Božo Peričić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'medicina u 19. travnja' u '19. travnja'

2025-05-22T23:35:09Z

Zamjena teksta - 'medicina u 19. travnja' u '19. travnja'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 23:35
Redak 1:		Redak 1:
	'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[medicina u 1865.]] - [[Split]] [[~~medicina u~~ 19. travnja]] [[medicina u 1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].		'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[medicina u 1865.]] - [[Split]] [[19. travnja]] [[medicina u 1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].

	== Životopis==		== Životopis==

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

2025-05-22T22:44:24Z

Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:44
Redak 1:		Redak 1:
	'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[1865.]] - [[Split]] [[medicina u 19. travnja]] [[medicina u 1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].		'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[medicina u 1865.]] - [[Split]] [[medicina u 19. travnja]] [[medicina u 1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].

	== Životopis==		== Životopis==
	Polovicom prošlog stoljeća u Sukošanu se rodio Božo Peričić, jedno od šestero djece poljoprivrednika Tome, iz ugledne težačke porodice Peričića, te majke Luce, rodom iz Mravinca. Osim Bože roditelji su imali još dva sina, Ivu i Šimu, te kćeri Matiju, Jurku i Šimicu.		Polovicom prošlog stoljeća u Sukošanu se rodio Božo Peričić, jedno od šestero djece poljoprivrednika Tome, iz ugledne težačke porodice Peričića, te majke Luce, rodom iz Mravinca. Osim Bože roditelji su imali još dva sina, Ivu i Šimu, te kćeri Matiju, Jurku i Šimicu.

	Presudna je za Božu bila okolnost što mu je stric, očev brat Josip, po zanimanju profesor, jedan od prvih školovanih ljudi u Sukošanu (u [[Beč]]u polazio klasičnu i slavensku [[filologija\|filologiju]]. Isticao se kao klasični filolog, [[lingvist]], pedagog. Uočivši niz vrijednosti svog nećaka Bože, zaključio je da bi bila velika šteta ostaviti ga na selu, te odlučio preuzeti brigu o njemu. Poveo ga je u Split gdje mu je stric bio profesor na gimnaziji. Tamo je Božo s puno uspjeha obavio osnovno obrazovanje. Gimnaziju je započeo u [[Dubrovnik]]u, gdje je sada stric bio gimnazijski profesor, a završio u Zadru, s izvrsnim uspjehom ("con distinzione") [[1883.]] godine, u talijanskoj gimnaziji, jer hrvatske nije u Zadru još tada bilo. Tijekom cijelog života, pogotovo kao đak, posvetio je učenju jezika i čitanju klasika, što će ga kasnije ohrabriti na prevođenje [[Shakespeare]]a s jedne strane i starijih klasika s druge.		Presudna je za Božu bila okolnost što mu je stric, očev brat Josip, po zanimanju profesor, jedan od prvih školovanih ljudi u Sukošanu (u [[Beč]]u polazio klasičnu i slavensku [[filologija\|filologiju]]. Isticao se kao klasični filolog, [[lingvist]], pedagog. Uočivši niz vrijednosti svog nećaka Bože, zaključio je da bi bila velika šteta ostaviti ga na selu, te odlučio preuzeti brigu o njemu. Poveo ga je u Split gdje mu je stric bio profesor na gimnaziji. Tamo je Božo s puno uspjeha obavio osnovno obrazovanje. Gimnaziju je započeo u [[Dubrovnik]]u, gdje je sada stric bio gimnazijski profesor, a završio u Zadru, s izvrsnim uspjehom ("con distinzione") [[medicina u 1883.]] godine, u talijanskoj gimnaziji, jer hrvatske nije u Zadru još tada bilo. Tijekom cijelog života, pogotovo kao đak, posvetio je učenju jezika i čitanju klasika, što će ga kasnije ohrabriti na prevođenje [[Shakespeare]]a s jedne strane i starijih klasika s druge.

	Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj nije postojao medicinski fakultet pa se na takav studij išlo u [[Graz]], [[Beč]], [[Prag]] ili drugdje. Božo Peričić je krenuo [[1894.]] na studij medicine u Beč, i tu se uz studij medicine oblikovala i njegova osobnost i na drugim područjima. Studij je počeo i završio odlično.		Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj nije postojao medicinski fakultet pa se na takav studij išlo u [[Graz]], [[Beč]], [[Prag]] ili drugdje. Božo Peričić je krenuo [[medicina u 1894.]] na studij medicine u Beč, i tu se uz studij medicine oblikovala i njegova osobnost i na drugim područjima. Studij je počeo i završio odlično.

	Radio na bolesti [[škrljevo]] (manifestira se kao [[sifilis]])		Radio na bolesti [[škrljevo]] (manifestira se kao [[sifilis]])
Redak 33:		Redak 33:
	===Kao dermatolog===		===Kao dermatolog===
	Dermatolog, tijekom pedeset godina rada na području medicine objavio je 30 radova vezanih uz [[dermatovenerologija\|dermatovenerologiju]] (8 radova iz područja sifilodologije, 13 radova iz područja hidatologije, 9 radova iz užeg područja dermatologije pretežno u šibenskom razdoblju života)		Dermatolog, tijekom pedeset godina rada na području medicine objavio je 30 radova vezanih uz [[dermatovenerologija\|dermatovenerologiju]] (8 radova iz područja sifilodologije, 13 radova iz područja hidatologije, 9 radova iz užeg područja dermatologije pretežno u šibenskom razdoblju života)
	Godine [[1885.]] postaje član dematovenerološkog društva Austrije.		Godine [[medicina u 1885.]] postaje član dematovenerološkog društva Austrije.
	Svako Peričićevo razdoblje bilo je specifično i različito od onih ostalih.		Svako Peričićevo razdoblje bilo je specifično i različito od onih ostalih.

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

2025-05-22T22:37:51Z

Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:37
Redak 1:		Redak 1:
	'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[1865.]] - [[Split]] [[19. travnja]] [[1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].		'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[1865.]] - [[Split]] [[medicina u 19. travnja]] [[medicina u 1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].

	== Životopis==		== Životopis==
Redak 60:		Redak 60:
	* 1914. u knjizi Njega bolesnika... poglavlje o postupku sa teško duševno bolesnima		* 1914. u knjizi Njega bolesnika... poglavlje o postupku sa teško duševno bolesnima

	Danas postoji ulica s njegovim nazivom i čitava kuća gdje je živio tijekom života u Zadru na Trgu pet bunara koju su i dalje koristili Peričići do [[1945.]], međutim koju su tadašnji komunisti [[KPJ]] nacionalizirali, a [[SDP]] prodao u svoje ime.<ref>[http://limun.hr/main.aspx?id=534329&Page=1 Zadarski SDP u tajnosti prodaje nacionaliziranu zgradu na Trgu pet bunara!]</ref>		Danas postoji ulica s njegovim nazivom i čitava kuća gdje je živio tijekom života u Zadru na Trgu pet bunara koju su i dalje koristili Peričići do [[medicina u 1945.]], međutim koju su tadašnji komunisti [[KPJ]] nacionalizirali, a [[SDP]] prodao u svoje ime.<ref>[http://limun.hr/main.aspx?id=534329&Page=1 Zadarski SDP u tajnosti prodaje nacionaliziranu zgradu na Trgu pet bunara!]</ref>

