WikiSysop: bnz

2022-04-28T12:49:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 12:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bismarck (bojni brod)'''-->~~{{Infookvir brod		{{Infookvir brod
	\|ime broda = ''Bismarck''		\|ime broda = ''Bismarck''
	\|slika broda = [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 193-04-1-26, Schlachtschiff Bismarck.jpg\|290px]]		\|slika broda = [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 193-04-1-26, Schlachtschiff Bismarck.jpg\|290px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T04:48:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:48
Redak 83:		Redak 83:
	''Bismarck'' je završio pripreme za svoj zadatak u [[Atlantik]]u u Gdanjskom zaljevu napunivši gorivo gotovo do maksimuma. Napustio je luku Gotenhafen (sada [[Gdynia]]) te se rano ujutro 19. svibnja 1941. uputio na svoj prvi (i jedini) zadatak kodnog imena ''[[Operacija Rheinübung\|Rheinübung]]'' (njem. Rhein-vježba, Rhein=[[Rajna]]). Pratila ga je teška krstarica [[Prinz Eugen (teška krstarica)\|Prinz Eugen]]. Ostali veći brodovi koji su trebali sudjelovati u akciji nisu bili dostupni zbog kvarova ili ratnih oštećenja. U tu su skupinu spadali bojni brodovi ''[[Gneisenau (bojni brod)\|Gneisenau]]'' i ''[[Scharnhorst (bojni brod)\|Scharnhorst]].'' Brod blizanac ''Bismarcka'', [[Tirpitz (bojni brod)\|''Tirpitz'']], koji je također bio planiran za ovu operaciju, nije još bio prošao ni probnu vožnju. Usprkos svim tim problemima misija je nastavljena pod zapovjedništvom admirala [[Günther Lütjens\|Günthera Lütjensa]]. Nijemci su imali različite zadaće: uništiti što više savezničkog brodovlja što bi primoralo Britaniju da makar privremeno obustavi konvoje, te nadoknaditi nedovoljnu prisutnost njemačkih podmornica u Atlantiku. Zadaća je bila i preusmjeriti britanske pomorske snage iz [[Mediteran]]a i time smanjiti rizik invazije na Kretu, kao i olakšati opskrbu i pojačanja njemačkim snagama ([[Afrički korpus]]) u [[Afrika\|Africi]] pod zapovjedništvom generala [[Erwin Rommel\|Rommela]]. Osim toga prisutnost borbene grupe primorala bi britansku mornaricu na pojačane patrole ratnih brodova, a time i njihovu ranjivost. Za prvi dio putovanja prema [[Sjeverno more\|Sjevernome moru]] odabrana je ruta kroz [[Baltičko more]] sve do [[Norveška\|Norveške]], umjesto kraće rute kroz [[Kielski kanal]]<ref name="Baltic">[http://www.bismarck-class.dk/bismarck/history/bisrhein1.html "Bismarck – The History – Operation "Rheinübung" (Part One)"]; preuzeto 14. studenog 2009.</ref>.		''Bismarck'' je završio pripreme za svoj zadatak u [[Atlantik]]u u Gdanjskom zaljevu napunivši gorivo gotovo do maksimuma. Napustio je luku Gotenhafen (sada [[Gdynia]]) te se rano ujutro 19. svibnja 1941. uputio na svoj prvi (i jedini) zadatak kodnog imena ''[[Operacija Rheinübung\|Rheinübung]]'' (njem. Rhein-vježba, Rhein=[[Rajna]]). Pratila ga je teška krstarica [[Prinz Eugen (teška krstarica)\|Prinz Eugen]]. Ostali veći brodovi koji su trebali sudjelovati u akciji nisu bili dostupni zbog kvarova ili ratnih oštećenja. U tu su skupinu spadali bojni brodovi ''[[Gneisenau (bojni brod)\|Gneisenau]]'' i ''[[Scharnhorst (bojni brod)\|Scharnhorst]].'' Brod blizanac ''Bismarcka'', [[Tirpitz (bojni brod)\|''Tirpitz'']], koji je također bio planiran za ovu operaciju, nije još bio prošao ni probnu vožnju. Usprkos svim tim problemima misija je nastavljena pod zapovjedništvom admirala [[Günther Lütjens\|Günthera Lütjensa]]. Nijemci su imali različite zadaće: uništiti što više savezničkog brodovlja što bi primoralo Britaniju da makar privremeno obustavi konvoje, te nadoknaditi nedovoljnu prisutnost njemačkih podmornica u Atlantiku. Zadaća je bila i preusmjeriti britanske pomorske snage iz [[Mediteran]]a i time smanjiti rizik invazije na Kretu, kao i olakšati opskrbu i pojačanja njemačkim snagama ([[Afrički korpus]]) u [[Afrika\|Africi]] pod zapovjedništvom generala [[Erwin Rommel\|Rommela]]. Osim toga prisutnost borbene grupe primorala bi britansku mornaricu na pojačane patrole ratnih brodova, a time i njihovu ranjivost. Za prvi dio putovanja prema [[Sjeverno more\|Sjevernome moru]] odabrana je ruta kroz [[Baltičko more]] sve do [[Norveška\|Norveške]], umjesto kraće rute kroz [[Kielski kanal]]<ref name="Baltic">[http://www.bismarck-class.dk/bismarck/history/bisrhein1.html "Bismarck – The History – Operation "Rheinübung" (Part One)"]; preuzeto 14. studenog 2009.</ref>.

