Berislav Iskra - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

2025-04-08T01:52:54Z

Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:52
Redak 13:		Redak 13:
	1990. Iskra je magistrirao izučavajući zapadnu istarsku obalu u kontekstu odnosa prepoznatljive siluete gradova, identiteta prostora i izgrađenih objekata promatranih s mora, s udaljenosti od tri milje, a godinu poslije osniva vlastiti arhitektonski atelje u kome radi sa sestrom, arhitekticom [[Lorenka Mihovilović\|Lorenkom Mihovilović]]. U tom razdoblju nastaje i prvo Iskrino inozemno ostvarenje- hotel “Mishor” na [[Ukrajina\|Jalti]] (1993.), te niz interijera: interijer hotela “Park” u Rovinju (1993.), kavana i pizzerija hotela “Kristal” u [[Umag\|Umagu]] (1993. — 1994.) i interijer vlastitog ateljea u Rovinju (1996.).		1990. Iskra je magistrirao izučavajući zapadnu istarsku obalu u kontekstu odnosa prepoznatljive siluete gradova, identiteta prostora i izgrađenih objekata promatranih s mora, s udaljenosti od tri milje, a godinu poslije osniva vlastiti arhitektonski atelje u kome radi sa sestrom, arhitekticom [[Lorenka Mihovilović\|Lorenkom Mihovilović]]. U tom razdoblju nastaje i prvo Iskrino inozemno ostvarenje- hotel “Mishor” na [[Ukrajina\|Jalti]] (1993.), te niz interijera: interijer hotela “Park” u Rovinju (1993.), kavana i pizzerija hotela “Kristal” u [[Umag\|Umagu]] (1993. — 1994.) i interijer vlastitog ateljea u Rovinju (1996.).

	Sredinom devedesetih Iskra realizira Villu Dequal (1995.) i stambenu zgradu na području Centenera u Rovinju (1996.). Na samome kraju 20. stoljeća nastaje Iskrino najznačajnije ostvarenje- sportska dvorana u Pazinu (1998.). Riječ je o jednom od antologijskih ostvarenja hrvatske arhitekture devedesetih, za koju će Iskra 1999.biti nagrađen godišnjom nagradom [http://uha.hr/index.php UHA-e] “Viktor Kovačić”. Za istu je Iskra ovjenčan i nagradom Grada Rovinja za rad na području urbanizma i arhitekture, a godinu poslije dobitnik je i međunarodne nagrade za arhitekturu u [[Vicenza\|Vicenzi]] ( [[Italija]]). Nekako u isto vrijeme i ostali arhitekti istarskog regionalnog arhitektonskog kruga realiziraju nekoliko zapaženih ostvarenja, potvrđujući iznesenu tezu o značaju i ulozi toga kruga u okvirima suvremenog hrvatskog arhitektonskog izražaja. [[Eligio Legović]] realizira Biskupsku palaču u Poreču (1992.), crkvu i pastoralni centar u [[Murine (Umag)\|Murinama]] kod [[Umag]]a (1994.) i crkvu sv. Nikole u [[Pula\|Puli]] (2001.), [[Ester Miletić]] poslovne zgrade u [[Labin\|Labinu]] (2000.- 2001.), a [[Mario Perossa]] vile Haj i Jež u Lovrečici (2001.- 2002.).		Sredinom devedesetih Iskra realizira Villu Dequal (1995.) i stambenu zgradu na području Centenera u Rovinju (1996.). Na samome kraju 20. stoljeća nastaje Iskrino najznačajnije ostvarenje- sportska dvorana u Pazinu (1998.). Riječ je o jednom od antologijskih ostvarenja hrvatske arhitekture devedesetih, za koju će Iskra 1999.biti nagrađen godišnjom nagradom [http://uha.hr/index.php UHA-e] “Viktor Kovačić”. Za istu je Iskra ovjenčan i nagradom Grada Rovinja za rad na području urbanizma i arhitekture, a godinu poslije dobitnik je i međunarodne nagrade za arhitekturu u [[Vicenza\|Vicenzi]] ( [[Italija]]). Nekako u isto vrijeme i ostali arhitekti istarskog regionalnog arhitektonskog kruga realiziraju nekoliko zapaženih ostvarenja, potvrđujući iznesenu tezu o značaju i ulozi toga kruga u okvirima suvremenog hrvatskog arhitektonskog izražaja. [[Eligio Legović]] realizira Biskupsku palaču u Poreču (1992.), crkvu i pastoralni centar u [[Murine (Umag)\|Murinama]] kod [[Umag]]a (1994.) i crkvu sv. Nikole u [[Pula\|Puli]] (2001.), [[Ester Miletić]] poslovne zgrade u [[Labin\|Labinu]] (2000. — 2001.), a [[Mario Perossa]] vile Haj i Jež u Lovrečici (2001. — 2002.).

	No kao što kaže " guru" istarskog arhitektonskog regionalizma [[Antonio Rubbi]]: " Vrlo je lako utvrditi da se u Istri zbog njenog nasljeđa i posebnih kvaliteta prostora ne može lako intervenirati, a graditi u pejsažnu predstavlja delikatnu avanturu gdje se traži potpuno podređivanje ambijentu". Nažalost te plemenite Rubbijeve misli neće naći ama baš nikakvog odjeka u drugim hrvatskim regijama, koje bi mogle mnogo toga dobroga naučiti iz istarskih iskustava.		No kao što kaže " guru" istarskog arhitektonskog regionalizma [[Antonio Rubbi]]: " Vrlo je lako utvrditi da se u Istri zbog njenog nasljeđa i posebnih kvaliteta prostora ne može lako intervenirati, a graditi u pejsažnu predstavlja delikatnu avanturu gdje se traži potpuno podređivanje ambijentu". Nažalost te plemenite Rubbijeve misli neće naći ama baš nikakvog odjeka u drugim hrvatskim regijama, koje bi mogle mnogo toga dobroga naučiti iz istarskih iskustava.

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:29:52Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:29
Redak 5:		Redak 5:
	[[Datoteka:Berislav Iskra- Pazin sportska dvorana (1998).jpg\|mini\|200px\|Sportska dvorana u Pazinu ( 1998.)]]		[[Datoteka:Berislav Iskra- Pazin sportska dvorana (1998).jpg\|mini\|200px\|Sportska dvorana u Pazinu ( 1998.)]]
	[[Datoteka: Berislav Iskra- Centralna ljekarna u Rovinju (1987.).jpg\|mini\|200px\| Berislav Iskra- Centralna ljekarna u Rovinju (1987.)]]		[[Datoteka: Berislav Iskra- Centralna ljekarna u Rovinju (1987.).jpg\|mini\|200px\| Berislav Iskra- Centralna ljekarna u Rovinju (1987.)]]
	Istaknuto mjesto u suvremenoj hrvatskoj arhitekturi i okvirima [[Istra\|istarskog]] arhitektonskog regionalizma zauzima arhitekt Berislav Iskra. Odrastao u predgrađu povijesnog ambijenta [[Rovinj\|Rovinja]], on je, kako piše arhitekt [[Antonio Rubbi\|Rubbi]], "upio slikoviti i harmonični primorski ambijent i gotovo djevičanski pejzaž ", koji će ostaviti dubokog traga u njegovim kasnijim projektima i ostvarenjima. Uz “upijanje slikovitog i harmoničnog ambijenta” na rad Berislava Iskre značajan utjecaj imati će školovanje na [http://www.arhitekt.hr/_af/_hr/ Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu] (1966.- 1972.) kada dolazi u doticaj s tradicijom zagrebačke moderne između dva svjetska rata. U to vrijeme Iskra je fasciniran s urbanizmom, te je i njegov diplomski rad bio arhitektonsko- urbanistički s temom izvangradskog trgovačkog- kulturnog centra u Zagrebu. Zanimljivo je da će se Iskra toj temi vratiti nekoliko desetljeća kasnije natječajnim radom za kompleks [http://www.zv.hr/index_hr.html Zagrebačkog velesajma] (1991.).		Istaknuto mjesto u suvremenoj hrvatskoj arhitekturi i okvirima [[Istra\|istarskog]] arhitektonskog regionalizma zauzima arhitekt Berislav Iskra. Odrastao u predgrađu povijesnog ambijenta [[Rovinj\|Rovinja]], on je, kako piše arhitekt [[Antonio Rubbi\|Rubbi]], "upio slikoviti i harmonični primorski ambijent i gotovo djevičanski pejzaž ", koji će ostaviti dubokog traga u njegovim kasnijim projektima i ostvarenjima. Uz “upijanje slikovitog i harmoničnog ambijenta” na rad Berislava Iskre značajan utjecaj imati će školovanje na [http://www.arhitekt.hr/_af/_hr/ Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu] (1966. — 1972.) kada dolazi u doticaj s tradicijom zagrebačke moderne između dva svjetska rata. U to vrijeme Iskra je fasciniran s urbanizmom, te je i njegov diplomski rad bio arhitektonsko- urbanistički s temom izvangradskog trgovačkog- kulturnog centra u Zagrebu. Zanimljivo je da će se Iskra toj temi vratiti nekoliko desetljeća kasnije natječajnim radom za kompleks [http://www.zv.hr/index_hr.html Zagrebačkog velesajma] (1991.).

	Prvo razdoblje djelovanja Berislava Iskre također je vezano za urbanizam. Odmah po svršetku školovanja zapošljava se u projektnoj organizaciji “Urbis 72” gdje realizira urbanistički plan rovinjskog naselja Centar. No, vrlo brzo s urbanizma prelazi na arhitekturu. Time započinje njegova druga faza djelovanja kada ostvaruje nekoliko zapaženih djela: Dispanzer za žene u [[Pazin\|Pazinu]] (1976.), kuću Stunić u [[Poreč\|Poreču]] (1978.), stambeno- poslovni toranj u Rovinju (1978.), stambeno naselje “[[Mate Balota]]” u Poreču, te Dom zdravlja u Rovinju (1979.) i stambene nizove u Pazinu (1978.- 1982.). Upravo će prva i posljednja realizacija iz tog razdoblja naznačiti bitne karakteristike Iskrina rada tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Iako su tijekom te faze Iskrina arhitektonska ostvarenja bila građena na premisama funkcionalizma i bez radikalnih inovatorskih zahvata te oslonaca na svjetska kretanja i traženja, svi njegovi prostori su oblikovani na razini provjerenih vrijednosti i zadovoljavaju odnos spram okoline. Treće razdoblje Iskrina rada obuhvaća prvu polovicu osamdesetih. Karakterizira je nekoliko međusobno čvrsto povezanih elemenata- prostorno planiranje, kvaliteta arhitekture, individualnost pristupa, pozitivan odnos prema tradiciji i konačan odmak ka postmodernizmu. Iz tog razdoblja tri su Iskrina ostvarenja indikativna za tumačenje njegovog umjetničkog izraza: Zabavni centar “Monvi” (1982.) i hotel “Park” u Rovinju (1985.), te hotelski kompleks “Istra na Crvenom otoku (1986.). Tijekom druge polovice osamdesetih Iskrina će se arhitektura još više razvijati u zadanom smjeru, što potvrđuju i njegova dva daljnja ostvarenja: ljekarna (1987.) i interijer turističke agencije “Globtur” (1988.) u Rovinju.		Prvo razdoblje djelovanja Berislava Iskre također je vezano za urbanizam. Odmah po svršetku školovanja zapošljava se u projektnoj organizaciji “Urbis 72” gdje realizira urbanistički plan rovinjskog naselja Centar. No, vrlo brzo s urbanizma prelazi na arhitekturu. Time započinje njegova druga faza djelovanja kada ostvaruje nekoliko zapaženih djela: Dispanzer za žene u [[Pazin\|Pazinu]] (1976.), kuću Stunić u [[Poreč\|Poreču]] (1978.), stambeno- poslovni toranj u Rovinju (1978.), stambeno naselje “[[Mate Balota]]” u Poreču, te Dom zdravlja u Rovinju (1979.) i stambene nizove u Pazinu (1978. — 1982.). Upravo će prva i posljednja realizacija iz tog razdoblja naznačiti bitne karakteristike Iskrina rada tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Iako su tijekom te faze Iskrina arhitektonska ostvarenja bila građena na premisama funkcionalizma i bez radikalnih inovatorskih zahvata te oslonaca na svjetska kretanja i traženja, svi njegovi prostori su oblikovani na razini provjerenih vrijednosti i zadovoljavaju odnos spram okoline. Treće razdoblje Iskrina rada obuhvaća prvu polovicu osamdesetih. Karakterizira je nekoliko međusobno čvrsto povezanih elemenata- prostorno planiranje, kvaliteta arhitekture, individualnost pristupa, pozitivan odnos prema tradiciji i konačan odmak ka postmodernizmu. Iz tog razdoblja tri su Iskrina ostvarenja indikativna za tumačenje njegovog umjetničkog izraza: Zabavni centar “Monvi” (1982.) i hotel “Park” u Rovinju (1985.), te hotelski kompleks “Istra na Crvenom otoku (1986.). Tijekom druge polovice osamdesetih Iskrina će se arhitektura još više razvijati u zadanom smjeru, što potvrđuju i njegova dva daljnja ostvarenja: ljekarna (1987.) i interijer turističke agencije “Globtur” (1988.) u Rovinju.

	Kraj osamdesetih i devedesete obuhvaćaju četvrto razdoblje Iskrina djelovanja. To je period Iskrina kreativnog vrhunca, kada dostiže u sam vrh suvremene hrvatske arhitekture. U tom razdoblju on ostvaruje nekoliko značajnih ostvarenja među kojima osobitu važnost ima stambena zgrada u Istarskoj ulici u Rovinju (1989.). Njome se Iskra etimološki približava tradiciju moderne arhitekture između dva rata, osobito evocirajući strukturom i izborom materijala- opeke, na predratnu pulsku arhitekturu. “Iskrino okretanje izvorima moderne arhitekture u Istri”, piše Rubbi, “ znači u neku ruku poštivanje svih njenih posebnosti. Od [[Gustavo Pulitzer\|Pulitzera]] do Iskre raspinje se jasan luk jedne arhitekture u kojoj se susreću jednostavnost, sklad i vrijednost primarnih oblika”.		Kraj osamdesetih i devedesete obuhvaćaju četvrto razdoblje Iskrina djelovanja. To je period Iskrina kreativnog vrhunca, kada dostiže u sam vrh suvremene hrvatske arhitekture. U tom razdoblju on ostvaruje nekoliko značajnih ostvarenja među kojima osobitu važnost ima stambena zgrada u Istarskoj ulici u Rovinju (1989.). Njome se Iskra etimološki približava tradiciju moderne arhitekture između dva rata, osobito evocirajući strukturom i izborom materijala- opeke, na predratnu pulsku arhitekturu. “Iskrino okretanje izvorima moderne arhitekture u Istri”, piše Rubbi, “ znači u neku ruku poštivanje svih njenih posebnosti. Od [[Gustavo Pulitzer\|Pulitzera]] do Iskre raspinje se jasan luk jedne arhitekture u kojoj se susreću jednostavnost, sklad i vrijednost primarnih oblika”.