	Godine [[1937.]] je opisao jedan od nedavnih slučajeva [[guba\|gube]] u Hrvatskoj nazvan leprosery. On je predložio svoj način liječenja za kožni oblik [[antraks]]a, te [[kinin]] za vrijeme napadaja. Prema nekim izvorima krajem Prvog svjetskog rata, dr. Peričić je imao mogućnost da ide u [[Zagreb]], te da bude predavač interne medicine na Medicinskom fakultetu i da radi u Internoj klinici u Zagrebu. M.D. Grmek piše: "Samo radi vlastite skromnosti nije postao profesor na [[Medicinski fakultet u Zagrebu\|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]]".		Godine [[medicina u 1937.]] je opisao jedan od nedavnih slučajeva [[guba\|gube]] u Hrvatskoj nazvan leprosery. On je predložio svoj način liječenja za kožni oblik [[antraks]]a, te [[kinin]] za vrijeme napadaja. Prema nekim izvorima krajem Prvog svjetskog rata, dr. Peričić je imao mogućnost da ide u [[Zagreb]], te da bude predavač interne medicine na Medicinskom fakultetu i da radi u Internoj klinici u Zagrebu. M.D. Grmek piše: "Samo radi vlastite skromnosti nije postao profesor na [[Medicinski fakultet u Zagrebu\|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]]".

	===Splitsko razdoblje===		===Splitsko razdoblje===

WikiSysop: bnz

2022-04-30T10:29:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 10:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Božo Peričić'''-->~~'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[1865.]] - [[Split]] [[19. travnja]] [[1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].		'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[1865.]] - [[Split]] [[19. travnja]] [[1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].

	== Životopis==		== Životopis==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T08:00:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], [[6. prosinca]] [[1865.]] - [[Split]] [[19. travnja]] [[1947.]]), hrvatski [[liječnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]].

== Životopis==
Polovicom prošlog stoljeća u Sukošanu se rodio Božo Peričić, jedno od šestero djece poljoprivrednika Tome, iz ugledne težačke porodice Peričića, te majke Luce, rodom iz Mravinca. Osim Bože roditelji su imali još dva sina, Ivu i Šimu, te kćeri Matiju, Jurku i Šimicu.

Presudna je za Božu bila okolnost što mu je stric, očev brat Josip, po zanimanju profesor, jedan od prvih školovanih ljudi u Sukošanu (u [[Beč]]u polazio klasičnu i slavensku [[filologija|filologiju]]. Isticao se kao klasični filolog, [[lingvist]], pedagog. Uočivši niz vrijednosti svog nećaka Bože, zaključio je da bi bila velika šteta ostaviti ga na selu, te odlučio preuzeti brigu o njemu. Poveo ga je u Split gdje mu je stric bio profesor na gimnaziji. Tamo je Božo s puno uspjeha obavio osnovno obrazovanje. Gimnaziju je započeo u [[Dubrovnik]]u, gdje je sada stric bio gimnazijski profesor, a završio u Zadru, s izvrsnim uspjehom ("con distinzione") [[1883.]] godine, u talijanskoj gimnaziji, jer hrvatske nije u Zadru još tada bilo. Tijekom cijelog života, pogotovo kao đak, posvetio je učenju jezika i čitanju klasika, što će ga kasnije ohrabriti na prevođenje [[Shakespeare]]a s jedne strane i starijih klasika s druge.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj nije postojao medicinski fakultet pa se na takav studij išlo u [[Graz]], [[Beč]], [[Prag]] ili drugdje. Božo Peričić je krenuo [[1894.]] na studij medicine u Beč, i tu se uz studij medicine oblikovala i njegova osobnost i na drugim područjima. Studij je počeo i završio odlično.

Radio na bolesti [[škrljevo]] (manifestira se kao [[sifilis]])

===Publikacije i članci o problemu : ===
* Zur Kenntniss des sogenannten Skerlievo in Dalmatien, 1892.
* Pitanje o takozvanom škrljevu, 1893.
* Enfahrungen uber die Syphilis, 1895.
* Izvještaj o V. kongresu Njemačkog dermatološkog..., Graz, 1895.
* Slučajevi tercijalne sifilide opaženi i liečeni..., 1895.
* Skučajevi tercijane sifilide, 1897.

Nadalje bavio se problematikom '''ehinokokove''' bolesti u takvoj mjeri po kojoj on zauzima zasluženo visoko mjesto u galeriji uglednih liječnika Dalmacije.

===Izbor radova o ehinokokovoj bolesti===
* Beitrag zur Kenntniss des Menschen, 1897.
* Ehimokokova bolest u Dalmaciji, 1902.
* Klinički i statistički podaci o ehinokokovoj bolesti u Dalmaciji i metodama da ju se zaprieči, 1904
* Die Echinococcenkrankheit in Dalmatien, 1905.
* Ehinokokova bolest, 1906.

U početku medicinske karijere osam godina proveo je u [[Šibenik]]u gdje je značajna pomoć koji je dao dr. Nikoli Laliću u utemeljenju Odjela kirurgije ''Šibenske'' bolnice, godine 1891./1892.

Njegova pomoć je toliko važna da se može smatrati njihovim zajedničkim djelom. Također je bio začetnik prave škole na polju interne i kirurgije te učitelj mnogih učenika što u Šibeniku što u [[Pariz]]u, počevši od ''dr. Ivana Huge Botterija'' što se nastavilo indirektno do danas, do ''Batinice''.

===Kao dermatolog===
Dermatolog, tijekom pedeset godina rada na području medicine objavio je 30 radova vezanih uz [[dermatovenerologija|dermatovenerologiju]] (8 radova iz područja sifilodologije, 13 radova iz područja hidatologije, 9 radova iz užeg područja dermatologije pretežno u šibenskom razdoblju života)
Godine [[1885.]] postaje član dematovenerološkog društva Austrije.
Svako Peričićevo razdoblje bilo je specifično i različito od onih ostalih.

===Zadarsko razdoblje===
Od 1897.-1921. godine je djelovao u [[Zadar|Zadru]] gdje širi svoj opus na jednako plodan način. Nastavio je studirati pitanje ehinokokusa te otkrio da je to učestala bolest koja se javlja u Dalmaciji. Pisao je članke kao pionir u području [[internist]]a na engleskom jeziku.
Zadarsko razdoblje bila je kruna njegovom radu, u to vrijeme je napisao i izdao sljedeće knjige :
* "Ehinokokova bolest" 1906.,
* "Upute u kliničko pregledanje bolesnika" (u prijevodu od autora dr. A. Stumpella iz Erlangena) tiskana u Zadru
* "Njega bolesnika" tiskana u Zadru 1914.
* "Somatologija i higijena čovjeka"'' tiskana u Beču 1913.
* "Kužne bolesti" tiskano u Zadru 1916.
Na katu njegovog odjela (današnja "stara interna" u Zadru) na početku stoljeća bavio se i smrtnosti dojenčadi u Dalmaciji koja je tada bila jedna od najvećih u Europi.
[[Talijanska okupacija Dalmacije 1918.-1921.|Talijanska okupacija Zadra]] ga je istjerala iz njegove uže domovine pa i sam kaže : "Ja sam sa žalosnim srcem i u poodmakloj dobi od 56 godina iz čisto patriotskih razloga otišao iz Zadra, gdje sam tokom 24 godine stekao lijep položaj i nitko me od tamo tjerao nije."

===Rad na području psihijatrije===
Postoje i mišljenja da je bio i [[psihijatar]] jer je
* 4 godine bio liječnik pomoćnik Bolnice i Ludnice
* bio na doedukaciji iz psihijatrije u Parizu (Charcot, Boll...)
* bio na doedukaciji iz psihijatrije u raznim centrima Austrije
* 4 godine bio voditelj i primarij jedne ludnice u Dalmaciji
* 1896. piše O novoj zemaljskoj bolnici u Splitu i traži poboljšanje uvjeta rada bolničara i boravka bolesnika
* piše statističke izvještaje o radu ludnice i traži poboljšanje uvjeta za skrb duševno bolesnih
* 1900. objavljuje Neka pitanja... i traži izgradnju psihijatrijske bolnice u Splitu
* 1902. piše o nahodištima u dalmatinskim bolnicama
* 1912. objavljuje članak o psihijatrijskom vještvu tijekom sudskog procesa atentatoru Jukiću
* 1914. u knjizi Njega bolesnika... poglavlje o postupku sa teško duševno bolesnima