	Britanci su već u travnju 1941. doznali putem sustava ''[[sustav Ultra\|Ultra]]'' (dešifriranje kodnih poruka [[Enigma]]) o njemačkom zračnom nadzoru Danskoga prolaza i baze Kraljevske mornarice [[Scapa Flow]], kao i o isporuci karata Atlantika ''Bismarcku'' (Britanci nisu dešifrirali ni jednu poruku ''Enigma'' poslanu s ''Bismarcka'' niti prema njemu i odredu brodova tijekom operacije ''Rheinübung''). Zbog toga su [[radar]]ima opremljeni britanski teški krstaši nakon nadopune gorivom na [[Island]]u poslani u patrolu Danskim prolazom. Budući da [[britanska Domovinska flota]] nije bila opremljena za nadopunu gorivom na moru, morala je čekati potvrđeno opažanje neprijatelja prije nego što krene u akciju. Dana 20. svibnja 1941. [[švedska]] krstarica-nosač hidroaviona [[HMS Gotland]] susreo je i pratio njemačku bojnu skupinu na putu prema sjeverozapadu, prolazeći pored [[Göteborg]]a. [[norveška\|Norveški]] časnik na službi u [[Stockholm]]u doznao je o ovom opažanju od švedske obavještajne službe te je o tome obavijestio britanskoga vojnog atašea koji je poruku proslijedio Admiralitetu: ''"Naj izravnije. [[Kattegat]] danas 20. svibnja u 15:00 dva velika ratna broda praćena trima razaračima, pet brodova za pratnju, deset ili dvanaest zrakoplova, prošli [[Marstrand]] kurs sjeverozapad 2058/20. svibnja 1941. B-3 ponavljam B-3"''. (Kod "B-3" je bila naznaka pošiljatelja da nije siguran u preciznost i pouzdanost izvješća jer su podatci bili precizniji i kvalitetniji nego ijedan podatak koji je zaprimio u godinu dana svoje službe.<ref name=Denham1985>{{~~Cite book~~		Britanci su već u travnju 1941. doznali putem sustava ''[[sustav Ultra\|Ultra]]'' (dešifriranje kodnih poruka [[Enigma]]) o njemačkom zračnom nadzoru Danskoga prolaza i baze Kraljevske mornarice [[Scapa Flow]], kao i o isporuci karata Atlantika ''Bismarcku'' (Britanci nisu dešifrirali ni jednu poruku ''Enigma'' poslanu s ''Bismarcka'' niti prema njemu i odredu brodova tijekom operacije ''Rheinübung''). Zbog toga su [[radar]]ima opremljeni britanski teški krstaši nakon nadopune gorivom na [[Island]]u poslani u patrolu Danskim prolazom. Budući da [[britanska Domovinska flota]] nije bila opremljena za nadopunu gorivom na moru, morala je čekati potvrđeno opažanje neprijatelja prije nego što krene u akciju. Dana 20. svibnja 1941. [[švedska]] krstarica-nosač hidroaviona [[HMS Gotland]] susreo je i pratio njemačku bojnu skupinu na putu prema sjeverozapadu, prolazeći pored [[Göteborg]]a. [[norveška\|Norveški]] časnik na službi u [[Stockholm]]u doznao je o ovom opažanju od švedske obavještajne službe te je o tome obavijestio britanskoga vojnog atašea koji je poruku proslijedio Admiralitetu: ''"Naj izravnije. [[Kattegat]] danas 20. svibnja u 15:00 dva velika ratna broda praćena trima razaračima, pet brodova za pratnju, deset ili dvanaest zrakoplova, prošli [[Marstrand]] kurs sjeverozapad 2058/20. svibnja 1941. B-3 ponavljam B-3"''. (Kod "B-3" je bila naznaka pošiljatelja da nije siguran u preciznost i pouzdanost izvješća jer su podatci bili precizniji i kvalitetniji nego ijedan podatak koji je zaprimio u godinu dana svoje službe.<ref name=Denham1985>{{Citiranje knjige
	\| author=Denham, Henry		\| author=Denham, Henry
	\| year = 1985		\| year = 1985
Redak 95:		Redak 95:
	}}</ref>		}}</ref>

	Britanski Admiralitet je, upozoren ovom porukom, 21. svibnja u 330 zatražio zračno izviđanje kod norveške obale. [[Izviđački zrakoplov]] [[Spitfire]] s pilotom Michaelom Sucklingom<ref>Coastal Command, 1942, Mr A.H.A St George Saunders, Stationary Office, London.</ref><ref>Coastal Command at War, 1943, Squadron LeaderTom-Dudley Gordon, Jarrolds Publishers, London.</ref> pronašao je i fotografirao ''Bismarcka'' u [[fjord]]u Grimstad ({{coord\|60\|19.49\|N\|5\|14.48\|E\|display=inline}}), pored [[Bergen]]a u 13.15.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.kbismarck.com/photo006.html \|title=Bismarck anchored in the Grimstadfjord \|publisher=KBismarck.com \|date=21 May 1941 \|accessdate=2. svibnja 2011.}}</ref>. To se zbilo niti dva sata od dolaska ''Bismarcka'' i ''Prinz Eugena''.<ref name=Hinsley1979>{{~~Cite book~~		Britanski Admiralitet je, upozoren ovom porukom, 21. svibnja u 330 zatražio zračno izviđanje kod norveške obale. [[Izviđački zrakoplov]] [[Spitfire]] s pilotom Michaelom Sucklingom<ref>Coastal Command, 1942, Mr A.H.A St George Saunders, Stationary Office, London.</ref><ref>Coastal Command at War, 1943, Squadron LeaderTom-Dudley Gordon, Jarrolds Publishers, London.</ref> pronašao je i fotografirao ''Bismarcka'' u [[fjord]]u Grimstad ({{coord\|60\|19.49\|N\|5\|14.48\|E\|display=inline}}), pored [[Bergen]]a u 13.15.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.kbismarck.com/photo006.html \|title=Bismarck anchored in the Grimstadfjord \|publisher=KBismarck.com \|date=21 May 1941 \|accessdate=2. svibnja 2011.}}</ref>. To se zbilo niti dva sata od dolaska ''Bismarcka'' i ''Prinz Eugena''.<ref name=Hinsley1979>{{Citiranje knjige
	\| author=Hinsley, F. H.; with E. E. Thomas, C. F. G. Ranson		\| author=Hinsley, F. H.; with E. E. Thomas, C. F. G. Ranson
	\| year = 1979		\| year = 1979
Redak 116:		Redak 116:
	\| postscript = <!--None-->		\| postscript = <!--None-->
	}}</ref>		}}</ref>
	Autor knjige, Per Hansson utvrdio je u svojoj knjizi da je Admiralitet primio poruku o opažanju radio porukom norveškog agenta Gunvalda Tomstada. Radio stanica je bila njegove (kućne) izrade, a navodno je upotrebljavao napuštene strujne vodove za antenu. Točnost ove tvrdnje je dovedena u pitanje jer za nju ne postoje čvrsti dokazi. Britanske i norveške vlasti negiraju da su tajni agenti bili umiješani bilo prije, bilo tijekom operacije ''Bismarck'',<ref>{{~~Cite book~~		Autor knjige, Per Hansson utvrdio je u svojoj knjizi da je Admiralitet primio poruku o opažanju radio porukom norveškog agenta Gunvalda Tomstada. Radio stanica je bila njegove (kućne) izrade, a navodno je upotrebljavao napuštene strujne vodove za antenu. Točnost ove tvrdnje je dovedena u pitanje jer za nju ne postoje čvrsti dokazi. Britanske i norveške vlasti negiraju da su tajni agenti bili umiješani bilo prije, bilo tijekom operacije ''Bismarck'',<ref>{{Citiranje knjige
	\| author=McLachlan, Donald		\| author=McLachlan, Donald
	\| year = 1968		\| year = 1968
Redak 126:		Redak 126:
	\| oclc = 463107		\| oclc = 463107
	\| postscript = <!--None-->		\| postscript = <!--None-->
