WikiSysop: bnz

2022-04-28T10:30:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 10:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bingadinsko asfaltno jezero'''-->~~{{Generalni infookvir		{{Generalni infookvir
	\| name = Bingadinsko asfaltno jezero		\| name = Bingadinsko asfaltno jezero
	\| child = {{{child\|}}}		\| child = {{{child\|}}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T05:24:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Generalni infookvir
| name = Bingadinsko asfaltno jezero
| child = {{{child|}}}
| podbox = {{{podbox|}}}
| naslov u kurzivu = no
| bodystil =

| naslovstil = background-color:powderblue
| iznadstil = background-color:powderblue
| podzaglavljestil =
| naslov = Bingadinsko asfaltno jezero
| iznad = [[Azerski jezik|azerski]]: ''Binəqədi Qır gölü''
| podzaglavlje =

| slikastil =
| opisstil =
| slika = [[Datoteka:Rhinoceras_binagadiensis.jpg|300 px]]
| opis = Kostur izumrloga [[Bingadinski nosorog|bingadinskoga nosoroga]]<ref name="Četiri">АзерТАдж. [https://azertag.az/ru/xeber/Binagadinskii_prirodnyi_pamyatnik_fauny_i_flory_IV_perioda___odna_iz_samyh_bogatyh_i_redkih_nahodok_v_mire-245397 «Бинагадинский природный памятник фауны и флоры IV периода» - одна из самых богатых и редких находок в мире.], 13. srpnja 2012., pristupljeno 28. prosinca 2019.</ref><ref> Р. Д. Джафаров. Бинагадинский носорог. — Издательство Академии Наук Азербайджанской ССР, 1960. — Т. 12. — 99 с.</ref> (''Rhinoceros binagadensis'' ili ''Dicerorhinus binagadensis''<ref>[http://www.rhinoresourcecenter.com/images/Dicerorhinus-binagadensis-Dzhafarov-1955_i1343220058.php?type=loc_images&locality1=&locality2=16&locality3=&locality4=&sort_order=desc&sort_key=year Dicerorhinus binagadensis (Dzhafarov, 1955)]</ref>) u [[Prirodoslovni muzej Hasan bej Zardabi|Prirodoslovnome muzeju Hasan bej Zardabi]] u [[Baku]]u.
| slika2 =
| opis2 =

| zaglavljestil = background-color:powderblue
| paramstil =
| vrijednoststil =
| zaglavlje1 = Morfometrija
| param1 = [[Metar iznad razine mora|Apsolutna visina]]
| vrijednost1 = 54 – 57 m<ref name="Izrael">N. K. Vereshchagin. [http://www25.us.archive.org/stream/mammalsofcaucasu00vere/mammalsofcaucasu00vere_djvu.txt The mammals of the Caucasus: a History of the Evolution of the Fauna.], Israel Program for Scientific Translations, 1967., str. 816</ref>
| zaglavlje2 =
| param2 = Površina
| vrijednost2 = 0,015 km<sup>2</sup><ref name="Izrael" />
| zaglavlje3 = Položaj
| param3 = Koordinate
| vrijednost3 = {{Coord|40|28|4|N|49|48|4|E|display=inline,title}}
| zaglavlje4 =
| param4 = [[Popis država|Država]]
| vrijednost4 = {{ZD+X/A|AZE}}
| zaglavlje5 =
| param5 = [[Administrativna podjela Bakua|Rajon]]
| vrijednost5 = [[Bingadinski rajon]]
| zaglavlje6 =
| param6 =
| vrijednost6 = {{Lokacijska karta|Azerbajdžan|AlternativeMap=Azerbaijan_relief_location_map.jpg|float=right|width=290|label=Bingadinsko asfaltno jezero|lat=40.280|long=49.480|mark=Blue_pog.svg|marksize=10|border=none|caption=<center>Položaj Bingadinskoga asfaltnoga jezera na karti [[Azerbajdžan]]a.</center>}}
| zaglavlje7 =
| param7 =
| vrijednost7 =
| zaglavlje8 =
| param8 =
| vrijednost8 =
| zaglavlje9 =
| param9 =
| vrijednost9 =
| zaglavlje10 =
| param10 =
| vrijednost10 =
| zaglavlje11 =
| param11 =
| vrijednost11 =
| zaglavlje12 =
| param12 =
| vrijednost12 =
| zaglavlje13 =
| param13 =
| vrijednost13 =
| zaglavlje14 =
| param14 =
| vrijednost14 =
| zaglavlje15 =
| param15 =
| vrijednost15 =
| zaglavlje16 =
| param16 =
| vrijednost16 =
| zaglavlje17 =
| param17 =
| vrijednost17 =
| zaglavlje18 =
| param18 =
| vrijednost18 =
| zaglavlje19 =
| param19 =
| vrijednost19 =
| zaglavlje20 =
| param20 =
| vrijednost20 =

| ispodstil =
| ispod =
}}

'''Bingadinsko asfaltno jezero''' ([[Azerski jezik|azerski]]: ''Binəqədi Qır gölü'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Бинагадинское кировое озеро''<ref name="Dva">>[http://www.gia.az/view.php?lang=ru&menu=78&id=1084 Четвертичная фауна Бинагади.] Официальный сайт Института геологии Национальной академии наук Азербайджана., pristupljeno 28. prosinca 2019.</ref>) [[asfaltno jezero|asfaltno je jezero]] u [[Azerbajdžan]]u koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od [[Baku]]a i 0,5 kilometara jugoistočno od [[Bingadi]]ja,<ref name="Izrael" /> na području [[Bingadinski rajon|Bingadinskoga rajona]] [[Baku]]a. Bingadinsko asfaltno jezero poznato je po velikome broju iskopanih primjeraka biljaka i životinja iz [[kvartar]]skoga razdoblja. Nalazi iskopanih biljaka i životinja izloženi su u [[baku]]anskome [[Prirodoslovni muzej Hasan bej Zardabi|Prirodoslovnome muzeju Hasan bej Zardabi]] Geološkog instituta [[Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti|Azerbajdžanske nacionalne akademije znanosti]].

Dana [[30. rujna]] [[1998.]] iskopani primjerci biljaka i životinja Bingadinskoga asfaltnoga jezera postali su kandidati za uvrštavanje na [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština u Azerbajdžanu|Popis svjetske baštine u Azerbajdžanu]].

== Povijest ==
Prije oko 190 tisuća godina,<ref name="Said">[http://www.naturalhistorymag.com/author/said-huseynov Said Huseynov] and John M. Harris. Azerbaijan's fossil cemetery: ice-age animals fell victim to an Asian version of California's La Brea Tar Pits (англ.) // Natural History : журнал. — December 1, 2010. — P. 16—21. {{Citat|Located in the Caucasus region of southwestern Asia, Azerbaijan is a living laboratory. Its diverse ecosystems harbor more than 12,000 species of animals (including insects) and more than 4,000 kinds of plants. To survey its ancient fauna and flora, however, scientists must rely on troves of fossils. One such portal to the past is the Binagadi asphalt seep, just six miles from downtown Baku, the nation's capital city. During the Pleistocene--that ice-studded geological epoch that ended 10,000 years ago--the seep trapped and preserved the remains of countless organisms. It is a counterpart to the La Brea Tar Pits, which is a scientifically important tourist destination in the city of Los Angeles. But the Binagadi fossils not only hail from a different geographic area but are also older than La Brea's, possibly dating from as long as 190,000 years ago, compared with an age of at most 60,000 years for La Brea.

The earth beneath Azerbaijan seethes with an abundance of oil and gas reserves, especially in the Absheron peninsula, which juts out into the Caspian Sea. Contained in shale deposits, hydrocarbons well up from depths of 3,000 to 5,000 feet below the surface to become manifest as asphalt seeps (popularly known as tar pits, although they consist of bitumen), as veils of oil covering marshes and ponds, and as mud volcanoes that emit oil and gas. When it was active, probably over a period of thousands of years, the viscous Binagadi asphalt seep was fiat, ultimately spreading over some 150 to 170 acres. It bordered the shore of a prehistoric lake, and each summer, the lake--and even the sheen of the asphalt itself--lured birds seeking water. Landing in the seep or in oil floating on the lake water, they were trapped like flies on flypaper and became vulnerable to predation, poisoning, exposure, thirst, and starvation.}}</ref> tijekom kasnoga [[pleistocen]]a, veći dio područja današnjega [[Bingadi]]ja činilo je [[asfaltno jezero]] koje je postalo mjesto smrti ptica i drugih životinja, među kojima je 20 izumrlih vrsta.<ref name="Četiri" />

