WikiSysop: bnz

2022-04-28T09:29:23Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 09:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Biljarda'''-->~~[[datoteka:Biljarda spolja.jpg\|minijatura\|desno\|220px\|Biljarda]]		[[datoteka:Biljarda spolja.jpg\|minijatura\|desno\|220px\|Biljarda]]
	[[datoteka:MonasterioYPalacioDelObispoCetinje--balkansfromwithi00wyonuoft.jpg\|minijatura\|desno\|Biljarda i Cetinjski manastir početkom 20. stoljeća]]		[[datoteka:MonasterioYPalacioDelObispoCetinje--balkansfromwithi00wyonuoft.jpg\|minijatura\|desno\|Biljarda i Cetinjski manastir početkom 20. stoljeća]]
	[[datoteka:Biljarda.jpg\|minijatura\|desno\|Unutrašnjost Biljarde]]		[[datoteka:Biljarda.jpg\|minijatura\|desno\|Unutrašnjost Biljarde]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T21:46:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Biljarda spolja.jpg|minijatura|desno|220px|Biljarda]]
[[datoteka:MonasterioYPalacioDelObispoCetinje--balkansfromwithi00wyonuoft.jpg|minijatura|desno|Biljarda i Cetinjski manastir početkom 20. stoljeća]]
[[datoteka:Biljarda.jpg|minijatura|desno|Unutrašnjost Biljarde]]
'''Biljarda''', nekadašnja rezidencija [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]], a danas stalni [[muzej]]ski postav [[Narodni muzej Crne Gore|Narodnoga muzeja Crne Gore]]. Nalazi se u povijesnom dijelu [[Cetinje|Cetinja]] u neposrednoj blizini [[Cetinjski manastir|Cetinjskoga manastira]]. Izgrađena je [[29. ožujka]] [[1838.]] godine po nacrtu [[Rusi|ruskoga]] [[poklisar]]a Jakova Ozereckovskog<ref name="LEJ"/> i uz znatnu [[Rusija|rusku]] novčanu pomoć. U početku zvala se ''Novom kućom'', ali je ubrzo dobila novo ime – Biljarda, po [[bilijar]]u, Njegoševoj omiljenoj igri.

Osnovni arhitektonski koncept Biljarde odgovara izgledu srednjovjekovnoga utvrđenoga feudalnoga dvorca. Izdužena kamena građevina na kat, [[pačetvorina|pačetvorinskoga]] oblika, izuzetno skromne obradbe, pokrivena olovom, ograđena je visokim kamenim zidom s okruglim kulama na kutovima i ulaznim dverima na svakoj strani. U vrijeme kad je podignuta, zgrada je izgledala zadivljujuće, dužine preko 70 m i širine 7,5 m, s 11 prostorija u prizemlju i 14 prostorija na katu. Dio je prostorija Njegoš koristio za svoje osobne potrebe, dok je veći dio bio namijenjen [[Praviteljstvujušči senat|Senatu]], [[perjanici]]ma i drugim tijelima državne vlasti, kao i za boravljenje uglednijih gostiju.

Biljarda je i [[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|Njegoševim nasljednicima]], sve do godine 1867., služila kao [[rezidencija]], prvo knezu ([[crnogorski jezik|cgr.]] ''[[knjaz]]'') [[Danilo I. Petrović Njegoš|Danilu I. Petroviću Njegošu]], a potle nakratko i knezu [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I. Petroviću Njegošu]]. Ova je znamenita zgrada prvenstveno vezana za Njegoša, osim za rezidencijalne potrebe služila je vremenom i za smještaj raznih državnih institucija. U njoj je nakon preseljenja iz manastira jedno vrijeme radila ''Njegoševa tiskara'' (Njegoševa štamparija<ref>[[Dražen Budiša]], ''Počeci tiskarstva u evropskih naroda'', Zajedničko izdanje Kršćanske sadašnjosti i Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1984., str. 191., {{NSK-zapis|id=000381233}}</ref>), osnovana godine 1834., zatim bogoslovija, gimnazija i nakratko djevojački institut (škola). Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] korištena je za smještaj [[ministarstvo|ministarstava]]{{Pojasniti|kojih?}}, a između dva svjetska rata za potrebe vojnih ustanova. U dvorištu Biljarde 1916./17. godine smješten je reljefni [[zemljovid]] [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] s paviljonom koji je presjekao ogradni zid. Danas se u Biljardi nalazi [[Njegošev muzej]].

== Povijesni pregled ==
Biljarda je izvorno imala čvrsti olovni krov. 20 godina nakon izgradnje, kad je Cetinje napao Omer Paša i njegove snage, krov je skinut i istaljen za metke, kao i olovna slova, u to doba nedavno obnovljene, tiskare. Zgrada je podignuta godine 1838.,<ref name="LEJ">[[Mladen Lompar]], »Cetinje«, u publikaciji, [[Žarko Domljan]], gl. ur., ''Likovna enciklopedija Jugoslavije'', 1. sv. : (A – J), Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., {{ISBN|86-7053-001-5}} (samo 2. sv.), str. 229. i 230., citirano sa str. 230., {{NSK-zapis|id=000132761}}, {{COBISS.BH|id=87831}}</ref> te obnovljena 1851. godine. Biljarda postaje i sjedište [[Mitropolija|mitropolije]]. Poznati je bilijarski stol došao kao poklon ruskoga cara{{Pojasniti|kojeg?}} 1840. godine.

== Značenje ==
Biljarda postaje mjestom donošenja najbitnijih odluka kulturnog, političkog i državnog života Crne Gore i kao takva ulazi u svijest [[Crnogorci|crnogorskoga naroda]].<ref name="EJ">Branko Pavićević, »Biljarda«. U enciklopediji: Miroslav Krleža, gl. ur., ''Enciklopedija Jugoslavije'', 2. izd., 1. sv. : A – Biz, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980., str. 704.</ref> Biljarda je kao [[arhitektura|arhitektonsko]] zdanje postala osnovom [[urbanizam|urbanističke]] cjeline [[Cetinje|Cetinja]].<ref name="EJ"/>

== Unutarnje poveznice ==
* [[Brijest (pravna povijest)]]

== Literatura ==
* Dušan D. Vuksan, »Biljarda vladike Rada«, ''Zapisi : glasnik Cetinjskog istorijskog društva'', knj. 25., 1-2, Cetinje, 1941., str. 15., {{COBISS.SR|id=235711751}}
* Risto J. Dragićević (6. rujna 1901. - 15. prosinca 1980.), »Njegoševa biljarda«, ''Istoriski zapisi : organ Istoriskog društva Narodne Republike Crne Gore'', God. I., br. 3. — 4., Cetinje, 1948., str. 113. — 138.
* Jevto Milović, »Njegoševa „Biljarda”«, ''Istoriski zapisi : organ Istoriskog društva Narodne Republike Crne Gore'', {{ISSN|0021-2652}}, God. IV., knj. VII., br. 1–3, Cetinje, 1951., str. 1. – 15., {{COBISS.SR|id=220994311}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnmuseum.org/bldmn.htm Njegošev muzej Biljarda] na mrežnoj stranici Narodnoga muzeja Crne Gore

[[Kategorija:Povijest Crne Gore]]
[[Kategorija:Petrović Njegoš]]

Biljarda - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica