Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}}' u ''

2026-04-22T15:49:50Z

Zamjena teksta - '{{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. travanj 2026. u 15:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}}~~
	{{Bitka \|		{{Bitka \|
	naziv = Bitka na Dravi \|		naziv = Bitka na Dravi \|

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Povijest Slavonije)

2026-04-17T08:59:50Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Povijest Slavonije)

Nova stranica

{{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}}
{{Bitka |
naziv = Bitka na Dravi |
slika= [[Datoteka:Tomislavova Hrvatska.jpg|280px]] |
sukob = Hrvatsko-ugarski ratovi |
vrijeme = oko [[917.]] (?) |
mjesto = Područje desne obale rijeke [[Drava|Drave]], tadašnja Slovinska zemlja ([[Slavonija]]), današnja [[Hrvatska]] |
ishod = Pobjeda [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Hrvatske]] nad [[Kneževina Ugarska|Ugarskom]] |
strana1 = [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorska Hrvatska]] |
strana2 = [[File:Flag of Hungary (895-1000).svg|25px]] [[Kneževina Ugarska]] |
zapovjednik1 = [[Kralj Tomislav|Tomislav]] |
zapovjednik2 = [[File:Flag of Hungary (895-1000).svg|25px]] [[Zoltán]] |
postrojbe1 = ''nepoznato'' |
postrojbe2 = ''nepoznato'' |
gubitci1 = ''nepoznato'' |
gubitci2 = ''nepoznato'' }}
'''Bitka na Dravi'''<ref>{{Citiranje weba|title=Kralj Tomislav |url=https://kraljtomislav.hazu.hr/03---kralj-tomislav/ |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=2025-07-09 |website=kraljtomislav.hazu.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kralj Tomislav |url=https://hrvatski-vojnik.hr/kralj-tomislav/ |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=2025-07-09 |website=hrvatski-vojnik.hr}}</ref> bila je oružani sukob vođen između [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] pod vodstvom [[Kralj Tomislav|Tomislava]] i [[Kneževina Ugarska|Kneževine Ugarske]] čiji je vladar u to vrijeme bio [[veliki knez]] [[Zoltán]], najmlađi sin [[Arpad]]a, osnivača dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Točno mjesto i vrijeme [[Bitka|bitke]] nije poznato, ali je na temelju dostupnih izvora utvrđeno da je hrvatska [[vojska]] odnijela odlučujuću [[Pobjeda|pobjedu]] i protjerala [[Mađari|Ugre]] preko rijeke [[Drava|Drave]] na njezinu lijevu obalu, a Tomislav uspostavio svoju [[vlast]] na svim [[Sjever|sjevernim]] područjima (tada nazivanima Slovinska zemlja) na kojima su bili naseljeni [[Hrvati]].

== Širi kontekst bitke ==
[[Datoteka:Magyarok-Bejovetele-ChroniconPictum.jpg|mini|lijevo|300px|Prikaz događaja iz doba dolaska Ugra (Mađara) u Panonsku nizinu – iz srednjovjekovne knjige „Chronicon pictum“ (14. st.)]]
[[Datoteka:Europe around 900.jpg|mini|lijevo|300px|Hrvatska na karti Europe oko godine 900.]]
[[Datoteka:Balkans925.png|mini|desno|200px|Proširene granice Hrvatske u vrijeme nakon bitke na Dravi]]
Došavši nedavno prije (krajem 9. stoljeća) u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] i pokorivši narode koji su živjeli sjeverno od Drave, [[Mađari|Ugri (Mađari)]] su se u svojim vojno-pljačkaškim pohodima sve češće zalijetali na jug, u [[Slavonija|Slavoniju]], odnosno na područje [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], čiji je posljednji vladar, knez [[Braslav]], vjerojatno poginuo na samom kraju 9. stoljeća u borbama s novopridošlim sjevernim susjedima. Pojam "Slavonija" se, prema dostupnim izvorima, tada već koristio, s obzirom na relativno raznolik etnički sastav tog područja, pretežno slavenskog podrijetla, dok se termin "Panonija", odnosno "Panonska Hrvatska" prestao upotrebljavati, kako to navodi dr.sc. Mirko Marković u svojoj knjizi "Slavonija – povijest naselja i podrijetlo stanovništva". Ugri su, međutim, išli i dalje, pa su napali i ondašnju [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Hrvatsku]], kojom su u to vrijeme vladali [[Muncimir]] (oko 892 – oko 910.) i Tomislav (oko 910 – 928.), knezovi iz dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. U to su burno ranosrednjovjekovno doba seobe raznih plemena i naroda bile uobičajene (osim Ugra, selili su se [[Pečenezi]], [[Kumani]], [[Hazari]] i drugi), a bile su praćene oružanim sukobima sa starosjediocima, te pljačkama i paležima.

Kako bi spriječio ugarske prodore, Tomislav je od početka svoje vladavine (još kao knez, a kasnije kao kralj) poduzimao vojne akcije na sjeveru svoje države, kao i na područjima koja prije nisu bila pod kontrolom Trpimirovića,<ref>{{Citiranje weba |title=Prilog kritici izvještaja Konstantina Porfirogeneta o doseljenju Hrvata, str. 31 |url=http://www.historiografija.hr/hz/1952/HZ_5_2_GRAFENAUER.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221183715/http://www.historiografija.hr/hz/1952/HZ_5_2_GRAFENAUER.pdf |archive-date=21. veljače 2014. |access-date=2025-07-09 |website=historiografija.hr }}</ref> te onemogućio novodoseljene susjede sa sjevera da zagospodare tim teritorijem, koji se protezao uz današnju zapadnu granicu Hrvatske sa [[Slovenija|Slovenijom]] (šire područje sjeverno i južno od [[Zagreb]]a), zatim obuhvaćao velike dijelove porječja [[Kupa|Kupe]], [[Una|Une]], [[Vrbas]]a i [[Bosna|Bosne]], kao i čitavo područje između velikih rijeka [[Sava|Save]] i Drave, odnosno [[Mura|Mure]], od slovenske granice na zapadu, sve do današnjeg [[Srijem]]a na istoku.

Prema šturim izvorima i novijim zaključcima, odlučujuća bitka odigrala se oko godine 917.<ref>{{Citiranje weba|title=Povijesni izvori i historiografija o kralju Tomislavu |url=https://www.scribd.com/document/874135421/1100-Godina-Hrvatskog-Kraljevstva |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=2025-07-09 |website=scribd.com}}</ref> na neutvrđenom području na desnoj obali rijeke Drave. Povjesničari su do takvog zaključka došli, između ostalog, na temelju „[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]]“ iz 12. stoljeća. Tomislav nije samo ''natjerao Ugre u bijeg'', kako to navodi pop Dukljanin, nego je sjedinio [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonsku Hrvatsku]] s Primorskom (Dalmatinskom) Hrvatskom, kojom je on sâm do tada vladao.

Nedostatak materijalnih dokaza o bitki na Dravi, pa i o svim drugim bitkama koje je slavljeni hrvatski kralj vodio, ne dopušta da se izloži više preciznijih podataka i detalja, ali ne dovodi u pitanje samu bitku. Osim „Ljetopisa popa Dukljanina“ postoje još neki posredni izvori koji upućuju na nju. Među njima je i djelo „[[O upravljanju carstvom]]“ bizantskog cara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]], koje govori o zemljopisnom položaju Hrvata u odnosu na Mađare, o brojčanoj snazi hrvatske vojske i o bitki s [[Bugari]]ma, te jedan ljetopis anonimnog notara kralja [[Bela III.|Bele III.]] (vladao 1172 – 1196.), pod nazivom [[Gesta Hungarorum]], koji spominje da su ugarski vojskovođe u 10. stoljeću zauzeli tri utvrde južno od Drave, i to zagrebačku, požešku i vukovsku, što implicira da su prije toga ti fortifikacijski objekti bili u hrvatskim, a ne u ugarskim rukama.

Budući da na početku svoje vladavine Tomislav nije vladao Panonskom Hrvatskom, da bi kasnije, pri kraju svoje vladavine, imao vlast nad njom, izvjesno je da do toga nije došlo na miran način. Nije, naime, izvjesno da su se Ugri, ratnički narod u ekspanziji, dragovoljno, sami od sebe, povukli preko Drave i odrekli se bogatog plijena na širokim prostranstvima južno od te rijeke, nego da su bili primorani to učiniti zbog snage oružja Tomislavove vojske.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska vojna moć u doba kralja Tomislava |url=https://www.matica.hr/hr/811/hrvatska-vojna-moc-u-doba-kralja-tomislava-37829/ |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=2025-07-09 |website=matica.hr}}</ref>

Osim što je ratovao s Ugrima, hrvatski je vladar imao okršaj s ondašnjim istočnim hrvatskim susjedima, [[Bugari]]ma, o čemu pak postoji malo više podataka. [[Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine|Odlučujuća se bitka]], u kojoj su Bugari potučeni do nogu, odigrala 27. svibnja 927. godine negdje u planinama [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]], a što govori u prilog tome da je Tomislav imao snažnu i sposobnu vojsku, te da je kontrolirao i područje tadašnje Bosne, vjerojatno dobrim dijelom i do [[Drina|Drine]].

Da se Hrvatska protezala daleko na sjever od prvobitnog [[Dalmacija|dalmatinskog]] zaleđa, potvrđuju i zapisi sa [[Splitski crkveni sabori|splitskih crkvenih sabora]] održanih 925. i 928. godine, kada je odlučeno da ninski biskup [[Grgur Ninski|Grgur]] mora otići iz svoje biskupije, a u zamjenu su mu na izbor ponuđene tada nepopunjene biskupske stolice: [[skradin]]ska, [[Sisak|sisačka]] ili delmitanska (vjerojatno ilirski i starorimski [[Delminium]], odnosno Duvno – današnji [[Tomislavgrad]], premda neki smatraju da se zapravo radi o [[Omiš]]u). Upravo mogućnost biranja i sisačke biskupije (a Sisak je do tada bio glavni grad [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], odnosno sjedište njenog vladara (kneza)), pokazuje da je područje te dijeceze bilo pod hrvatskom vlašću.

Sâmo točno vrijeme i mjesto dravske bitke, koje nije precizno utvrđeno, u konačnici nije od presudnog značaja, nego je važan ishod i posljedice tog vojnog sukoba. A posljedice su takve da je kralj Tomislav potkraj svoje vladavine kontrolirao nizinsko-brdski teritorij južno od rijeke Drave<ref>{{Citiranje weba|title=Slavonija - Povijest naselja i podrijetlo stanovništva, str. 62 |url=https://www.scribd.com/document/44987478/Mirko-Markovic-Slavonija-Povijest-Naselja-i-Podrijetlo-Stanovnistva |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=2025-07-09 |website=scribd.com}}</ref> i da Ugri još dugo nakon toga nisu prelazili tu rijeku, a definitivno su tek 1102. godine, ''[[Pacta conventa|Pactom conventom]]'' i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalnom unijom Hrvatske i Ugarske]], vrhovnom kraljevskom vlašću posredno uspostavili svoju dominaciju.

== Vidi još ==

* [[Dodatak:Popis bitaka 601. – 1400.]]
* [[Srednjovjekovna hrvatska država]]
* [[Povijest Mađarske]]

==Literatura==

# Bogo Grafenauer: ''Prilog kritici izvještaja Konstantina Porfirogeneta o doseljenju Hrvata'', "Historijski zbornik", Godina V, Broj 1–2, Zagreb 1952.
# Grupa autora ([[Franjo Šanjek]], [[Tomislav Aralica]], [[Ivo Bagarić]], [[Josip Bratulić]], [[Ivan Cicvarić]], [[Miho Demović]], [[Mira Kolar Dimitrijević]], [[Marija Kuntarić]], [[Hrvoje Matković]], [[Tomislav Raukar]] i [[Marin Zaninović]].): Zbornik radova ''Prvi hrvatski kralj Tomislav'', Glavni urednik akademik Josip Bratulić, Zagreb 1998.
# Ivo Goldstein: ''O Tomislavu i njegovom dobu'', izvorni znanstveni rad, Sveučilište u Zagrebu – Institut za hrvatsku povijest, Izdanje: Radovi, vol. 18., Zagreb 1985.
# Franjo Šanjek: ''Kršćanstvo na hrvatskom prostoru'', Nakladnik: Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1991.

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.historiografija.hr/hz/1952/HZ_5_2_GRAFENAUER.pdf Sukobi Hrvata s Ugrima i Pečenezima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140221183715/http://www.historiografija.hr/hz/1952/HZ_5_2_GRAFENAUER.pdf |date=21. veljače 2014. }}
*[https://web.archive.org/web/20160305012755/http://www.hrt.hr/arhiv/99/06/23/KUL.html Pobjeda nad Mađarima na rijeci Dravi 925. godine u Zborniku radova „Prvi hrvatski kralj Tomislav“]
*[http://www.youtube.com/watch?v=P_mSLhneruo&feature=related Video: Tomislav na čelu Hrvata uspješno odbio prodor Mađara u Slavoniji]
*[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=235621 O zapisu anonimnog notara kralja Bele III. o ugarskom osvajanju vukovske utvrde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214112329/https://www.bib.irb.hr/235621?lang=en&rad=235621 |date=14. veljače 2021. }}
*[http://www.antikvarijatzz.hr/knjige/hrvatska-opca/prvi-hrvatski-kralj-tomislav-zbornik-mradova/5377/ Naslovnica knjige ''Zbornik "Prvi hrvatski kralj Tomislav"'' izdana u Zagrebu 1998. godine]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.scribd.com/doc/44987478/Mirko-Markovic-Slavonija-Povijest-Naselja-i-Podrijetlo-Stanovnistva Okršaji Hrvata i Mađara na rijeci Dravi i sastav stanovništva u ''Slovinju'', tj. Slavoniji (lat. ''Sclavonia''), spomenuti u knjizi dr.sc. Mirka Markovića "Slavonija – povijest naselja i podrijetlo stanovništva" izdanoj u Zagrebu 2002. (str. 62 i 63.)]
*[http://hr.scribd.com/doc/26399105/Franjo-%C5%A0anjek-KR%C5%A0%C4%86ANSTVO-NA-HRVATSKOM-PROSTORU Sisačka biskupija - slavonska dijeceza kao potencijalni izbor poraženog Grgura Ninskog na Splitskom saboru]

[[Kategorija:Hrvatske srednjovjekovne bitke|Drava]]
[[Kategorija:Mađarske bitke|Drava]]
[[Kategorija:Vojna povijest 10. stoljeća|Drava]]
[[Kategorija:Povijest Slavonije|Drava]]
[[Kategorija:Kralj Tomislav]]

Bitka na Dravi 917. - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}}' u ''

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Povijest Slavonije)