Zbog toga je zemlja u blizini Bingadinskoga asfaltnoga jezera prepuna zaliha [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnoga plina]], a pogotovo [[Apšeronski poluotok]], koji se prostire do obala [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]]. [[Ugljikovodik|Ugljikovodici]] sadržani u škriljačkim naslagama izdižu se na visinama od 900 do 1500 metara na površini te tako tvore [[asfaltno jezero|asfaltna jezera]] koja poput zavjesa tvore [[močvare]] i [[bara|bare]]. Tijekom višegodišnjega djelovanja, vjerojatno tisuća godina, viskozni bingadijski [[bitumen]] proširio se na površinu od 0,6 do 0,68 km<sup>2</sup>, tvoreći obale ovoga prapovijesnoga jezera. Jezero i sjaj [[bitumen]]a privukao je različite životinje, uglavnom ptice koje su bile u potrazi za vodom. Životinje zaglavljene u [[bitumen]]u tako su privukle [[grabežljivac|grabežljivce]] koji su također upali u [[bitumen]] i umrli od trovanja i gladi.

U [[Los Angeles]]u postoje [[asfaltna jezera u La Brei]] koja su slična Bingadinskome asfaltnome jezeru. Asfaltna jezera u La Brei stara su 60.000 godina, te su tako mnogo mlađa od Bingadinskoga asfaltnoga jezera.<ref name="Said" />

Godine [[1982.]] odlukom Sovjeta Ministara Azerbajdžanske SSR Bingadinski prirodni spomenik faune i flore kvartarnoga razdoblja proglašen je državnim prirodnim spomenikom.<ref name="Četiri" />

== Iskopavanje ==
U prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] jedan mještanin u rudniku je tražio određenu vrstu stijena{{fusg|1}} kako bi popravio krov svoje kuće i slučajno je otkrio kosti neke velike nepoznate zvijeri i o tome obavijestio lokalne vlasti. Tijekom iskopavanja pronađeni su ostatci prapovijesnih životinja. No, uskoro je ta priča zaboravljena.<ref name="Dva" />

Godine [[1938.]] student treće godine [[Azerbajdžansko državno sveučilište za naftu i industriju|Azerbajdžanskoga industrijskoga instituta]] A. S. Mastanzade u ležištima stijena toga područja otkrio je jedinstvene kosture [[kralježnjak]]a i [[beskralježnjak]]a, uključujući kostur [[nosorog]]a i biljne ostatke.<ref name="Pet">[https://www.webcitation.org/6Br3RVlre?url=http://www.gia.az/view.php?lang=ru Научные исследования музея]. Официальный сайт Института геологии Национальной академии наук Азербайджана., pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Te godine ponovljeno je istraživanje Bingadinskoga asfaltnoga jezera. Daljnje ekspedicijske radove i znanstvena istraživanja na tome mjestu vodili su [[Vladimir Vladimirovič Bogačjov]] i [[Rahimbek Džafar oglji Džafarov]]. Kao rezultat obrade opsežnoga paleontološkoga materijala [[Rahimbek Džafar oglji Džafarov|Rahimbeka Džafara oglji Džafarova]] [[1960.]] godine, otkrivena je nova vrsta [[nosorog]]a ([[Rhinoceros binagadensis]] ili [[Dicerorhinus binagadensis]]). Također treba napomenuti zasluge [[Nikolaj Iosifovič Burčak-Abramovič|Nikolaja Iosifoviča Burčak-Abramoviča]] u obnovi kostura [[sisavci|sisavaca]] i [[ptica]] pronađenih u Bingadinskome asfaltnome jezeru.<ref name="Pet" /> Pronađeni materijali znanstvenicima su otvorili mogućnost rekonstrukcije slike životinjskoga i biljnoga svijeta [[Apšeronski poluotok|Apšeronskoga poluotoka]] u razdoblju nakon [[pleistocen]]a.

