička Njemačka\|njemačke]] i nizozemske naciste. Pod [[Juliana\|kraljicom Julianom]] Antili postaju [[1954.]] godine autonomni dio Kraljevine Nizozemske.		1936. godine muškarci dobivaju [[biračko pravo\|pravo glasa]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] dio otoka služi kao [[Sabirni logor\|koncentracijski logor]] za [[Nacistička Njemačka\|njemačke]] i nizozemske naciste. Pod [[Juliana\|kraljicom Julianom]] Antili postaju [[1954.]] godine autonomni dio Kraljevine Nizozemske.
	Bonaire i [[Karibi\|karipski]] otoci [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] bili su u sklopu [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo\|Nizozemskog kraljevstva]]. Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)\|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska\|Nizozemskom]]), dok su Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustazije]] postali dio Nizozemske.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{nl icon}}</ref>. Dio Europske unije postali su od [[10. listopada]] [[2010.]], kad su [[raspuštanje Nizozemskih Antila\|raspušteni Nizozemski Antili]], a [[Karibi\|karipski]] otoci Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] postali izravni dio [[Nizozemska\|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref>. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe. 2012. godine građani Bonairea po prvi puta mogu glasovati na izborima za donji dom nizozemskog parlamenta, [[Tweede Kamer]] (u prijevodu ''Druga komora''). Bonaireu pripada nenaseljeni otok [[Mali Bonaire]] (Klein Bonaire) koji se nalazi u zaljevu ispred Kralendijka.		Bonaire i [[Karibi\|karipski]] otoci [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] bili su u sklopu [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo\|Nizozemskog kraljevstva]]. Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)\|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska\|Nizozemskom]]), dok su Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustazije]] postali dio Nizozemske.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{nl icon}}</ref>. Dio Europske unije postali su od [[10. listopada]] [[2010.]], kad su [[raspuštanje Nizozemskih Antila\|raspušteni Nizozemski Antili]], a [[Karibi\|karipski]] otoci Bonaire, [[Saba (otok)\|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)\|Sveti Eustahije]] postali izravni dio [[Nizozemska\|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref>. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe. 2012. godine građani Bonairea po prvi puta mogu glasovati na izborima za donji dom nizozemskog parlamenta, [[Tweede Kamer]] (u prijevodu ''Druga komora''). Bonaireu pripada nenaseljeni otok [[Mali Bonaire]] (Klein Bonaire) koji se nalazi u zaljevu ispred Kralendijka.
	[[~~File~~:SW Bonaire.jpg\|thumb\|Jugozapadna obala]]		[[Datoteka:SW Bonaire.jpg\|thumb\|Jugozapadna obala]]
	Sredstvo plaćanja do 1. siječnja 2011. bio je [[nizozemskoantilski gulden]] nakon čega je ulogu zakonskog sredstva plaćanja preuzeo [[američki dolar]].		Sredstvo plaćanja do 1. siječnja 2011. bio je [[nizozemskoantilski gulden]] nakon čega je ulogu zakonskog sredstva plaćanja preuzeo [[američki dolar]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:25:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:25
Redak 25:		Redak 25:
	\|stoti_dio_valute =		\|stoti_dio_valute =
	\|vremenska_zona = -4		\|vremenska_zona = -4
	\|internetski_nastavak = [[.nl]], [[.bq]]<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.iana.org/domains/root/db/bq.html\|title=Delegation Record for .BQ\|publisher=[[Internet Assigned Numbers Authority\|IANA]]\|date=20 December 2010\|accessdate=30 December 2010}}</ref>		\|internetski_nastavak = [[.nl]], [[.bq]]<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.iana.org/domains/root/db/bq.html\|title=Delegation Record for .BQ\|publisher=[[Internet Assigned Numbers Authority\|IANA]]\|date=20 December 2010\|accessdate=30 December 2010}}</ref>
	\|pozivni_broj = 599		\|pozivni_broj = 599
	\|komentar =		\|komentar =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-11T01:57:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Nesamostalni teritorij
|ime = Bonaire
|izvorno_ime = Bonaire
|ime_genitiv = Bonairea
|eng_ime =
|zastava = Flag of Bonaire.svg
|grb = Blason de Bonaire (Antilles néerlandaises).svg
|moto =
|himna =
|službeni_jezik = [[nizozemski]], [[papiamento]] (službeno)
|glavni_grad = [[Kralendijk]]
|vrsta vladavine =
|imena upravitelja =
|naslovi upravitelja =
|površina_poredak =
|površina = 288
|vode =
|stanovništvo_poredak =
|stanovništvo = 13.389
|godina_popisa = 2010.
|gustoća_stanovništva = 46
|pripadnost = Nizozemska
|status = posebna općina
|valuta = [[američki dolar]]
|stoti_dio_valute =
|vremenska_zona = -4
|internetski_nastavak = [[.nl]], [[.bq]]<ref>{{cite web|url=http://www.iana.org/domains/root/db/bq.html|title=Delegation Record for .BQ|publisher=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]]|date=20 December 2010|accessdate=30 December 2010}}</ref>
|pozivni_broj = 599
|komentar =
}}

'''Bonaire''' ([[papiamento]]: ''Boneiru'') je [[otok]] u [[Mali Antili|Malim Antilima]]. Nalazi se u [[Zavjetrinski otoci (Antili)|Zavjetrinskim otocima]] na [[Karibi]]ma. Posebna je politička jedinica unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]. Nalazi se u karipskom dijelu Nizozemske, na jugu [[Karipsko more|Karipskog mora]] pred obalom [[Venezuela|Venezuele]] i pripada tzv. [[ABC-otoci]]ma [[Mali Antili|Malih Antila]]. Glavni grad Bonairea je [[Kralendijk]] (izvorno ''Koralendijk'', što u prijevod s [[Nizozemski jezik|nizozemskog]] znači ''[[koralj]]ni nasip''). Najstarije naselje je [[Rincon]] (u prijevodu s španjolskog ''kut'').

== Povijest ==
Prvi naseljenici Bonairea bili si [[Indijanci|indijansko pleme]] [[Caiquetio]] koje je doplovilo do otoka oko 1000. godine, došavši s područja današnje Venezuele. Caiquetio je ogranak [[Arawak]]a. Njihove ostatke možemo pronaći u obliku natpisa na kamenima u okolici mjesta Onima, na istočnoj obali Bonairea.
[[File:Slave huts Bonaire.jpg|thumb|Kolibe koje su koristili robovi]]
[[1499.]] godine na otok među prvim Europljanima pristužu [[Alonso de Ojeda]] i [[Amerigo Vespucci]]. Oni otok uzimaju pod [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolsku]] krunu. S obzirom da na otoku nije bilo zlata i kako nije bio prikladan za poljodjelstvo, Španjolci nisu vidjeli potrebu za osnivanjem kolonije. Lokalne Indijance se izvozi kao robove kako bi služili na plantažama u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Godine [[1526.]] Španjolci dovoze stoku na Bonaire. Kao posljedica toga, u divlni je moguće pronaći magarce (''buriku'') i koze (''kabritu'').

U međuvremenu je između brijegova u dolini, zaštićena od gusara, nastala omanja zajednica pod imenom Rincon. Stanovnici te zajednice su pretežito osuđenici i vojni zarobljenici.

[[1633.]] godine Nizozemska osvaja otok, preuzimajući ga iz posjeda Španjolske. Pada pod vlast Woutera van Twillera, guvernera [[Nova Nizozemska|Nove Nizozemske]], te [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]]. Potonja uvozi određeni broj [[Robovlasništvo|robova]] za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] (uglavnom za rad s drvom, [[Kukuruz|kukuruzom]] i za proizvodnju [[Sol|soli]]). Robovi koji su proizvodili sol su obitavali u kolibama pored solana. Kolibe je još uvijek moguće vidjeti na jugu Bonairea. Ropstvo je ukinuto [[1863.]] godine.
[[File:Solar Salt Plant Bonaire (NA).jpg|thumb|Proizvodnja soli na Bonaireu]]
Na početku devetnaestoga stoljeća Nizozemska dva puta gubi vlast nad [[Antili|Antilima]], koji prelaze u posjed [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Kada Nizozemska konačno dobiva vlast nad otocima 1816. godine, vlada gradi [[Fort Oranje]] u Kralendijku da bi se štitio otok. 1868. se gradi svjetionik unutar Fort Oranje. Sol ubrzo postaje najveći izvor zarade na otoku. Proizvodnja postaje dovoljno velika da se grade četiri obeliska kako bi pomagali brodovima u pristizanju u solane.

1936. godine muškarci dobivaju [[biračko pravo|pravo glasa]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dio otoka služi kao [[Sabirni logor|koncentracijski logor]] za [[Nacistička Njemačka|njemačke]] i nizozemske naciste. Pod [[Juliana|kraljicom Julianom]] Antili postaju [[1954.]] godine autonomni dio Kraljevine Nizozemske.
Bonaire i [[Karibi|karipski]] otoci [[Saba (otok)|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]] bili su u sklopu [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo|Nizozemskog kraljevstva]]. Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska|Nizozemskom]]), dok su Bonaire, [[Saba (otok)|Saba]] i [[Sveti Eustazije]] postali dio Nizozemske.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{nl icon}}</ref>. Dio Europske unije postali su od [[10. listopada]] [[2010.]], kad su [[raspuštanje Nizozemskih Antila|raspušteni Nizozemski Antili]], a [[Karibi|karipski]] otoci Bonaire, [[Saba (otok)|Saba]] i [[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]] postali izravni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref>. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe. 2012. godine građani Bonairea po prvi puta mogu glasovati na izborima za donji dom nizozemskog parlamenta, [[Tweede Kamer]] (u prijevodu ''Druga komora''). Bonaireu pripada nenaseljeni otok [[Mali Bonaire]] (Klein Bonaire) koji se nalazi u zaljevu ispred Kralendijka.
[[File:SW Bonaire.jpg|thumb|Jugozapadna obala]]
Sredstvo plaćanja do 1. siječnja 2011. bio je [[nizozemskoantilski gulden]] nakon čega je ulogu zakonskog sredstva plaćanja preuzeo [[američki dolar]].

== Demografija ==
Bonaire ima prema popisu iz 2013. godine 17 408 stanovnika. [[2001.]] godine je 86% stanovništva bilo [[Nizozemci|nizozemske nacionalnosti]], a tek je 52% bilo rođeno na otoku. Velik broj stanovnika dolazi sa otoka [[Curaçao]]a, otoka [[Aruba|Arube]], iz [[Nizozemska|Nizozemske]] i susjedne [[Venezuela|Venezuele]] te [[Kolumbija|Kolumbije]] te nešto manji broj iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]], većina kojih su radnici migranti.

Velika većina stanovništva je [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličke]] vjeroispovjesti (77%). Pored njih postoje i [[Protestantizam|protestantske]] i evangelističke zajednice (s oko 10% stanovništva).

Službeni jezik je [[Nizozemski jezik|nizozemski]]. 75% stanovništva doma koristi [[papiamento]], [[kreolski jezik]] nastao ponajprije na temelju [[Španjolski jezik|španjolskog]] i [[Portugalski jezik|portugalskog]] ali i nizozemskog, [[Engleski jezik|engleskog]], [[Francuski jezik|francuskog]] te niza afričkih jezika. Osim papiamenta znatan broj stanovnika koristi španjolski (12%), nizozemski (9%) te engleski (3%). Većina govornika Papiamenta govori i nizozemski, engleski i španjolski.

== Naselja ==
Jedina naselja koja su priznata kao gradovi na ovom otoku su glavni grad [[Kralendijk]] i [[Rincon (Bonaire)|Rincon]] (1.788 st.).

U Kralendijku je mnogo predgrađa i četvrti. Iako je otok male naseljenosti, nije jasno razlučiva razlika. Četvrti i predgrađa grada Kralendijka (12.531 st., 2007.) su:
*Antriol (3.947 st.)
*Belnem
*Hato
*Lima
*Noord Salina (2.378 st.)
*Nikiboko (2.633 st.)
*Playa (1.963 st.)
*Republiek
*Sabadeco
*Sabana
*Santa Barbara
*Tera Cora (1.610 st.)

Ostala manja naselja su:
*Fontein
*Lagoen
*Sorobon
*Spelonk
*Wanapa

Labra, Ishiri, Kokorobi, Jan Doran, Vlijt, Rigot, Porto Spano i Kunchi bili su manji gradići koji su postojali na području današnjeg nacionalnog parka, a tijekom vremena su napušteni.

== Ekonomija ==
Najvažniji ekonomski sektori su [[turizam]] i proizvodnja soli. Južni dio otoka je opremljen za prirodnu proizvodnju soli. Bonaire je poznat i po svojim podvodnim parkovima prirode koji su omiljeni među [[Ronjenje na dah|roniocima]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* (niz.) [https://web.archive.org/web/20080509085015/http://www.tourismbonaire.com/nl/ TourismBonaire.com] Officiële toerisme website Bonaire
* (niz.) [http://www.bonairegov.nl/nl Openbaar Lichaam Bonaire] Officiële website overheid

[[Kategorija:Bonaire| ]]
[[Kategorija:Otoci Nizozemskih Antila]]