	}}</ref> te napominju da norveški pokret otpora nije imao radio stanicu niti mogućnosti za brzu komunikaciju s Britanijom ili Švedskom u svibnju 1941., te da je ta veza uspostavljena tek 1942.<ref name=Salmon1995>{{~~Cite book~~		}}</ref> te napominju da norveški pokret otpora nije imao radio stanicu niti mogućnosti za brzu komunikaciju s Britanijom ili Švedskom u svibnju 1941., te da je ta veza uspostavljena tek 1942.<ref name=Salmon1995>{{Citiranje knjige
	\| author=Salmon, Patrick (editor)		\| author=Salmon, Patrick (editor)
	\| year = 1995		\| year = 1995
Redak 166:		Redak 166:

	[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1998-035-05, Schlachtschiff Bismarck, Seegefecht.jpg\|right\|thumb\|350px\|''HMS Hood'' tone u oblaku dima]]		[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1998-035-05, Schlachtschiff Bismarck, Seegefecht.jpg\|right\|thumb\|350px\|''HMS Hood'' tone u oblaku dima]]
	''Prince of Wales'' se odmah morao okrenuti prema njemačkoj floti da bi izbjegao udaranje u ustatke ''Hooda''. Tijekom okreta bio je pogođen nekoliko puta vatrom njemačkih oruđa. Istovremeno vatra s ''Princa of Walesa'' oštetila je ''Bismarcka''. Nakon potonuća ''Hooda'', britanski bojni brod se okreće, ispušta dimnu zavjesu i počinje napuštati bitku, pucajući iz krmenih topova. Paljba je bila pod ručnim upravljanjem pošto je sustav okretanja kupola bio zaglavljen uslijed pogodaka (sedam ukupno, tri s broda ''Prinz Eugen'') i mehaničkih otkazivanja.<ref>{{~~Cite book~~\|title=ADM 234/509: H.M.S. Prince of Wales' Gunnery Aspects of the "Bismarck" Pursuit, \|url=http://www.hmshood.org.uk/reference/official/adm234/adm234-509guns.htm}}</ref>		''Prince of Wales'' se odmah morao okrenuti prema njemačkoj floti da bi izbjegao udaranje u ustatke ''Hooda''. Tijekom okreta bio je pogođen nekoliko puta vatrom njemačkih oruđa. Istovremeno vatra s ''Princa of Walesa'' oštetila je ''Bismarcka''. Nakon potonuća ''Hooda'', britanski bojni brod se okreće, ispušta dimnu zavjesu i počinje napuštati bitku, pucajući iz krmenih topova. Paljba je bila pod ručnim upravljanjem pošto je sustav okretanja kupola bio zaglavljen uslijed pogodaka (sedam ukupno, tri s broda ''Prinz Eugen'') i mehaničkih otkazivanja.<ref>{{Citiranje knjige\|title=ADM 234/509: H.M.S. Prince of Wales' Gunnery Aspects of the "Bismarck" Pursuit, \|url=http://www.hmshood.org.uk/reference/official/adm234/adm234-509guns.htm}}</ref>
	U 6.03 ''Prinz Eugen'', koji je do tada ispalio 183 granate kalibra 20,3 cm, izvještava o uočenoj buci propelera koja dolazi s desne strane, iz smjera 279° i 220°. ''Bismarck'' i ''Prinz Eugen'' su primorani u manevre izbjegavanja i ubrzo su ugledali [[hidroavion]] [[Short Sunderland\|Sunderland]].<ref name="Jackson 2002, str. 90">Jackson 2002, str. 90</ref> premda je zapovjednik Lindemann htio nastaviti potjetu za brodom ''Prince of Wales'' i dokrajčiti ga Admiral Lütjens je zanemario njegovu napomenu jer bi zadržavanje i potjera povećavali vjerojatnost susreta s drugim teškim neprijateljskim brodovima. Tijekom ove bitke koja je trajala kraće od 20 minuta ''Bismarck'' i njegov pratitelj uništili su jedan neprijateljski brod, a drugi natjerali u bijeg.		U 6.03 ''Prinz Eugen'', koji je do tada ispalio 183 granate kalibra 20,3 cm, izvještava o uočenoj buci propelera koja dolazi s desne strane, iz smjera 279° i 220°. ''Bismarck'' i ''Prinz Eugen'' su primorani u manevre izbjegavanja i ubrzo su ugledali [[hidroavion]] [[Short Sunderland\|Sunderland]].<ref name="Jackson 2002, str. 90">Jackson 2002, str. 90</ref> premda je zapovjednik Lindemann htio nastaviti potjetu za brodom ''Prince of Wales'' i dokrajčiti ga Admiral Lütjens je zanemario njegovu napomenu jer bi zadržavanje i potjera povećavali vjerojatnost susreta s drugim teškim neprijateljskim brodovima. Tijekom ove bitke koja je trajala kraće od 20 minuta ''Bismarck'' i njegov pratitelj uništili su jedan neprijateljski brod, a drugi natjerali u bijeg.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T01:50:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2021. u 01:50
Redak 108:		Redak 108:
	}}</ref> Nakon zaprimanja potvrde o točnosti prvobitne informacije,<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.hmshood.org.uk/reference/official/adm234/adm234-509tovey.htm \|title=H.M.S. Hood Association-Battle Cruiser Hood: H.M.S. Hood Reference Materials – ADM 234/509: Sinking of the 'Bismarck', 27 May 1941: Official Despatches \|publisher=Hmshood.org.uk \|date=11 March 2007 \|accessdate=2. travnja 2011.}}</ref> britanska domovinska flota upućuje bojni brod [[HMS Prince of Wales (53)\|''HMS Prince of Wales'']] i bojnu krstaricu ''HMS Hood'', zajedno s pratnjom razarača prema [[Island]]u. Četiri druge krstarice su trebale zapriječiti pristup sjevernom Atlantiku kroz Danski prolaz kao i kroz prolaz između Islanda i [[Farski otoci\|Farskih otoka]].<ref name="Cruiser displacements">["Tovey's Dilemma http://www.hmshood.com/history/denmarkstrait/bismarck1.htm]</ref>		}}</ref> Nakon zaprimanja potvrde o točnosti prvobitne informacije,<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.hmshood.org.uk/reference/official/adm234/adm234-509tovey.htm \|title=H.M.S. Hood Association-Battle Cruiser Hood: H.M.S. Hood Reference Materials – ADM 234/509: Sinking of the 'Bismarck', 27 May 1941: Official Despatches \|publisher=Hmshood.org.uk \|date=11 March 2007 \|accessdate=2. travnja 2011.}}</ref> britanska domovinska flota upućuje bojni brod [[HMS Prince of Wales (53)\|''HMS Prince of Wales'']] i bojnu krstaricu ''HMS Hood'', zajedno s pratnjom razarača prema [[Island]]u. Četiri druge krstarice su trebale zapriječiti pristup sjevernom Atlantiku kroz Danski prolaz kao i kroz prolaz između Islanda i [[Farski otoci\|Farskih otoka]].<ref name="Cruiser displacements">["Tovey's Dilemma http://www.hmshood.com/history/denmarkstrait/bismarck1.htm]</ref>

	Pojedine knjige o ''Bismarcku'' spominju i opažanje norveških agenata 20. svibnja koje su zaprimili Britanci. Ova tvrdnja iznesena je 1967. u knjizi ''The Greatest Gamble'' (Najveće kockanje).<ref name=Hansson1967>{{~~Cite journal~~		Pojedine knjige o ''Bismarcku'' spominju i opažanje norveških agenata 20. svibnja koje su zaprimili Britanci. Ova tvrdnja iznesena je 1967. u knjizi ''The Greatest Gamble'' (Najveće kockanje).<ref name=Hansson1967>{{Citiranje časopisa
	\| author=Hansson, Per; translated by Maurice Michael		\| author=Hansson, Per; translated by Maurice Michael
	\| year = 1967		\| year = 1967

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:11:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T01:55:54Z