	1990. Iskra je magistrirao izučavajući zapadnu istarsku obalu u kontekstu odnosa prepoznatljive siluete gradova, identiteta prostora i izgrađenih objekata promatranih s mora, s udaljenosti od tri milje, a godinu poslije osniva vlastiti arhitektonski atelje u kome radi sa sestrom, arhitekticom [[Lorenka Mihovilović\|Lorenkom Mihovilović]]. U tom razdoblju nastaje i prvo Iskrino inozemno ostvarenje- hotel “Mishor” na [[Ukrajina\|Jalti]] (1993.), te niz interijera: interijer hotela “Park” u Rovinju (1993.), kavana i pizzerija hotela “Kristal” u [[Umag\|Umagu]] (1993.- 1994.) i interijer vlastitog ateljea u Rovinju (1996.).		1990. Iskra je magistrirao izučavajući zapadnu istarsku obalu u kontekstu odnosa prepoznatljive siluete gradova, identiteta prostora i izgrađenih objekata promatranih s mora, s udaljenosti od tri milje, a godinu poslije osniva vlastiti arhitektonski atelje u kome radi sa sestrom, arhitekticom [[Lorenka Mihovilović\|Lorenkom Mihovilović]]. U tom razdoblju nastaje i prvo Iskrino inozemno ostvarenje- hotel “Mishor” na [[Ukrajina\|Jalti]] (1993.), te niz interijera: interijer hotela “Park” u Rovinju (1993.), kavana i pizzerija hotela “Kristal” u [[Umag\|Umagu]] (1993. — 1994.) i interijer vlastitog ateljea u Rovinju (1996.).

	Sredinom devedesetih Iskra realizira Villu Dequal (1995.) i stambenu zgradu na području Centenera u Rovinju (1996.). Na samome kraju 20. stoljeća nastaje Iskrino najznačajnije ostvarenje- sportska dvorana u Pazinu (1998.). Riječ je o jednom od antologijskih ostvarenja hrvatske arhitekture devedesetih, za koju će Iskra 1999.biti nagrađen godišnjom nagradom [http://uha.hr/index.php UHA-e] “Viktor Kovačić”. Za istu je Iskra ovjenčan i nagradom Grada Rovinja za rad na području urbanizma i arhitekture, a godinu poslije dobitnik je i međunarodne nagrade za arhitekturu u [[Vicenza\|Vicenzi]] ( [[Italija]]). Nekako u isto vrijeme i ostali arhitekti istarskog regionalnog arhitektonskog kruga realiziraju nekoliko zapaženih ostvarenja, potvrđujući iznesenu tezu o značaju i ulozi toga kruga u okvirima suvremenog hrvatskog arhitektonskog izražaja. [[Eligio Legović]] realizira Biskupsku palaču u Poreču (1992.), crkvu i pastoralni centar u [[Murine (Umag)\|Murinama]] kod [[Umag]]a (1994.) i crkvu sv. Nikole u [[Pula\|Puli]] (2001.), [[Ester Miletić]] poslovne zgrade u [[Labin\|Labinu]] (2000.- 2001.), a [[Mario Perossa]] vile Haj i Jež u Lovrečici (2001.- 2002.).		Sredinom devedesetih Iskra realizira Villu Dequal (1995.) i stambenu zgradu na području Centenera u Rovinju (1996.). Na samome kraju 20. stoljeća nastaje Iskrino najznačajnije ostvarenje- sportska dvorana u Pazinu (1998.). Riječ je o jednom od antologijskih ostvarenja hrvatske arhitekture devedesetih, za koju će Iskra 1999.biti nagrađen godišnjom nagradom [http://uha.hr/index.php UHA-e] “Viktor Kovačić”. Za istu je Iskra ovjenčan i nagradom Grada Rovinja za rad na području urbanizma i arhitekture, a godinu poslije dobitnik je i međunarodne nagrade za arhitekturu u [[Vicenza\|Vicenzi]] ( [[Italija]]). Nekako u isto vrijeme i ostali arhitekti istarskog regionalnog arhitektonskog kruga realiziraju nekoliko zapaženih ostvarenja, potvrđujući iznesenu tezu o značaju i ulozi toga kruga u okvirima suvremenog hrvatskog arhitektonskog izražaja. [[Eligio Legović]] realizira Biskupsku palaču u Poreču (1992.), crkvu i pastoralni centar u [[Murine (Umag)\|Murinama]] kod [[Umag]]a (1994.) i crkvu sv. Nikole u [[Pula\|Puli]] (2001.), [[Ester Miletić]] poslovne zgrade u [[Labin\|Labinu]] (2000.- 2001.), a [[Mario Perossa]] vile Haj i Jež u Lovrečici (2001.- 2002.).

WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

2024-12-09T13:26:00Z

Zamjena teksta - ''' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 13:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Berislav Iskra'''-->'~~''Berislav Iskra''' ([[Pula]], [[5. travnja]] [[1948.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] arhitekt.		''Berislav Iskra''' ([[Pula]], [[5. travnja]] [[1948.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] arhitekt.

	== Biografija==		== Biografija==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T23:24:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Berislav Iskra''' ([[Pula]], [[5. travnja]] [[1948.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt.

== Biografija==
[[Datoteka:Berislav Iskra (Pula 1948.).jpg).jpg|mini|200px|lijevo|'''Berislav Iskra''']]
[[Datoteka:Berislav Iskra- Pazin sportska dvorana (1998).jpg|mini|200px|Sportska dvorana u Pazinu ( 1998.)]]
[[Datoteka: Berislav Iskra- Centralna ljekarna u Rovinju (1987.).jpg|mini|200px| Berislav Iskra- Centralna ljekarna u Rovinju (1987.)]]
Istaknuto mjesto u suvremenoj hrvatskoj arhitekturi i okvirima [[Istra|istarskog]] arhitektonskog regionalizma zauzima arhitekt Berislav Iskra. Odrastao u predgrađu povijesnog ambijenta [[Rovinj|Rovinja]], on je, kako piše arhitekt [[Antonio Rubbi|Rubbi]], "upio slikoviti i harmonični primorski ambijent i gotovo djevičanski pejzaž ", koji će ostaviti dubokog traga u njegovim kasnijim projektima i ostvarenjima. Uz “upijanje slikovitog i harmoničnog ambijenta” na rad Berislava Iskre značajan utjecaj imati će školovanje na [http://www.arhitekt.hr/_af/_hr/ Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu] (1966.- 1972.) kada dolazi u doticaj s tradicijom zagrebačke moderne između dva svjetska rata. U to vrijeme Iskra je fasciniran s urbanizmom, te je i njegov diplomski rad bio arhitektonsko- urbanistički s temom izvangradskog trgovačkog- kulturnog centra u Zagrebu. Zanimljivo je da će se Iskra toj temi vratiti nekoliko desetljeća kasnije natječajnim radom za kompleks [http://www.zv.hr/index_hr.html Zagrebačkog velesajma] (1991.).

Prvo razdoblje djelovanja Berislava Iskre također je vezano za urbanizam. Odmah po svršetku školovanja zapošljava se u projektnoj organizaciji “Urbis 72” gdje realizira urbanistički plan rovinjskog naselja Centar. No, vrlo brzo s urbanizma prelazi na arhitekturu. Time započinje njegova druga faza djelovanja kada ostvaruje nekoliko zapaženih djela: Dispanzer za žene u [[Pazin|Pazinu]] (1976.), kuću Stunić u [[Poreč|Poreču]] (1978.), stambeno- poslovni toranj u Rovinju (1978.), stambeno naselje “[[Mate Balota]]” u Poreču, te Dom zdravlja u Rovinju (1979.) i stambene nizove u Pazinu (1978.- 1982.). Upravo će prva i posljednja realizacija iz tog razdoblja naznačiti bitne karakteristike Iskrina rada tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Iako su tijekom te faze Iskrina arhitektonska ostvarenja bila građena na premisama funkcionalizma i bez radikalnih inovatorskih zahvata te oslonaca na svjetska kretanja i traženja, svi njegovi prostori su oblikovani na razini provjerenih vrijednosti i zadovoljavaju odnos spram okoline. Treće razdoblje Iskrina rada obuhvaća prvu polovicu osamdesetih. Karakterizira je nekoliko međusobno čvrsto povezanih elemenata- prostorno planiranje, kvaliteta arhitekture, individualnost pristupa, pozitivan odnos prema tradiciji i konačan odmak ka postmodernizmu. Iz tog razdoblja tri su Iskrina ostvarenja indikativna za tumačenje njegovog umjetničkog izraza: Zabavni centar “Monvi” (1982.) i hotel “Park” u Rovinju (1985.), te hotelski kompleks “Istra na Crvenom otoku (1986.). Tijekom druge polovice osamdesetih Iskrina će se arhitektura još više razvijati u zadanom smjeru, što potvrđuju i njegova dva daljnja ostvarenja: ljekarna (1987.) i interijer turističke agencije “Globtur” (1988.) u Rovinju.

