https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=BoenninghauseniaBoenninghausenia - Povijest promjena2026-09-02T01:06:52ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Boenninghausenia&diff=788439&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati)2026-08-16T06:44:22Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv = ''Boenninghausenia''<br />
| slika = Boenninghausenia albiflora var. japonica 3.JPG<br />
| slika_opis = ''B. albiflora''<br />
| status = <br />
| regnum = [[Plantae]]<br />
| divisio = [[Tracheophyta]]<br />
| classis = [[Magnoliopsida]]<br />
| ordo = [[Sapindales]]<br />
| familia = [[Rutaceae]]<br />
| subfamilia = [[Rutoideae]]<br />
| genus = '''''Boenninghausenia'''''<br />
| genus_autorstvo = Rchb. ex Meisn.<br />
| species = ''B. albiflora''<br />
| subspecies = <br />
| dvoimeno = ''Boenninghausenia albiflora''<br />
| dvoimeno_autorstvo = (Hook.) Rchb. ex Meisn.<br />
}}<br />
'''''Boenninghausenia''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u potporodicu ''[[Rutoideae]]''. U njemu se danas priznaje samo jedna vrsta, ''B. albiflora'' <small>(Hook.) Meisn.</small> Prema podacima World Flora Online, unutar te vrste navode se dva varijeteta: tipski varijetet ''B. albiflora'' var. ''albiflora'' i ''B. albiflora'' var. ''japonica''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Assam]]a do [[Japan]]a. Raste prvenstveno u suptropskom biomu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331410-2 Kew], pristupljeno 12. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
== Morfologija ==<br />
To su [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeljaste biljke, obično visoke 30–60 cm, ali mogu narasti i do oko 1,2 m. [[Stabljika|Stabljike]] su razgranjene, gole ili slabo dlakave, pri bazi katkada odrvenjele. [[Listovi]] su naizmjenični, perasto do ternatno razdijeljeni, s liskama eliptična do obrnuto jajasta oblika, cijeloga ruba i često sa žljezdastim točkicama; naličje je obično bljeđe od lica.<ref name="WFO "/><br />
<br />
[[Cvat]]ovi su vršni i pazušni, metličasti, s jednostavnim lisnim braktejama. Cvjetovi su dvospolni i pravilni, najčešće bijeli. [[Čaška]] ima 4 [[lap]]ova, a vjenčić 4 latice koje se u pupu preklapaju. Prašnika je 6–8. Na cvjetištu se nalazi prstenast do čašast disk, iz kojega se uzdiže tanki ginofor; plodnica je građena od 4 plodna lista, a u svakom pretincu nalazi se više sjemenih zametaka.<ref name="WFO "/><br />
<br />
[[Plod]] se sastoji od 4 odvojena plodića odnosno mjehurastih folikula koji pri zrelosti pucaju na vrhu. Unutarnji sloj ploda tanak je i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su bubrežaste, crne, s kožastom i kvržičavom sjemenom lupinom, a zametak je zakrivljen.<ref name="WFO "/><br />
<br />
Jedina vrsta roda, ''Boenninghausenia albiflora'', rasprostranjena je u Aziji. Navodi se iz područja od [[Pakistan]]a i [[Himalaja|Himalaje]] do Kine, a jedan varijetet upućuje i na prisutnost u [[Japan]]u. Raste kao trajnica na otvorenim i planinskim staništima. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000004869 WFO], pristupljeno 12. kolovoza 2026.</ref> <br />
<br />
== Varijeteti ==<br />
* ''Boenninghausenia albiflora var. albiflora''<br />
* ''Boenninghausenia albiflora var. japonica'' <small>(Nakai ex Makino & Nemoto) S.Suzuki ex H.Ohba</small><br />
== Sinonimi ==<br />
Homotipski:<br />
* ''Ruta albiflora'' <small>Hook.</small> in Exot. Fl. 1: t. 79 (1823)<br />
Heterotipski:<br />
* ''Bodinieria'' <small>H.Lév. & Vaniot</small> in Bull. Acad. Int. Géogr. Bot., sér. 3, 11: 48 (1902)<br />
* ''Podostaurus'' <small>Jungh.</small> in Natuur- Geneesk. Arch. Ned.-Indië 2: 45 (1845)<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
[[Kategorija:Rodovi Rutoideae]]<br />
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</div>Bot1