https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Berberidopsis_corallinaBerberidopsis corallina - Povijest promjena2026-09-02T22:58:33ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Berberidopsis_corallina&diff=788759&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)2026-08-24T10:00:23Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv = ''Berberidopsis corallina''<br />
| slika = Berberidopsis corallina.jpg<br />
| slika_opis = ''B. corallina''<br />
| status = <br />
| regnum = [[Plantae]]<br />
| divisio = [[Tracheophyta]]<br />
| classis = [[Magnoliopsida]]<br />
| ordo = [[Berberidopsidales]]<br />
| familia = [[Berberidopsidaceae]]<br />
| genus = '''''[[Berberidopsis]]'''''<br />
| species = ''B. corallina''<br />
| subspecies = <br />
| dvoimeno = ''Berberidopsis corallina''<br />
| dvoimeno_autorstvo = Hook.f.<br />
}}<br />
<br />
'''''Berberidopsis corallina''''' vazdazelena je drvenasta penjačica iz porodice [[Berberidopsidaceae]], endemična za središnji i južni [[Čile]]. Joseph Dalton Hooker opisao ju je 1862. u Curtis's Botanical Magazine, a ujedno je i tipska vrsta roda ''[[Berberidopsis]]''. U Čileu je poznata pod nazivima michay rojo, coralillo, voqui fuco, voqui pilfuco i voqui bejuco. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:106378-1 Kew], pristupljeno 21. kolovoza 2026.</ref><br />
== Ime ==<br />
Specifični epitet corallina odnosi se na karakterističnu koraljnocrvenu boju [[Cvijet|cvjetova]]. <br />
<br />
== Opis ==<br />
Biljka je snažna penjačica ili [[lijana]] koja se uspinje kroz okolno [[drveće]] i [[grm]]lje te može dosegnuti 15–20 m visine. Grane su duge, savitljive i često vise s krošanja. [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni i kožasti, približno 4–12 cm dugi i 3–5 cm široki. Plojka je jajasto-duguljasta, pri bazi uglavnom odrezana, na vrhu zašiljena, a rub je izrazito, grubo i gotovo bodljikavo nazubljen; zubi završavaju sitnim žlijezdama. Gornja strana [[list]]a tamnozelena je i sjajna, dok je donja svjetlija i pomalo sivkasta.<ref name="BLUM "/><br />
<br />
[[Cvjetovi]] su dvospolni, viseći i okupljeni u terminalne grozdaste cvatove koji mogu biti dugi do oko 20 cm. Ocijeće nije jasno razdijeljeno na [[Čaška|čašku]] i vjenčić, nego ga čini 13–15 spiralno raspoređenih tepala; vanjski su mali, a unutarnji postupno veći, široko jajasti do gotovo okruglasti. Tepali su grimizni, koraljnocrveni do purpurnocrveni, s fino trepetljikavim rubovima. Izvan [[prašnik]]a nalazi se režnjevit nektarijski disk. Prašnika je 6–10, s vrlo kratkim nitima i izduženim anterama koje se otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="BLUM "/><br />
<br />
Plodnica je nadrasla, jednokomorna i ima tri parijetalne placente, na svakoj s nekoliko sjemenih zametaka. Vrat je trajan, a njuška trorežnjevita. [[Plod]] je kuglasta do gotovo kuglasta, nepucava boba, pri dozrijevanju ljubičasta do tamna, približno do 14 mm duga. U jednom se plodu obično nalazi 12–24 sjemenke.<ref name="BLUM "/><br />
<br />
== Rasprostranjenost i stanište ==<br />
''Berberidopsis corallina'' raste samo u Čileu, pretežno u obalnom planinskom lancu Cordillera de la Costa. Rasprostranjenost joj je vrlo isprekidana, od provincije Cauquenes na sjeveru do provincije [[Llanquihue]] na jugu, približno od razine mora do 700 m nadmorske visine. Najčešće nastanjuje vlažne [[Šuma|šume]], zasjenjene klance i obale vodotoka te tla sa slabijom drenažom, premda su neke populacije poznate i sa suhih šumskih padina.<br />
<br />
Vrsta se kroz šumsku vegetaciju penje preko stabala i grmova te na povoljnim mjestima može tvoriti guste spletove izbojaka. Čileanska nalazišta pripadaju području umjerenih kišnih i obalnih šuma, a jedna od zaštićenih populacija nalazi se u Nacionalnom rezervatu [[Los Queules]].<ref name="BLUM "/><br />
<br />
== Ugroženost ==<br />
Prema važećoj čileanskoj nacionalnoj klasifikaciji vrsta se vodi kao ugrožena (En Peligro, EN) i rijetka (Rara). Populacije su malobrojne i izrazito fragmentirane. Glavne su prijetnje gubitak i degradacija autohtonih šuma, širenje nasada ''[[Pinus radiata]]'' i ''[[Eucalyptus]]'' spp. te ispaša [[goveda]].<br />
<br />
Savitljivi izbojci tradicionalno su se koristili među zajednicama Huilliche za pletenje i izradu različitih uporabnih predmeta, što je jedan od razloga zbog kojih je vrsta u Čileu poznata pod imenima koja sadrže riječ voqui, naziv za drvenaste penjačice pogodne za pletenje.<br />
<br />
== Sistematika ==<br />
Hooker je vrstu opisao na temelju zbirke Richarda Pearcea 126, prikupljene 1860. južno od Lote u pokrajini Arauco. Holotip se čuva u Kewu. Berberidopsis corallina dugo je zbog neobične građe cvijeta svrstavana među Flacourtiaceae, ali je poslije izdvojena u Berberidopsidaceae i danas pripada redu Berberidopsidales. Kew prihvaća izvorno Hookerovo ime i za vrstu ne navodi taksonomski sinonim.<ref name="BLUM "/><br />
<br />
Cvjetni razvoj ove vrste posebno je proučavan jer Berberidopsis pripada jednoj od ranih grana jezgrenih dvosupnica. Tepali i prašnici nastaju spiralnim slijedom, a osnovni razvojni obrazac obuhvaća tri plodna lista. Takva građa smatra se važnom za razumijevanje prijelaza između spiralno građenih cvjetova ranijih dvosupnica i pravilnije peteročlanih cvjetova velikog dijela jezgrenih dvosupnica.<ref name="BLUM ">[https://repository.naturalis.nl/pub/525578/BLUM1984030001004.pdf BLUM], pristupljeno 21. kolovoza 2026.</ref><br />
== Galerija ==<br />
<gallery mode="packed"><br />
Berberidopsis corallina (21364156496).jpg|''B. corallina''.<br />
Berberidopsis corallina (21203469119).jpg|''B. corallina''.<br />
Berberidopsis corallina 1.jpg|''B. corallina''.<br />
</gallery><br />
== Izvori ==<br />
<br />
[[Kategorija:Berberidopsidaceae]]</div>Bot1