Kraj osamdesetih i devedesete obuhvaćaju četvrto razdoblje Iskrina djelovanja. To je period Iskrina kreativnog vrhunca, kada dostiže u sam vrh suvremene hrvatske arhitekture. U tom razdoblju on ostvaruje nekoliko značajnih ostvarenja među kojima osobitu važnost ima stambena zgrada u Istarskoj ulici u Rovinju (1989.). Njome se Iskra etimološki približava tradiciju moderne arhitekture između dva rata, osobito evocirajući strukturom i izborom materijala- opeke, na predratnu pulsku arhitekturu. “Iskrino okretanje izvorima moderne arhitekture u Istri”, piše Rubbi, “ znači u neku ruku poštivanje svih njenih posebnosti. Od [[Gustavo Pulitzer|Pulitzera]] do Iskre raspinje se jasan luk jedne arhitekture u kojoj se susreću jednostavnost, sklad i vrijednost primarnih oblika”.

1990. Iskra je magistrirao izučavajući zapadnu istarsku obalu u kontekstu odnosa prepoznatljive siluete gradova, identiteta prostora i izgrađenih objekata promatranih s mora, s udaljenosti od tri milje, a godinu poslije osniva vlastiti arhitektonski atelje u kome radi sa sestrom, arhitekticom [[Lorenka Mihovilović|Lorenkom Mihovilović]]. U tom razdoblju nastaje i prvo Iskrino inozemno ostvarenje- hotel “Mishor” na [[Ukrajina|Jalti]] (1993.), te niz interijera: interijer hotela “Park” u Rovinju (1993.), kavana i pizzerija hotela “Kristal” u [[Umag|Umagu]] (1993.- 1994.) i interijer vlastitog ateljea u Rovinju (1996.).

Sredinom devedesetih Iskra realizira Villu Dequal (1995.) i stambenu zgradu na području Centenera u Rovinju (1996.). Na samome kraju 20. stoljeća nastaje Iskrino najznačajnije ostvarenje- sportska dvorana u Pazinu (1998.). Riječ je o jednom od antologijskih ostvarenja hrvatske arhitekture devedesetih, za koju će Iskra 1999.biti nagrađen godišnjom nagradom [http://uha.hr/index.php UHA-e] “Viktor Kovačić”. Za istu je Iskra ovjenčan i nagradom Grada Rovinja za rad na području urbanizma i arhitekture, a godinu poslije dobitnik je i međunarodne nagrade za arhitekturu u [[Vicenza|Vicenzi]] ( [[Italija]]). Nekako u isto vrijeme i ostali arhitekti istarskog regionalnog arhitektonskog kruga realiziraju nekoliko zapaženih ostvarenja, potvrđujući iznesenu tezu o značaju i ulozi toga kruga u okvirima suvremenog hrvatskog arhitektonskog izražaja. [[Eligio Legović]] realizira Biskupsku palaču u Poreču (1992.), crkvu i pastoralni centar u [[Murine (Umag)|Murinama]] kod [[Umag]]a (1994.) i crkvu sv. Nikole u [[Pula|Puli]] (2001.), [[Ester Miletić]] poslovne zgrade u [[Labin|Labinu]] (2000.- 2001.), a [[Mario Perossa]] vile Haj i Jež u Lovrečici (2001.- 2002.).

No kao što kaže " guru" istarskog arhitektonskog regionalizma [[Antonio Rubbi]]: " Vrlo je lako utvrditi da se u Istri zbog njenog nasljeđa i posebnih kvaliteta prostora ne može lako intervenirati, a graditi u pejsažnu predstavlja delikatnu avanturu gdje se traži potpuno podređivanje ambijentu". Nažalost te plemenite Rubbijeve misli neće naći ama baš nikakvog odjeka u drugim hrvatskim regijama, koje bi mogle mnogo toga dobroga naučiti iz istarskih iskustava.

== Ostvarenja i projekti==

=== Ostvarenja===
[[Datoteka: Berislav Iskra- Dispanzer za žene u Pazinu (1976.).jpg|mini|200px| Berislav Iskra- Dispanzer za žene u Pazinu (1976.)]]
[[Datoteka: Berislav Iskra- Hotel „Park“ u Rovinju (1985.).jpg|mini|200px| Berislav Iskra- Hotel „Park“ u Rovinju (1985.)]]
[[Datoteka: Berislav Iskra- Villa „Dequal“ u Rovinju (1995.).jpg|mini|200px| Berislav Iskra- Villa „Dequal“ u Rovinju (1995.)]]
[[Datoteka: Berislav Iskra- Stambeno poslovna zgrada u Istarskoj 18 u Rovinju (2003.).jpg |mini|200px| Berislav Iskra- Stambeno poslovna zgrada u Istarskoj 18 u Rovinju (2003.)]]
* Dispanzer za žene u [[Pazin|Pazinu]], 1976.

* Kuća Stunić u [[Poreč|Poreču]], 1978.
(koautor Tisa Dodić)

* Stambeno poslovni toranj u [[Rovinj|Rovinju]], 1978.

* Stambeno naselje „Mate Balota“ u Poreču, 1979.

* Dom zdravlja u Rovinju,1979.

* Hotel „Avala“ u Rovinju, 1981.

* Stambeno naselje „Stari Pazin“, [[Pazin]], 1982.

* Zabavni centar „Movni“ u Rovinju, 1982.

* Restoran- snack bar – nudoklub u Rovinju (Otok Maškin), 1983.

* Hotel „Park“ u Rovinju, 1985.

* Poslovnica „Globtur“ u Rovinju ( I. faza), 1985

* Hotelski kompleks „Istra“ na [[Crveni otok|Crvenom otoku]], 1986.

* Centralna ljekarna u Rovinju, 1987.

* Poslovnica „Globtur“ u Rovinju ( II. faza ), 1988.

* Stambena zgrada na prostoru Centenera i stambena zgrada u Istarskoj ulici u Rovinju, 1989.

* Stambene zgrade „Dršćevka“ u Pazinu, 1989.

* Kavana hotela „Kristal“ u [[Umag|Umagu]], 1993.

* Hotel „Mishor“ na [[Jalta|Jalti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], 1993.

* Rekonstrukcija interijera hotela „Park“ u Rovinju, 1993.

* Pizzeria hotela „Kristal“ u Umagu, 1994.

* Villa „Dequal“ u Rovinju, 1995.

* „Flacus banka“ u [[Medulin|Medulinu]], 1996.

* Sportska dvorana u Pazinu, 1998.

* Rekonstrukcija na području povijesne jezgre Rovinja (Villa dr. Makeka), 1998.

* Rekonstrukcija hotela „Sol Park“ u Rovinju, 1999.

* Hotel „Pinia“ u [[Malinska|Malinskoj]] na otoku [[Krk|Krku]], 2000.

* Stambeno poslovna zgrada u Istarskoj 18 u Rovinju, 2003.

=== Natječajni radovi===
[[Datoteka: Berislav Iskra- Natječaj za hotel „Adriatic“ u Umagu I. nagrada (1989.).jpg |mini|200px| Berislav Iskra- Natječaj za hotel „Adriatic“ u Umagu I. nagrada (1989.)]]
[[Datoteka: Berislav Iskra- Natječaj za hotelski kompleks na Slatini u Opatiji (1990.).jpg|mini|200px| Berislav Iskra- Natječaj za hotelski kompleks na Slatini u Opatiji (1990.)]]
[[Datoteka: Berislav Iskra- Urbanistički plan turističke zone Colonne- San Paolo u Balama (1999.).jpg|mini|200px| Berislav Iskra- Urbanistički plan turističke zone Colonne- San Paolo u Balama (1999.)]]

* Natječaj za [[Rovinj|rovinjsku rivu]] i središnji trg, 1973., I. nagrada

* Natječaj za „Novi centar“ Rovinja, 1974., I. nagrada

* Natječaj za stambene tornjeve u [[Pazin|Pazinu]], 1975., I. nagrada

* Natječaj za poslovno- administrativni centar „Pazinke“ u Pazinu, 1976., I. nagrada

* Natječaj za spomen- prostor „rudaru- borcu“ u [[Labin|Labinu]], 1979., I. nagrada

* Natječaj za dom „Podmurvice“ u [[Rijeka|Rijeci]], 1980., III. nagrada

* Natječaj za hotel „Park“ u Rovinju, 1981., I. nagrada

* Natječaj za istarski suvenir (mornarska lampa) u [[Pula|Puli]], 1984., jedna odprvih jednakovrijednih nagrada

* Natječaj za hotelski kompleks na [[Crveni otok|Crvenom otoku]], 1985., I. nagrada

* Natječaj za hotel „St. Andrea“ na [[Rabac|Rapcu]], 1987. I. nagrada

* Natječaj za hotel „Jadran“u [[Ulcinj|Ulcinju]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], 1988.

* Natječaj za hotel „Servo Mihalj“ u [[Poreč|Poreču]], 1988., III. nagrada ( I. nagrada nije dodijeljena )

* Natječaj za centar turističkog naselja Rabac, 1988., III. nagrada ( I. nagrada nije dodijeljena )

* Natječaj za hotel „Mishor“ na [[Jalta|Jalti]], 1989., I. nagrada

* Natječaj za sportsku dvoranu u [[Zadar|Zadru]], 1989.

* Natječaj za hotel „Adriatic“ u Umagu, 1989. I. nagrada

* Natječaj za hotel „Vrsar“ u [[Vrsar|Vrsaru]], 1990., prvoplasirani rad

* Natječaj za hotelski kompleks na Slatini u [[Opatija|Opatiji]], 1990., otkup ( I. nagrada nije dodijeljena )

* Natječaj za školski kompleks i sportsku dvoranu u [[Izola|Izoli]] u [[Slovenija|Sloveniji]], 1990.

* Natječaj za novi centar [[Medulin|Madulina]] kod [[Pula|Pule]], 1990., I. nagrada

* Natječaj za kompleks [[Zagreb|Zagrebačkog velesajma]], 1991.

* Natječaj za cjelovitu izgradnju stambenih objekata, 1992.

* Natječaj za centar Medulina, 1994., I. nagrada

* Natječaj za uređenje središta [[Premuntana|Premuntane]], 1996., dodijeljena realizacija dijela zahvata

* Natječaj za poslovni kompleks „Staro nogometno igralište“ u Poreču, 1997, otkup

* Natječaj za centar Poreča, 1999., otkup

* Natječaj za hotel „Škaraba“ u Rovinju, 2000.

* Natječaj za tvornicu duhana u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Srbija|Srbiji]], 2001.

* Natječaj za hipermarket „Valalta“ u Rovinju, 2002., prvoplasirani rad

=== Projekti===

* Hotel „St Andrea“ u [[Rabac|Rapcu]], 1993.

* Poslovni objekt „SOUR Istra- Jadran“ u [[Pula|Puli]], 1993.

* Hotel „Turist“ u Poreču, 1994.

* Hotel „Alhambra“ u [[Mali Lošinj|Malom Lošinju]], 1995.

* Hotel „ Grand Adriatic“ u [[Umag|Umagu]], 1995.

* Hotel „Anita“ u [[Vrsar|Vrsaru]], 1995.

=== Urbanistički projekti===

* Centar u [[Rovinj|Rovinju]], 1974.

* „Pazinka“, u [[Pazin|Pazinu]], 1978.

* Stari Pazin, 1978.

* Spomen prostor u [[Labin|Labinu]], 1979.

* Kompleks hotela „Park“ u Rovinju, 1983.

* Srednjoškolski centar u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1983.

* Naselje Centener u Rovinju, 1984.

* Srednjoškolski centar u Rovinju, 1984.

* Naselje Rabac, 1988.

* Centar [[Madulin|Medulina]], 1990.

* TZ „Saline“ u [[Vrsar|Vrsaru]], 1992.

* Nautičko- turistički centar „Sv. Petar“ u Vrsaru, 1994.,

* Centar stambenog naselja Centerer u Rovinju, 1994.

* Gospodarsko servisna zona „Gripole- Spine“ u Rovinju, 1997.

* Tvornica duhana Val de laco- Sabionera u Rovinju, 1995.

* Sportska zona u Rovinju, 1996.

* Zona „Vela Vala“ u Pazinu, 1996.

* „Veli- Mali Maj“ u Poreču, 1997.

* TZ „Colonne- San Paolo“ u [[Bale|Balama]], 1999.

* Prostorni plan istarske županije u dijelu: turizam, ugostiteljstvo, rekreacija i nautički turizam, 1999.

* Gospodarska zona u Bujama, 2000.

* TZ „Škaraba“ u Rovinju, 2001.

* TZ „Marina, Monte Molini, Škarba, Cuvl “ u Rovinju, 2002.

== Literatura==

* Toni Bešlić- Malo kuća, puno stakla, Izložba realizacija 1998., Čovjek i prostor, br. 5- 8, Zagreb, 1999.

* Jugo Jakovčić- Odnos zgrade Pazinskog kolegija i nove sportske dvorane, Nova Istra, br. 4, 2002.

* [[Ivo Maroević Špuntin|Ivo Maroević]]- Arhitektura sedamdesetih godina u Hrvatskoj, Arhitektura 176-7, Zagreb, 1981.

* [[Krešimir Rogina]]- Moderna arhitektura Istre izlazi iz regionalnih okvira i postaje važnim dijelom suvremenosti, Jutarnji list, 01. 03. 2001.

* [[Antonio Rubbi]]- U Ravnoteži i ritmici volumena, Rovinjska stambena zgrada u Istarskoj ulici arhitekta Berislava Iskre, Čovjek i prostor, br. 11 – 12, Zagreb, 1996.

* Antonio Rubbi- Istarski arhitekt Berislav Iskra dobitnik je godišnje nagrade UHA-e „Viktor Kovačić“ za 1998. za sportsku dvoranu pri Pazinskom kolegiju, Čovjek i prostor, br. 5 – 8, Zagreb, 1999.

* Antonio Rubbi- Moderna i posmoderna arhitektura u Istri, Habitat, Rovinj, 2000.

* Antonio Rubbi- Moderna i posmoderna arhitektura u Istri 2, Habitat, Rovinj, 2002.

{{GLAVNIRASPORED:Iskra, Berislav}}
[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj|Iskra, Berislav]]
[[Kategorija:Životopisi, Rovinj]]