Danas postoji ulica s njegovim nazivom i čitava kuća gdje je živio tijekom života u Zadru na Trgu pet bunara koju su i dalje koristili Peričići do [[1945.]], međutim koju su tadašnji komunisti [[KPJ]] nacionalizirali, a [[SDP]] prodao u svoje ime.<ref>[http://limun.hr/main.aspx?id=534329&Page=1 Zadarski SDP u tajnosti prodaje nacionaliziranu zgradu na Trgu pet bunara!]</ref>

Godine [[1937.]] je opisao jedan od nedavnih slučajeva [[guba|gube]] u Hrvatskoj nazvan leprosery. On je predložio svoj način liječenja za kožni oblik [[antraks]]a, te [[kinin]] za vrijeme napadaja. Prema nekim izvorima krajem Prvog svjetskog rata, dr. Peričić je imao mogućnost da ide u [[Zagreb]], te da bude predavač interne medicine na Medicinskom fakultetu i da radi u Internoj klinici u Zagrebu. M.D. Grmek piše: "Samo radi vlastite skromnosti nije postao profesor na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]]".

===Splitsko razdoblje===
Splitsko razdoblje (1921.-1947.) obilježava kao utemeljitelj interne medicine u [[Split]]u, no međutim zbog ratnih okolnosti i podjele rada na uže specijalizirane grane nije se mogao kao svestrani liječnik baviti i toliko željenom kirurgijom.

===Jezikoslovni i prevoditeljski rad===
Među prvima, ako ne i prvi u Hrvatskoj, preveo [[Hamlet]]a.

Božo Peričić je bio nominiran za Vrhovno zdravstveno vijeće u [[Beč]]u, te je objavio medicinski rječnik hrvatsko-njemački.

== Izvori i literatura ==
{{izvori}}
*[http://hrcak.srce.hr/file/51430 Razvoj zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata]
*Šime Peričić: "Dr. Božo Peričić kao kulturni i društveni radnik", u: ''Dr. Božo Peričić – Život i djelo'', ur. S. Perović i S. Sirovica, Plantak graf d. o. o., Zadar, 1999., 123-130. /Božo Peričić as a Cultural and Social Worker/
*Slavko Perović i Stjepan Sirovica: ''Dr Božo Peričić ~Život i djelo~ u spomen zlatnog doba hrvatske medicine'' /Dr Božo Peričić - Life and Work - in the Memory of the Golden Age of Croatian Medicine/
*Helena Peričić: "O prvom hrvatskom izravnom prijevodu 'Hamleta' " /O prijevodu Bože Peričića/, ''Drugi hrvatski slavistički kongres, zbornik radova II'', ur. Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001., 245-250. /On the First Direct Translation of Hamlet in(to) Croatian Language": On the Translation of Božo Peričić/
*Helena Peričić: „Književno-publicističke preokupacije i prijevod Hamleta liječnika Bože Peričića”, u: ''Split i Vladan Desnica 1918.-1947.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike'', ''Zbornik radova s Desničinih susreta 2015''., ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina, Sveučilište u Zagrebu – Filozofski fakultet i Centar za komparatističkohistorijske i interkulturne studije / Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu/ FF press, Zagreb/, 2016., 211-231. /Literary-Publicist Preoccupations and the Translation of Hamlet by the Physician Božo Peričić/

{{GLAVNIRASPORED:Peričić Božo}}
[[Kategorija:Hrvatski liječnici]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]