== Biljke i životinje ==
Od [[kvartar]]nih životinja pronađeni su [[fosil]]i 41 vrste [[sisavci|sisavaca]], 110 vrsta [[ptice|ptica]], 1 vrste [[mekušac|mekušca]], 2 [[gmazovi|gmaza]], 1 [[vodozemci|vodozemca]] i 107 [[insekti|insekata]]. Pronađeni su i ostaci 22 [[biljka|biljke]].<ref name="Dva" /> Od životinjskih vrsta 20 ih je [[Izumrla vrsta|izumrlo]].<ref name="Četiri" /> Među njima od znanstvenoga interesa su gotovo čitavi kostur fosiliziranoga konja, [[obični jelen|jelena]] (bingadinske podvrste – ''Cervus elaphus binagadensis Alekp.''<ref>Р. Д. Джафаров. Бинагадинская ископаемая позвоночная фауна. — Известия. Серия наук о земле: Издательство Академии Наук Азербайджанской ССР, 1966. — № 1. — С. 54.</ref>), [[Gazella subgutturosa|crnorepe gazele]] i [[sajga|sajge]] (tatarska stepska antilopa) koje danas ne žive na području [[Azerbajdžan]]a. Od [[mesožder]]a su pronađeni ostatci pleistocenskoga vuka (''Canis lupus apscheronicus R. Ver''), [[špiljska hijena|špiljske hijene]] (''Crocuta crocuta spelaea Goldfuss''), bingadinskog primitivnog bika (''Bos mastanzadei Bur''), medvjeda (''Ursus arctos binagadensis R. Ver'') i drugih vrsta životinja, a od ptica kosturi pataka, gusaka, labudova (''Cygnus olor Bergmanni Srebr''), pelikana (''Pelecanus crispus paleo-crispus Serebr''), [[suri orao|surih orlova]], [[sova ušara]] (''Bubo bubo L.''), [[obični gavran|gavrana]] (''Corvus corax L.''), jastrebova, itd. Detaljnim istraživanjem koštanih ostataka rekonstruiran je izgled [[kvartar]]nih životinja te su utvrđene evolucijske promjene koje su one doživjele do današnjega doba.<ref name="Dva" /><ref>[http://www.gia.az/view.php?lang=en&menu=48&id=562 Binagadi deposit of the Quaternary fauna]</ref>

Profesor [[Nikolaj Iosifovič Burčak-Abramovič]] napisao je 27 znanstvenih radova o pticama i životinjama Bingadinskoga asfaltnoga jezera. Godine [[1988.]] njegova zbirka fosiliziranih ptica pronađenih u Bingadinskome asfaltnome jezeru sadržavala je 20.000 kostiju.<ref>Boev, Z. 2010. Prof. Nikolay Burchak-Abramovich’s private collection of Late Pleistocene birds from Binagada (Azerbaijan) — a lost treasure of avian paleontology: general review of the exploration of the site and its scientific value. — Proc. 5th Int. Meet. Europ. Bird Curators. — Nat. Hist. Mus. Vienna, Vienna, January 2010: 169—198.</ref>

Od biljnih ostataka mogu se razlikovati komadi drveta, stabljike, izdanci, plodovi, korijeni, podanci, itd. Rezultati istraživanja toga vegetacijskoga pokrova pokazuju da je klima [[Apšeron]]a za vrijeme nastanka bingadinskoga asfaltnoga jezera bila vlažnija i hladnija od današnje.<ref name="Dva" />

<gallery class="center "widths="235" heights="150" caption="Fosili Bingadinskoga asfaltnoga jezera stari 180.000 – 70. 000 godina, [[Nacionalni muzej povijesti Azerbajdžana]], [[Baku]]">
Skull of Stephanorhinus (Merck's rhinoceros).JPG|Lubanja nosoroga
Skull of fossil horse.JPG|Lubanja konja
Thigh bone of Southern elephant (Mirounga leonina).JPG
Shin bone of Southern elephant (Mirounga leonina).JPG
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Mješavina zgušnjavane nafte ili asfalta s pjeskovitim ili glinenim materijalom. U ruskome ''Кир'' [https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B8%D1%80_(%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B0)]

[[Kategorija:Asfaltna jezera]]
[[Kategorija:Zemljopis Bakua]]
[[Kategorija:Azerbajdžanske turističke atrakcije]]
[[Kategorija:Paleontološka nalazišta]]

Bingadinsko asfaltno jezero - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica